DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVII1 (2004), 119-126
UDK 630* 231 + 236.1 (001)


PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)
VLAŽNOG TIPA TIJEKOM OPLODNIH SIJEČA


REFORESTATION PROBLEMS IN PEDUNCLED OAK FORESTS
{Quercus robur L.) OF MOIST TYPE DURING SEED CUTTING


Vlado KREJČI*, Tomislav DUBRAVAC**


SAŽETAK: Istraživanja su provedena u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke
s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides
Horv. 1938.) u vrijeme izvođenja oplodnih sječa, u G. j . "Rečički
lugovi", odjel 16a Šumarije "Karlovac".


Kroz osam godina praćenje tijek razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka,
utjecan tlom, strukturom sastojine, pojavnošću grmlja i zeljastog bilja te
voluharica i srneće divljači.


Utvrđeno je u kojem razdoblju pojedini od čimbenika tog složenog šumskog
ekosustava utječu na prirodnu obnovu. Njega i zaštita mladog naraštaja
hrasta lužnjaka započela je njegovom pojavom pod zastorom krošanja i nastavljena
sve do njegovog prelaska u stadij starijeg pomlatka nakon provedenih
oplodnih sječa.


Zadnjom izmjerom (2003. godine) utvrđeno je 32.778 stabalaca hrasta
lužnjaka starosti 10 godina u razvojnom stadiju starijeg pomlatka, stoje 22 %
od 149.694 hrastića prije osam godina.


Najveći utjecaj na to smanjenje, uz neizbježne štete od sječe i izvoza, ima
drhtavi šaš i voluharice, posebno u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka.


Kiselost tla, zastrtost tla krošnjama utjecana oplodnim sječama, učešće
grmlja i srneća divljač nemaju značajan negativan utjecaj na razvoj mladog
naraštaja hrasta lužnjaka kroz razdoblje opažanja.


Ključne r ij e č i: hrast lužnjak, mladi naraštaj, obnova, tlo, drhtavi šaš,
grmlje, voluharice, srneća divljač.


PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA
Problems and object of investigation


Danas u vrijeme sve masovnijih pojava narušenih gospodarske prilike, šumske zajednice, hidropedološki
šumskih ekosustava, napose nizinskih, ukazala se poodnosi,
s prikazom pedogenetskih čimbenika, opteretreba
za istraživanjem i praćenjem razvoja pojedinih ćenost tla teškim kovinama, rezultati ekoloških i denstrukturnih
elemenata sastojine u tim uvjetima. U svrdroloških
istraživanja te istraživanja obnove i njege
hu pravilnog i pravodobnog gospodarenja moramo pošuma
Pokupskog bazena.
znavati dinamiku promjena u tim sastojinama, kako bi


Matić,Oršanić iAnić (1996) iznose preporugospodarski
zahvati bili pravovremeni i učinkoviti.


ke o uzgojnim zahvatima na području Pokupskog baU
radovima Šumarskog instituta, Jastrebarsko, vozena,
u strukturno i stojbinski poremećenim sastojinalumen
31, broj 1-2, 1996., prikazane su povijesne i ma te u strukturno i stojbinski normalno razvijenim


sastojinama, opisuju radove na njezi i obnovi.


Peri ć S. (1998) na području Šumarije "Jastrebar


* Mr. se. Vlado Krejči,
** Dr. se. Tomislav Dubravac, Šumarski institut, Jastrebarsko sko" u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhta


ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 22     <-- 22 -->        PDF

V. Krejči. T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Qucrcus rohur L.) ... Šumarski list br. 3-4. CXXV1I1 (2004). 119-126
vim šašem te šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba
analizira strukturu elemenata pomlađivanja po vrstama
drveća i visinskim klasama. Ista autorica (1999) u
strukturno i ekološki narušenim srenjedobnim i starim
sastojinama hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu, istražuje
intenzitet i način prorede, ovisno o stanišnim
prilikama.


