DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVII1 (2004), 119-126 UDK 630* 231 + 236.1 (001) PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) VLAŽNOG TIPA TIJEKOM OPLODNIH SIJEČA REFORESTATION PROBLEMS IN PEDUNCLED OAK FORESTS {Quercus robur L.) OF MOIST TYPE DURING SEED CUTTING Vlado KREJČI*, Tomislav DUBRAVAC** SAŽETAK: Istraživanja su provedena u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 1938.) u vrijeme izvođenja oplodnih sječa, u G. j . "Rečički lugovi", odjel 16a Šumarije "Karlovac". Kroz osam godina praćenje tijek razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka, utjecan tlom, strukturom sastojine, pojavnošću grmlja i zeljastog bilja te voluharica i srneće divljači. Utvrđeno je u kojem razdoblju pojedini od čimbenika tog složenog šumskog ekosustava utječu na prirodnu obnovu. Njega i zaštita mladog naraštaja hrasta lužnjaka započela je njegovom pojavom pod zastorom krošanja i nastavljena sve do njegovog prelaska u stadij starijeg pomlatka nakon provedenih oplodnih sječa. Zadnjom izmjerom (2003. godine) utvrđeno je 32.778 stabalaca hrasta lužnjaka starosti 10 godina u razvojnom stadiju starijeg pomlatka, stoje 22 % od 149.694 hrastića prije osam godina. Najveći utjecaj na to smanjenje, uz neizbježne štete od sječe i izvoza, ima drhtavi šaš i voluharice, posebno u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka. Kiselost tla, zastrtost tla krošnjama utjecana oplodnim sječama, učešće grmlja i srneća divljač nemaju značajan negativan utjecaj na razvoj mladog naraštaja hrasta lužnjaka kroz razdoblje opažanja. Ključne r ij e č i: hrast lužnjak, mladi naraštaj, obnova, tlo, drhtavi šaš, grmlje, voluharice, srneća divljač. PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Problems and object of investigation Danas u vrijeme sve masovnijih pojava narušenih gospodarske prilike, šumske zajednice, hidropedološki šumskih ekosustava, napose nizinskih, ukazala se poodnosi, s prikazom pedogenetskih čimbenika, opteretreba za istraživanjem i praćenjem razvoja pojedinih ćenost tla teškim kovinama, rezultati ekoloških i denstrukturnih elemenata sastojine u tim uvjetima. U svrdroloških istraživanja te istraživanja obnove i njege hu pravilnog i pravodobnog gospodarenja moramo pošuma Pokupskog bazena. znavati dinamiku promjena u tim sastojinama, kako bi Matić,Oršanić iAnić (1996) iznose preporugospodarski zahvati bili pravovremeni i učinkoviti. ke o uzgojnim zahvatima na području Pokupskog baU radovima Šumarskog instituta, Jastrebarsko, vozena, u strukturno i stojbinski poremećenim sastojinalumen 31, broj 1-2, 1996., prikazane su povijesne i ma te u strukturno i stojbinski normalno razvijenim sastojinama, opisuju radove na njezi i obnovi. Peri ć S. (1998) na području Šumarije "Jastrebar * Mr. se. Vlado Krejči, ** Dr. se. Tomislav Dubravac, Šumarski institut, Jastrebarsko sko" u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhta |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 22 <-- 22 --> PDF |
V. Krejči. T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Qucrcus rohur L.) ... Šumarski list br. 3-4. CXXV1I1 (2004). 119-126 vim šašem te šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba analizira strukturu elemenata pomlađivanja po vrstama drveća i visinskim klasama. Ista autorica (1999) u strukturno i ekološki narušenim srenjedobnim i starim sastojinama hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu, istražuje intenzitet i način prorede, ovisno o stanišnim prilikama. Navedena istraživanja ukazuju kako se pri gospodarenju šumama hrasta lužnjaka susrećemo s nizom problema, a poseban problem je prirodna obnova sastojina. Slijedom prethodnih istraživanja šuma hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu, cilj ovoga rada je ukazati na utjecaj zastrtosti tla krošnjama, grmlja te napose zeljastog bilja (drhtavog šaša) na razvoj mladog naraštaja hrasta lužnkjaka u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Investigation area Istraživana pokusna ploha osnovana je na području Šumarije "Karlovac" u Gospodarskoj jedinici "Rečički METODA RADA Pokusna ploha osnovana je u prirodnoj 142-godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem, normalne strukture. Terenski dio istraživanja obavljen je po metodi Dubravac, Novotny (1992). Površina plohe je 1 ha. Unutar plohe u njenom najhomogenijem dijelu postavljena je podploha 60 x 60 metara. Stranice podplohe trajno su označene na terenu drvenim stupićima. Sva stabla su obrojčana i označena točkom na visini 1,3 m od tla. Na podplohi snimljene su horizontalne projekcije krošanja svim obrojčanim stablima te ucrtane u kartu horizontalnih projekcija, koja omogućava primjenu planimetrijskog određivanja površina zastrtosti tla, te izračun širina krošanja svakog stabla. Zatim se na temelju tako ucrtanih horizontalnih projekcija krošanja na terenu pristupilo digitalizaciji lugovi", odjelu 16a. Ista ima sve značajke šume hrasta lužnjaka i velike žutolovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 1938.), Fotografija 1. Najveći dio nizinskih šuma Pokupskog bazena zauzima ova subasocijacija, nastanjujući znatne površine pseudoglejnih i mineralno-močvarnih, nešto kiselijih tala u poplavnom i ne poplavnom dijelu toga područja. Prema Seletkoviću iKatušinu (1992) područje nizinskih šumna nalazi se u tipu klime Cfwbx . To je umjereno topla kišna klima, bez suhog razdoblja, padaline su jednako razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Fotografija 1. Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem, Rečički lugovi, odjel 16a Photograph 1 Forest of Peduncled oak and Genisto elatae with caricetosum hrisoides, Rećićki lugovi, Compart ment 16a (Foto: T. Dubravac) - Work method krošanja. Digitalni model projekcija krošanja omogućuje računalno-digitalno praćenje promjena strukture sastojine, u ovom slučaju praćenje tijeka izvođenja oplodnih sječa, simuliranje istih i otvara nove mogućnosti u izučavanju strukture sastojina primjenom novih tehnologija u gospodarenju šumama. Tijek digitalizacije obavljen je na sljedeći način: Prvo je ploha s papira (terenskog tlocrta projekcija krošanja na milimetarskom papiru) skeniranjem prebačena u digitalni oblik, pa smo tako dobili rastersku sliku u nepoznatom mjerilu. Skeniranu sliku plohe trebalo je geokodirati, stoje obavljeno u CAD programu Micro- Station, aplikacija IRAS B, vežući se za postojeću milimetarsku mrežu, sa srednjom točnošću od 0,5 do 4 cm, ovisno o plohi i njenom mjerilu. Samo geokodiranje i izjednačenje obavljeno je Affinom transformacijom. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V. KrcjCi. I. [)ubra\ac: l´KOBU M! PUNOM- ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercui robur L.) Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 119-126 Nakon obavljenog geokodiranja pristupilo se prebacivanju rasterskog file-a u vektorski oblik, također u programu MicroStation. Na vektorskoj plohi izračunate su površine bez krošnji unutar područja (plohe) te površine pod krošnjama izvan područja (plohe). Datoteka je zatim transferirana u program AutoCAD 2000 format dwg zbog pojednostavljenog načina prikazivanja (D u bravac 2002). Radi praćenja obnove i razvoja mladog naraštaja, na rubovima te sredinom podplohe, postavljene su tri "pruge" 60 x 2 m. Na prugama su ponavljane izmjere svega drvenastog raslinja svrstanog u sedam visinskih razreda (do 30, 31-60, 61-130, 131-150, 151-200, 201-250, > 250 cm). Na istim prugama praćenje utjecaj divljači na prirodnu obnovu po "Metodi istraživanja utjecaja divljači na prirodnu obnovu šuma" Vi 1 i č i ć (1992). Tip tla definiran je morfološkim opisom pedološkog profila na terenu, ostali elementi utvrđeni su labo ratorijskom analizom tla. Analiza flornog sastava načinjena je po Braun-Blanquetu, a masa zeljastih biljaka u svježem stanju izmjerena je vaganjem na 10 uzoraka veličine 1 nr. Sječe te njegu i zaštitu mladog naraštaja hrasta lužnjaka tijekom promatranog razdoblja radila je šumarija Karlovac. Mjerenja su obavljena u razdoblju od 1996. do 2003. godine. Na temeljem uredske (statističke) obrade