Navedena istraživanja ukazuju kako se pri gospodarenju
šumama hrasta lužnjaka susrećemo s nizom


problema, a poseban problem je prirodna obnova sastojina.


Slijedom prethodnih istraživanja šuma hrasta lužnjaka
u Pokupskom bazenu, cilj ovoga rada je ukazati
na utjecaj zastrtosti tla krošnjama, grmlja te napose zeljastog
bilja (drhtavog šaša) na razvoj mladog naraštaja
hrasta lužnkjaka u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke
s drhtavim šašem.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Investigation area


Istraživana pokusna ploha osnovana je na području
Šumarije "Karlovac" u Gospodarskoj jedinici "Rečički


METODA RADA


Pokusna ploha osnovana je u prirodnoj 142-godišnjoj
sastojini hrasta lužnjaka i velike žutilovke s
drhtavim šašem, normalne strukture. Terenski dio istraživanja
obavljen je po metodi Dubravac, Novotny
(1992).


Površina plohe je 1 ha. Unutar plohe u njenom najhomogenijem
dijelu postavljena je podploha 60 x 60
metara. Stranice podplohe trajno su označene na terenu
drvenim stupićima. Sva stabla su obrojčana i označena
točkom na visini 1,3 m od tla. Na podplohi snimljene
su horizontalne projekcije krošanja svim obrojčanim
stablima te ucrtane u kartu horizontalnih projekcija,
koja omogućava primjenu planimetrijskog određivanja
površina zastrtosti tla, te izračun širina krošanja svakog
stabla. Zatim se na temelju tako ucrtanih horizontalnih
projekcija krošanja na terenu pristupilo digitalizaciji


lugovi", odjelu 16a. Ista ima sve značajke šume hrasta
lužnjaka i velike žutolovke s drhtavim šašem (Genisto
elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv.
1938.), Fotografija 1.


Najveći dio nizinskih šuma Pokupskog bazena zauzima
ova subasocijacija, nastanjujući znatne površine
pseudoglejnih i mineralno-močvarnih, nešto kiselijih
tala u poplavnom i ne poplavnom dijelu toga područja.


Prema Seletkoviću iKatušinu (1992) područje
nizinskih šumna nalazi se u tipu klime Cfwbx .
To je umjereno topla kišna klima, bez suhog razdoblja,
padaline su jednako razdijeljene na cijelu godinu, a
najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba.


Fotografija 1. Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim
šašem, Rečički lugovi, odjel 16a


Photograph 1 Forest of Peduncled oak and Genisto elatae with


caricetosum hrisoides, Rećićki lugovi, Compart


ment 16a


(Foto: T. Dubravac)


- Work method
krošanja. Digitalni model projekcija krošanja omogućuje
računalno-digitalno praćenje promjena strukture
sastojine, u ovom slučaju praćenje tijeka izvođenja
oplodnih sječa, simuliranje istih i otvara nove mogućnosti
u izučavanju strukture sastojina primjenom novih
tehnologija u gospodarenju šumama.


Tijek digitalizacije obavljen je na sljedeći način:
Prvo je ploha s papira (terenskog tlocrta projekcija krošanja
na milimetarskom papiru) skeniranjem prebačena
u digitalni oblik, pa smo tako dobili rastersku sliku u
nepoznatom mjerilu. Skeniranu sliku plohe trebalo je
geokodirati, stoje obavljeno u CAD programu Micro-
Station, aplikacija IRAS B, vežući se za postojeću milimetarsku
mrežu, sa srednjom točnošću od 0,5 do 4 cm,
ovisno o plohi i njenom mjerilu. Samo geokodiranje i
izjednačenje obavljeno je Affinom transformacijom.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 23     <-- 23 -->        PDF

V. KrcjCi. I. [)ubra\ac: l´KOBU M! PUNOM- ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercui robur L.) Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 119-126
Nakon obavljenog geokodiranja pristupilo se prebacivanju
rasterskog file-a u vektorski oblik, također u programu
MicroStation. Na vektorskoj plohi izračunate su
površine bez krošnji unutar područja (plohe) te površine
pod krošnjama izvan područja (plohe). Datoteka je
zatim transferirana u program AutoCAD 2000 format
dwg zbog pojednostavljenog načina prikazivanja (D u bravac
2002).


Radi praćenja obnove i razvoja mladog naraštaja, na
rubovima te sredinom podplohe, postavljene su tri "pruge"
60 x 2 m. Na prugama su ponavljane izmjere svega
drvenastog raslinja svrstanog u sedam visinskih razreda
(do 30, 31-60, 61-130, 131-150, 151-200, 201-250,
> 250 cm). Na istim prugama praćenje utjecaj divljači
na prirodnu obnovu po "Metodi istraživanja utjecaja
divljači na prirodnu obnovu šuma" Vi 1 i č i ć (1992).


Tip tla definiran je morfološkim opisom pedološkog
profila na terenu, ostali elementi utvrđeni su labo


ratorijskom analizom tla. Analiza flornog sastava
načinjena je po Braun-Blanquetu, a masa zeljastih biljaka
u svježem stanju izmjerena je vaganjem na 10
uzoraka veličine 1 nr.


Sječe te njegu i zaštitu mladog naraštaja hrasta lužnjaka
tijekom promatranog razdoblja radila je šumarija
Karlovac.


Mjerenja su obavljena u razdoblju od 1996. do 2003.
godine.


Na temeljem uredske (statističke) obrade strukturnih
elemenata plohe površine 1 ha i podplohe površine
0,36 ha, zaključili smo kako je uzorak podplohe dobar i
dovoljan reprezentant promatrane sastojine. Stoga su
svi prikazani elementi strukture u ovom radu izračunati
na bazi izmjera na površini podplohe (0,36 ha).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results


Uvažavanjem postavke kako je u današnjim neposredno
nakon njihovog završetka u šumi hrasta lužvoljnim
stanišnim i sastojinskim uvjetima, koji se srenjaka
i velike žutilovke s drhtavim šašem.
ću u šumama hrasta lužnjaka, njega pod zastorom kroUtvrđeno
je stanje tla te kroz osam godina na po


šanja rješenje uspješne obnove (Mati ć 1996). U mladnoj površini praćen razvoj: strukture sastojine,
ovom radu istražili smo tijek razvoja pomlatka hrasta


mladog naraštaja hrasta lužnjaka, grmlja i zeljastog bilužnjaka
za vrijeme izvođenja oplodnih sječa te nepo


Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnoj plohi
Šumarija: Karlovac; Gospodarska jedinica: Rečički lugovi; Odjel: 16a
Površina plohe: 1,0 ha; površina podplohe: 0,36 ha; Starost: 142 godine


Table 1 Basic data on experimental plot
Forest office: Karlovac; Management unit: Rečički lugovi; Compartment: 16a
Plot area: 1,0 ha; Sub-plot area: 0,36 ha; Age: 142 years


Godina izmjere -Year of measurement
N/ha
G/ha
V/ha
ds (cm)
hs (m)
Ds(m)
Zatrtost tla krošnjama (%) - Crown cover
Intenzitet sječe - Cuuting intensity
Pomladak lužnjaka (N/ha) - Young crops of Peduncled oak
Grmlje (N/ha) -Shrubs
Biljke zeljanice (kg/ha) - Herbaceous plants


Tumač -Legend:
N/ha - Broj stabala po hektaru - Number of trees per hectare
G/ha - Temeljnica (m2) - Basale area (m2)
V/ha - Volumen (m3) -Volume (m3)
ds - Aritmetička sredina prsnih promjera


Arithmetic mean ofd b h


hs - Aritmetička sredina visina stabala


Arithmetic mean of tree height


Ds - Aritmetička sredina promjera krošanja


Arithmetic mean of crown diameters


1996. 1997. 2000.