strukturnih elemenata plohe površine 1 ha i podplohe površine 0,36 ha, zaključili smo kako je uzorak podplohe dobar i dovoljan reprezentant promatrane sastojine. Stoga su svi prikazani elementi strukture u ovom radu izračunati na bazi izmjera na površini podplohe (0,36 ha). REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results Uvažavanjem postavke kako je u današnjim neposredno nakon njihovog završetka u šumi hrasta lužvoljnim stanišnim i sastojinskim uvjetima, koji se srenjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. ću u šumama hrasta lužnjaka, njega pod zastorom kroUtvrđeno je stanje tla te kroz osam godina na po šanja rješenje uspješne obnove (Mati ć 1996). U mladnoj površini praćen razvoj: strukture sastojine, ovom radu istražili smo tijek razvoja pomlatka hrasta mladog naraštaja hrasta lužnjaka, grmlja i zeljastog bilužnjaka za vrijeme izvođenja oplodnih sječa te nepo Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnoj plohi Šumarija: Karlovac; Gospodarska jedinica: Rečički lugovi; Odjel: 16a Površina plohe: 1,0 ha; površina podplohe: 0,36 ha; Starost: 142 godine Table 1 Basic data on experimental plot Forest office: Karlovac; Management unit: Rečički lugovi; Compartment: 16a Plot area: 1,0 ha; Sub-plot area: 0,36 ha; Age: 142 years Godina izmjere -Year of measurement N/ha G/ha V/ha ds (cm) hs (m) Ds(m) Zatrtost tla krošnjama (%) - Crown cover Intenzitet sječe - Cuuting intensity Pomladak lužnjaka (N/ha) - Young crops of Peduncled oak Grmlje (N/ha) -Shrubs Biljke zeljanice (kg/ha) - Herbaceous plants Tumač -Legend: N/ha - Broj stabala po hektaru - Number of trees per hectare G/ha - Temeljnica (m2) - Basale area (m2) V/ha - Volumen (m3) -Volume (m3) ds - Aritmetička sredina prsnih promjera Arithmetic mean ofd b h hs - Aritmetička sredina visina stabala Arithmetic mean of tree height Ds - Aritmetička sredina promjera krošanja Arithmetic mean of crown diameters 1996. 1997. 2000. 82 49 23 26,79 18,05 7,88 484,1 329,14 143,31 65,5 68,9 68,7 33,9 33,8 33,7 11,14 12,04 13,38 68,4 50,9 24,4 -37,7 56,5 149694 98250 51277 6722 6861 13000 -7298 7945 lja, važnih čimbenika obnove, čiji su osnovni numerički podaci prikazani u Tablici 1. Na temelju fitocenološke snimke po Braun-Blanquetu, stupanj pokrovnosti drhtavog šaša (Carex brizoides) na plohi je 4,5. Iz toga vidimo daje ploha skoro 100 % obrasla drhtavim šašem kao jedinom vegetacijom prizemnog rašća. Masa prizemnog rašća u svježem stanju izmjerena početkom jeseni iznosi 7.298 do |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 24 <-- 24 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robiir L.) Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 119-126 7.945 kilograma po hektaru, i vidimo da se nije bitno mijenjala između dviju izmjera, što pripisujemo utjecaju njega žetvom u ljetnom razdoblju. Prema pedološkoj snimci odumrli sloj šaša čini 4-5 cm debeo spužvasti horizont mrtve tvari, a ispod njega javlja se ekstremno kiseli A horizont (pH u vodi 4,1) debljine 5-8 cm. Taj horizont je u kasnu jesen i proljeće prožet vodom. Tip tla je hipoglej karbonatni na teškoj glini, koji prema postotnom sadržaju humusa u površinskom horizontu spada u vrlo humozno tlo. Prema omjeru smjese po vrsti drveća na promatranoj plohi, ako zanemarimo 2 % crne johe koja nema skoro nikakvog utjecaja, možemo reći daje čista lužnjakova sastojina normalne strukture za tu dob. Iako je uobičajeno da se oplodne sječe provode u dva sijeka, da bi umanjili zakorovljivanje i zamočvarivanje, načinjena su tri sijeka (1996./1997., 1999./2000. i 2002. godine) kroz sedam godina u pravilnim razmacima od dvije godine. Stanje zastrtosti tla horizontalnim projekcijama krošanja od početnog 1996. godine (68,4 %) preko stanja nakon provedenih sijekova 1997. godine intenziteta 37,7 % (50,9 %) i 2000. godine intenziteta 56,5 %, (24,4 %) zorno prikazano Slikom 1., pozitivno je utjecalo na razvoj mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Taj zaključak nam potvrđuje izostanak suhovrhosti mladog naraštaja