82 49 23


26,79 18,05 7,88


484,1 329,14 143,31


65,5 68,9 68,7


33,9 33,8 33,7


11,14 12,04 13,38


68,4 50,9 24,4


-37,7 56,5


149694 98250 51277


6722 6861 13000


-7298 7945


lja, važnih čimbenika obnove, čiji su osnovni numerički
podaci prikazani u Tablici 1.


Na temelju fitocenološke snimke po Braun-Blanquetu,
stupanj pokrovnosti drhtavog šaša (Carex brizoides)
na plohi je 4,5. Iz toga vidimo daje ploha skoro
100 % obrasla drhtavim šašem kao jedinom vegetacijom
prizemnog rašća. Masa prizemnog rašća u svježem
stanju izmjerena početkom jeseni iznosi 7.298 do




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 24     <-- 24 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robiir L.) Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 119-126
7.945 kilograma po hektaru, i vidimo da se nije bitno
mijenjala između dviju izmjera, što pripisujemo utjecaju
njega žetvom u ljetnom razdoblju.
Prema pedološkoj snimci odumrli sloj šaša čini
4-5 cm debeo spužvasti horizont mrtve tvari, a ispod
njega javlja se ekstremno kiseli A horizont (pH u vodi
4,1) debljine 5-8 cm. Taj horizont je u kasnu jesen i proljeće
prožet vodom. Tip tla je hipoglej karbonatni na
teškoj glini, koji prema postotnom sadržaju humusa u
površinskom horizontu spada u vrlo humozno tlo.


Prema omjeru smjese po vrsti drveća na promatranoj
plohi, ako zanemarimo 2 % crne johe koja nema
skoro nikakvog utjecaja, možemo reći daje čista lužnjakova
sastojina normalne strukture za tu dob. Iako je
uobičajeno da se oplodne sječe provode u dva sijeka,
da bi umanjili zakorovljivanje i zamočvarivanje, načinjena
su tri sijeka (1996./1997., 1999./2000. i 2002.
godine) kroz sedam godina u pravilnim razmacima od
dvije godine.


Stanje zastrtosti tla horizontalnim projekcijama
krošanja od početnog 1996. godine (68,4 %) preko stanja
nakon provedenih sijekova 1997. godine intenziteta
37,7 % (50,9 %) i 2000. godine intenziteta 56,5 %,
(24,4 %) zorno prikazano Slikom 1., pozitivno je utjecalo
na razvoj mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Taj
zaključak nam potvrđuje izostanak suhovrhosti mladog
naraštaja hrasta lužnjaka tijekom promatranog
razdoblja istraživanja.


b) Stanje 1997. godine, zastrtost tla krošnjama 50,9 %


b) Condition in 1997, crown cover over soil 50.9 %


a) Početno stanje 1996. godine, zastrtost tla krošnjama 68,4 %


a) Initial condition in 1996, crown cover over soil 68.4 %


0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55


Prvom snimkom (1996. godine) mladog naraštaja
hrasta lužnjaka izmjereno je 149.694 jedinki od kojih
se 96 % nalazi u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka u
visinskoj klasi do 30 cm (Tablica 2). Prema evidenciji
iz Gospodarske osnove za odjel većina pomlatka hrasta
lužnjaka potječe iz dobrog uroda 1993. godine.


c) Stanje 2000. godine, zastrtost tla krošnjama 24,4 %


c) Condition in 2000, crown cover over soil 24.4 %


10 15 20 25 35 40 45 50 55 60


Slika 1. Digitalni (AutoCad 2000) prikaz stanja zastrtosti tla krošnjama tijekom izvođenja oplodnih sječa


Figure I Digital (AutoCAD 2000) presentation of the condition of crown cover over siol during seed cuttings




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 25     <-- 25 -->        PDF

V. Krcjči. T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) Šumarski list br. 3-4, CXXV1II (2004), 119-126
Tablica 2. Dinamika razvoja pomlatka hrasta lužnjaka od 1996. do 2003. godine


Table 2 Developmental dynamics of young crop peduncled oak from 1996. to 2003. years


Visinski
razred Godina opažanjaYear
of observation
(cm)
Height 1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003
class
(cm)
<30
N
143472
%
96
N
80750
%
82
N
41222
%
57
N
14361
%
28
N
9083
%
19
N
2952
%
8
N
1611
%
5
31-60 6194 4 17417 18 29306 41 25083 49 17528 37 11807 32 7222 22
61-130 28 83 1111 2 11750 23 20667 43 19924 54 15806 48
131-150 83 417 1 1478 4 3333 10
151-200 222 738 2 4250 13
201-250 56 556 2
< 251
Ukupno
Total 149694 100 98250 100 71639 100 51277 100 47917 100 36955 100 32778 100


Šumarija je na vrijeme reagirala na taj urod, te je tek 22 % preživjelih od početnog broja (149.694) uz
1994. godine započela njegu žetvom drhtavog šaša (jeredovitu
njegu i zaštitu.
danput godišnje ljeti) i zaštitu protiv pepelnice, što redovito
provodi do 2003. godine.


Praćenjem daljnjeg tijeka razvoja mladog naraštaja
hrasta lužnjaka uočavamo daje tek 2000. godine preko
70 % stabalaca preraslo zonu negativnog utjecaja drhtavog
šaša. Zadnjom izmjerom 2003. godina zaključujemo
da je 32.778 stabalaca hrasta lužnjaka, starosti
oko 10 godina, u razvojnom stadiju starijeg pomlatka


Fotografija 2. Odumiranje vršnog izbojka mlađeg pomlatka
hrasta lužnjaka izazvano prevelikom
prisutnošću drhtavog šaša


Photograph 2 Dying out of the terminal shoot in the ´younger´
young growth of Peduncled oak, caused by excessive
presence of caricetosum brizoides
(Foto: T. Dubravac)


Fotografija 3. Stabalca starijeg pomlatka hrasta lužnjaka nastala iz
postranih pupova nakon odumiranja vršnog izbojka


Photograph 3 Youngtrees of the ´older´ young growth of Peduncled
oak, formed from lateral buds after dying out
of the terminal shoot´


(Foto: T. Dubravac)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 26     <-- 26 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVK ŠUMA HRASTA IX´ZNJAKA (Qucn-us rubur L.) . Šumarski list br. 3-4, CXXVII1 (2004). 119-126
Tijekom istraživanja (1996., 1997. i 1998) uočeno
je na preko 20 % stabalaca savijanje pod slojem drhtavog
šaša, stoje izazvalo odumiranje vršnog pupa i nastajanje
iz prostranih pupova koji su bili manje zastrti
nekoliko novih stabalaca (Fotografija 2.). Posljedice
toga nalazimo i 2003. godine, gdje na jednoj osi imamo
nekoliko zakorjenjenih stabalaca koja izgledaju kao
pojedinačna, nastala iz sjemena i teško ih je izlučiti bez
analize u zoni korijena (Fotografija 3.). Ta pojava upućuje
da je jedna žetva godišnje nedostatna uz ovako


veliku agresivnost drhtavog šaša u razvojnom stadiju
mlađeg pomlatka hrasta lužnjaka.


Na snimci razvoja grmlja kojega čini: 61 % kupina,
22 % obična trušljika i 17 % lijeska, čija je pojavnost u
prvim izmjerama bila slaba nakon uklanjanja stare sastojine
2002. godine, nalazimo povećanje od pet puta
(Tablica 3.). Nepravilan visinski razvoj grmlja potvrđuje
nam daje njega kroz vrijeme opažanja bila prisutna.