hrasta lužnjaka tijekom promatranog razdoblja istraživanja. b) Stanje 1997. godine, zastrtost tla krošnjama 50,9 % b) Condition in 1997, crown cover over soil 50.9 % a) Početno stanje 1996. godine, zastrtost tla krošnjama 68,4 % a) Initial condition in 1996, crown cover over soil 68.4 % 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 Prvom snimkom (1996. godine) mladog naraštaja hrasta lužnjaka izmjereno je 149.694 jedinki od kojih se 96 % nalazi u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka u visinskoj klasi do 30 cm (Tablica 2). Prema evidenciji iz Gospodarske osnove za odjel većina pomlatka hrasta lužnjaka potječe iz dobrog uroda 1993. godine. c) Stanje 2000. godine, zastrtost tla krošnjama 24,4 % c) Condition in 2000, crown cover over soil 24.4 % 10 15 20 25 35 40 45 50 55 60 Slika 1. Digitalni (AutoCad 2000) prikaz stanja zastrtosti tla krošnjama tijekom izvođenja oplodnih sječa Figure I Digital (AutoCAD 2000) presentation of the condition of crown cover over siol during seed cuttings |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 25 <-- 25 --> PDF |
V. Krcjči. T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) Šumarski list br. 3-4, CXXV1II (2004), 119-126 Tablica 2. Dinamika razvoja pomlatka hrasta lužnjaka od 1996. do 2003. godine Table 2 Developmental dynamics of young crop peduncled oak from 1996. to 2003. years Visinski razred Godina opažanjaYear of observation (cm) Height 1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 class (cm) <30 N 143472 % 96 N 80750 % 82 N 41222 % 57 N 14361 % 28 N 9083 % 19 N 2952 % 8 N 1611 % 5 31-60 6194 4 17417 18 29306 41 25083 49 17528 37 11807 32 7222 22 61-130 28 83 1111 2 11750 23 20667 43 19924 54 15806 48 131-150 83 417 1 1478 4 3333 10 151-200 222 738 2 4250 13 201-250 56 556 2 < 251 Ukupno Total 149694 100 98250 100 71639 100 51277 100 47917 100 36955 100 32778 100 Šumarija je na vrijeme reagirala na taj urod, te je tek 22 % preživjelih od početnog broja (149.694) uz 1994. godine započela njegu žetvom drhtavog šaša (jeredovitu njegu i zaštitu. danput godišnje ljeti) i zaštitu protiv pepelnice, što redovito provodi do 2003. godine. Praćenjem daljnjeg tijeka razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka uočavamo daje tek 2000. godine preko 70 % stabalaca preraslo zonu negativnog utjecaja drhtavog šaša. Zadnjom izmjerom 2003. godina zaključujemo da je 32.778 stabalaca hrasta lužnjaka, starosti oko 10 godina, u razvojnom stadiju starijeg pomlatka Fotografija 2. Odumiranje vršnog izbojka mlađeg pomlatka hrasta lužnjaka izazvano prevelikom prisutnošću drhtavog šaša Photograph 2 Dying out of the terminal shoot in the ´younger´ young growth of Peduncled oak, caused by excessive presence of caricetosum brizoides (Foto: T. Dubravac) Fotografija 3. Stabalca starijeg pomlatka hrasta lužnjaka nastala iz postranih pupova nakon odumiranja vršnog izbojka Photograph 3 Youngtrees of the ´older´ young growth of Peduncled oak, formed from lateral buds after dying out of the terminal shoot´ (Foto: T. Dubravac) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVK ŠUMA HRASTA IX´ZNJAKA (Qucn-us rubur L.) . Šumarski list br. 3-4, CXXVII1 (2004). 119-126 Tijekom istraživanja (1996., 1997. i 1998) uočeno je na preko 20 % stabalaca savijanje pod slojem drhtavog šaša, stoje izazvalo odumiranje vršnog pupa i nastajanje iz prostranih pupova koji su bili manje zastrti nekoliko novih stabalaca (Fotografija 2.). Posljedice toga nalazimo i 2003. godine, gdje na jednoj osi imamo nekoliko zakorjenjenih stabalaca koja izgledaju kao pojedinačna, nastala iz sjemena i teško ih je izlučiti bez analize u zoni korijena (Fotografija 3.). Ta pojava upućuje da je jedna žetva godišnje nedostatna uz ovako veliku agresivnost drhtavog šaša u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka hrasta lužnjaka. Na snimci razvoja grmlja kojega čini: 61 % kupina, 22 % obična trušljika i 17 % lijeska, čija je pojavnost u prvim izmjerama bila slaba nakon uklanjanja stare sastojine 2002. godine, nalazimo povećanje