Tablica 3. Dinamika razvoja grmlja od 1996. do 2003. godine


Table 3


Visinski
razred
(cm)


Height
class
(cm)


<30
31-60
61-130
131-150
151-200
201-250
251


Ukupno


Total


Developmental dynamics of shrubs from 1996. to 2003. years
Godina opažanjaYear
of observation
1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003
N % N % N % N % N % N % N %
1444 22 861 13 1972 25 4861 37 2250 19 6861 23 4473 15
2750 41 2306 34 2028 26 4667 36 3444 29 12417 42 11556 39
2444 36 2944 43 2861 26 3250 25 3528 30 9778 33 7944 26
56 1 222 3 361 5 194 2 833 7 583 2 1694 6
28 500 7 194 2 28 1111 10 83 3361 11
28 306 4 556 5 750 2
139 2 222 1
6722 100 6861 100 7861 100 13000 100 11722 100 29722 100 30000 100


Idućim njegama trebat će veću pozornost dati grmlju,
žetve više nisu potrebne jer je hrastov pomladak
izmakao utjecaju šaša, te ima izrazito dobar visinski
prirast.


Na smanjenje broja hrastovog pomlatka 1997. i
1998. godine uočen je utjecaj mišolikih glodavaca (vo


ZAKLJUČCI -


Kroz osam godina praćen je tijek razvoja mladog
naraštaja hrasta lužnjaka, u šumi hrasta lužnjaka i velike
žutilovke s drhtavim šašem. Istraživanja su provedena
u vrijeme vođenja oplodnih sječa te neposredno
nakon njihovog završetka. Praćeni su svi važni čimbenici
obnove, te na temelju dobivenih rezultata može zaključiti
sljedeće:


Naglašena kiselost A horizonta tla nije utjecala na


pojavnost mladog naraštaja.


Kad se na pomladnoj površini tijekom oplodnih sje


ča pojavi ponik i pomladak, odmah treba započeti s


njegom i zaštitom.


U razvojnom stadiju ponika i mlađeg pomlatka potrebno
je provoditi dvije žetve šaša godišnje.


luharica) koji su pregrizali vrat korijenu mladim hrastićima.
Utjecaj srneće divljači na razvoj pomlatka hrasta
lužnjaka na temelju opažanja kroz vrijeme istraživanja
je zanemariv.


Conclusion


Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim
sastojinama, pomladno razdoblje uz pravilno vođenje
oplodnih sječa ne treba biti duže od 10 godina.


U promatranoj šumskoj zajednici u razvojnoj fazi
obnove grmlje nije ograničavajući čimbenik.
Voluharice imaju znatan negativan utjecaj na preživljavanje
pomlatka hrasta lužnjaka.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 27     <-- 27 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA {Quereus robur L.) ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 119-126
LITERATURA - References


Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Marti-Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1996: Istraživanja
nović,Đ . Rauš , 1975: Ekološko-gospodarski obnove i njege šuma na području Pokupskog batipovi
na području pokupskih nizinskih šuma. zena. Rad. šumar. inst. Vol. 31, br. 1-2: 111-124,
Studija, 1-128, Zagreb. Jastrebarsko.


Dubravac , T., V. Novotny , 1992: Metodologija Perić , S., 1998: Istraživanje sastojine hrasta lužnjaka
tematskog područja uzgajanje šuma - rast i pri(
Q. robur) u fazi pomlatka u pokupskom bazerast
(primjenjena u multidisciplinarnom projeknu.
Rad. Šumar. inst. 33(2): 19-29, Jastrebarsko.


tu ekološko-ekonomske valencije tipova šuma). Perić , S., 1999: Prorede u srednjedobnim i starim
Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. sastojinama hrasta lužnjaka (Q. robur L.) u po


Dubravac , T., 2002: Zakonitosti razvoja strukture
kupskom bazenu. Rad. Šumar. inst. 34 (2):
77-101, Jastrebarsko.


krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno


o prsnom promjeru i dobi u zajednici "Carpino Rauš , Đ., 1996: Nizinske šume Pokupskog bazena.
betuli-Quercetum roboris Anić em. Rauš 1969". Rad. Šumar. inst. Vol. 31, br. 1-2: 17-36, JastreDisertacija,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zabarsko.
grebu, 196 str, Zagreb.
Seletković , Z., Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske.