od pet puta (Tablica 3.). Nepravilan visinski razvoj grmlja potvrđuje nam daje njega kroz vrijeme opažanja bila prisutna. Tablica 3. Dinamika razvoja grmlja od 1996. do 2003. godine Table 3 Visinski razred (cm) Height class (cm) <30 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250 251 Ukupno Total Developmental dynamics of shrubs from 1996. to 2003. years Godina opažanjaYear of observation 1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 N % N % N % N % N % N % N % 1444 22 861 13 1972 25 4861 37 2250 19 6861 23 4473 15 2750 41 2306 34 2028 26 4667 36 3444 29 12417 42 11556 39 2444 36 2944 43 2861 26 3250 25 3528 30 9778 33 7944 26 56 1 222 3 361 5 194 2 833 7 583 2 1694 6 28 500 7 194 2 28 1111 10 83 3361 11 28 306 4 556 5 750 2 139 2 222 1 6722 100 6861 100 7861 100 13000 100 11722 100 29722 100 30000 100 Idućim njegama trebat će veću pozornost dati grmlju, žetve više nisu potrebne jer je hrastov pomladak izmakao utjecaju šaša, te ima izrazito dobar visinski prirast. Na smanjenje broja hrastovog pomlatka 1997. i 1998. godine uočen je utjecaj mišolikih glodavaca (vo ZAKLJUČCI - Kroz osam godina praćen je tijek razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka, u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. Istraživanja su provedena u vrijeme vođenja oplodnih sječa te neposredno nakon njihovog završetka. Praćeni su svi važni čimbenici obnove, te na temelju dobivenih rezultata može zaključiti sljedeće: Naglašena kiselost A horizonta tla nije utjecala na pojavnost mladog naraštaja. Kad se na pomladnoj površini tijekom oplodnih sje ča pojavi ponik i pomladak, odmah treba započeti s njegom i zaštitom. U razvojnom stadiju ponika i mlađeg pomlatka potrebno je provoditi dvije žetve šaša godišnje. luharica) koji su pregrizali vrat korijenu mladim hrastićima. Utjecaj srneće divljači na razvoj pomlatka hrasta lužnjaka na temelju opažanja kroz vrijeme istraživanja je zanemariv. Conclusion Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim sastojinama, pomladno razdoblje uz pravilno vođenje oplodnih sječa ne treba biti duže od 10 godina. U promatranoj šumskoj zajednici u razvojnoj fazi obnove grmlje nije ograničavajući čimbenik. Voluharice imaju znatan negativan utjecaj na preživljavanje pomlatka hrasta lužnjaka. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 27 <-- 27 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA {Quereus robur L.) ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 119-126 LITERATURA - References Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Marti-Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Istraživanja nović,Đ . Rauš , 1975: Ekološko-gospodarski obnove i njege šuma na području Pokupskog batipovi na području pokupskih nizinskih šuma. zena. Rad. šumar. inst. Vol. 31, br. 1-2: 111-124, Studija, 1-128, Zagreb. Jastrebarsko. Dubravac , T., V. Novotny , 1992: Metodologija Perić , S., 1998: Istraživanje sastojine hrasta lužnjaka tematskog područja uzgajanje šuma - rast i pri( Q. robur) u fazi pomlatka u pokupskom bazerast (primjenjena u multidisciplinarnom projeknu. Rad. Šumar. inst. 33(2): 19-29, Jastrebarsko. tu ekološko-ekonomske valencije tipova šuma). Perić , S., 1999: Prorede u srednjedobnim i starim Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. sastojinama hrasta lužnjaka (Q. robur L.) u po Dubravac , T., 2002: Zakonitosti razvoja strukture kupskom bazenu. Rad. Šumar. inst. 34 (2): 77-101, Jastrebarsko. krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici "Carpino Rauš , Đ., 1996: Nizinske šume Pokupskog bazena. betuli-Quercetum roboris Anić em. Rauš 1969". Rad. Šumar. inst. Vol. 31, br. 1-2: 17-36, JastreDisertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zabarsko. grebu, 196 str, Zagreb. Seletković , Z., Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske. Matić , S., 1993: Brojnost podmlatka glevne vrste drŠume u Hrvatskoj, 13-18, Zagreb. veća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, Viličić , V., 1992: Metoda istraživanja utjecaja divpodizanja i jege šuma. Glas. šum. šokuse, posebljači na prirodnu obnovu šuma. Rad. Šumar. inst. no izdanje 4: 363-380, Zagreb. 