Matić , S., 1993: Brojnost podmlatka glevne vrste drŠume
u Hrvatskoj, 13-18, Zagreb.
veća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, Viličić , V., 1992: Metoda istraživanja utjecaja divpodizanja
i jege šuma. Glas. šum. šokuse, posebljači
na prirodnu obnovu šuma. Rad. Šumar. inst.


no izdanje 4: 363-380, Zagreb.
27(2): 167-174, Jastrebarsko.


Matić , S., 1996: Hrast lužnjak (Quereus robur L.) u Osnova gospodarenja G. j . "Rečički lugovi"
Hrvatskoj, 167-212, Vinkovci-Zagreb. 1994.-2003.


SUMMARY: Today, at a time of widespread disruption of forest ecosystems,
in particular in the lowland forests, the need has arisen for study and
research on development of particular structural elements in stands.


In this study we investigated the development course of Peduncled oak
young growth during seed cutting and immediately after completion, in a
forest of Peduncled oak and Genisto elatae with caricetosum brizoides
fGenisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides/ Investigations
were carried out in a pure Peduncled oak stand of preserved structure in the
area of the "Karlovac" Forest Office, Management Unit "Rečički lugovi",
compartment 16a. In the course of eight years, from 1996 to 2003, the development
course of Peduncled oak young growth was monitored with regard
to soil influence, stand structure, appearance of shrubs and herbaceous
plants, voles and deer game.


We determined in which period a particular factor of that forest ecosystem
has an effect on natural reforestation. Tending and protection of the
Peduncled oak young growth commenced at the right time with its appearance
under the crown cover and continued until its transformation into the
developmental stage of ´older´young growth, after seed cuttings had been
performed.


The soil type is hypogley carbonaceous on heavy clay, which, according to
the percental contents of humus, belongs to a highly humus soil. Under a 4-5
cm thick spongy layer of inert matter raw humus there is a highly acid A horizon
(pH in water 4.1), 5-8 cm thick.


According to Braun-Blanquet the degree of soil cover with Carex brizoides
amounted to 4.5. The mass of ground vegetation in fresh state amounted
to 7.298 to 7.945 kg per hectare.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 28     <-- 28 -->        PDF

V. Krcjči. T. Duhravac: PROBLEMI OBNOVE SUMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) ... Šumarski lis! br. 3-4. CXXVII1 (2004). 119-126
Seed cuttings were performed on three occasions (1996/1997, 1999/2000
and 2002). After the cuttings, the condition of the soil cover, by horizontal
crown projections (shown in Fig. 1), positively influenced the development of
the Peduncled oak young growth.


Table 2 shows that in 1996, 96 % of the Peduncled oak young growth was
in the developmental stage of ´younger´young growth. During 1996, 1997
and 1998, the highest percentage decrease in the number of Peduncled oak
young growth was recorded, which occurred due to the soil cover effect by
Carex brizoides and bites by voles in the root collar zone. During the 2003
measurements, records were taken of 32,778 young Peduncled oak trees, of
around 10 years of age, in the developmental stage of ´older´ young growth ",
which showed a five-fold decrease compared to the initial situation of
149,694 young oak trees in 1996.


The situation in the development of shrubs is shown in Table 3, which indicates
that during the eight years a five-fold increase occurred. However, this
should not be disturbing in view of the powerful height increment in the


´older ´young growth and young growth of Peduncled oak. In the course of


this investigation the deer game effect on the development of Peduncled oak
young growth appeared to be negligible.


It can be concluded that the marked acidity of the A horizon soil did not
affect the appearance of young growth, and that during seed cuttings the area
of young growth, as soon as seedlings and young growth appear, should be
tended and protected. Following the appearance of young growth in the
structurally preserved stands, the period of young growth, with timely seed
cuttings, should not be longer than 10 years.


Key words: Peduncled oak, young growth, reforestation, soil, Carex
brizoides, shrubs, voles, deer game