27(2): 167-174, Jastrebarsko. Matić , S., 1996: Hrast lužnjak (Quereus robur L.) u Osnova gospodarenja G. j . "Rečički lugovi" Hrvatskoj, 167-212, Vinkovci-Zagreb. 1994.-2003. SUMMARY: Today, at a time of widespread disruption of forest ecosystems, in particular in the lowland forests, the need has arisen for study and research on development of particular structural elements in stands. In this study we investigated the development course of Peduncled oak young growth during seed cutting and immediately after completion, in a forest of Peduncled oak and Genisto elatae with caricetosum brizoides fGenisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides/ Investigations were carried out in a pure Peduncled oak stand of preserved structure in the area of the "Karlovac" Forest Office, Management Unit "Rečički lugovi", compartment 16a. In the course of eight years, from 1996 to 2003, the development course of Peduncled oak young growth was monitored with regard to soil influence, stand structure, appearance of shrubs and herbaceous plants, voles and deer game. We determined in which period a particular factor of that forest ecosystem has an effect on natural reforestation. Tending and protection of the Peduncled oak young growth commenced at the right time with its appearance under the crown cover and continued until its transformation into the developmental stage of ´older´young growth, after seed cuttings had been performed. The soil type is hypogley carbonaceous on heavy clay, which, according to the percental contents of humus, belongs to a highly humus soil. Under a 4-5 cm thick spongy layer of inert matter raw humus there is a highly acid A horizon (pH in water 4.1), 5-8 cm thick. According to Braun-Blanquet the degree of soil cover with Carex brizoides amounted to 4.5. The mass of ground vegetation in fresh state amounted to 7.298 to 7.945 kg per hectare. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 28 <-- 28 --> PDF |
V. Krcjči. T. Duhravac: PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) ... Šumarski lis! br. 3-4. CXXVII1 (2004). 119-126 Seed cuttings were performed on three occasions (1996/1997, 1999/2000 and 2002). After the cuttings, the condition of the soil cover, by horizontal crown projections (shown in Fig. 1), positively influenced the development of the Peduncled oak young growth. Table 2 shows that in 1996, 96 % of the Peduncled oak young growth was in the developmental stage of ´younger´young growth. During 1996, 1997 and 1998, the highest percentage decrease in the number of Peduncled oak young growth was recorded, which occurred due to the soil cover effect by Carex brizoides and bites by voles in the root collar zone. During the 2003 measurements, records were taken of 32,778 young Peduncled oak trees, of around 10 years of age, in the developmental stage of ´older´ young growth ", which showed a five-fold decrease compared to the initial situation of 149,694 young oak trees in 1996. The situation in the development of shrubs is shown in Table 3, which indicates that during the eight years a five-fold increase occurred. However, this should not be disturbing in view of the powerful height increment in the ´older ´young growth and young growth of Peduncled oak. In the course of this investigation the deer game effect on the development of Peduncled oak young growth appeared to be negligible. It can be concluded that the marked acidity of the A horizon soil did not affect the appearance of young growth, and that during seed cuttings the area of young growth, as soon as seedlings and young growth appear, should be tended and protected. Following the appearance of young growth in the structurally preserved stands, the period of young growth, with timely seed cuttings, should not be longer than 10 years. Key words: Peduncled oak, young growth, reforestation, soil, Carex brizoides, shrubs, voles, deer game |