DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 22 <-- 22 --> PDF |
V. Krejči. T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (Qucrcus rohur L.) ... Šumarski list br. 3-4. CXXV1I1 (2004). 119-126 vim šašem te šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba analizira strukturu elemenata pomlađivanja po vrstama drveća i visinskim klasama. Ista autorica (1999) u strukturno i ekološki narušenim srenjedobnim i starim sastojinama hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu, istražuje intenzitet i način prorede, ovisno o stanišnim prilikama. Navedena istraživanja ukazuju kako se pri gospodarenju šumama hrasta lužnjaka susrećemo s nizom problema, a poseban problem je prirodna obnova sastojina. Slijedom prethodnih istraživanja šuma hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu, cilj ovoga rada je ukazati na utjecaj zastrtosti tla krošnjama, grmlja te napose zeljastog bilja (drhtavog šaša) na razvoj mladog naraštaja hrasta lužnkjaka u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Investigation area Istraživana pokusna ploha osnovana je na području Šumarije "Karlovac" u Gospodarskoj jedinici "Rečički METODA RADA Pokusna ploha osnovana je u prirodnoj 142-godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem, normalne strukture. Terenski dio istraživanja obavljen je po metodi Dubravac, Novotny (1992). Površina plohe je 1 ha. Unutar plohe u njenom najhomogenijem dijelu postavljena je podploha 60 x 60 metara. Stranice podplohe trajno su označene na terenu drvenim stupićima. Sva stabla su obrojčana i označena točkom na visini 1,3 m od tla. Na podplohi snimljene su horizontalne projekcije krošanja svim obrojčanim stablima te ucrtane u kartu horizontalnih projekcija, koja omogućava primjenu planimetrijskog određivanja površina zastrtosti tla, te izračun širina krošanja svakog stabla. Zatim se na temelju tako ucrtanih horizontalnih projekcija krošanja na terenu pristupilo digitalizaciji lugovi", odjelu 16a. Ista ima sve značajke šume hrasta lužnjaka i velike žutolovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 1938.), Fotografija 1. Najveći dio nizinskih šuma Pokupskog bazena zauzima ova subasocijacija, nastanjujući znatne površine pseudoglejnih i mineralno-močvarnih, nešto kiselijih tala u poplavnom i ne poplavnom dijelu toga područja. Prema Seletkoviću iKatušinu (1992) područje nizinskih šumna nalazi se u tipu klime Cfwbx . To je umjereno topla kišna klima, bez suhog razdoblja, padaline su jednako razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Fotografija 1. Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem, Rečički lugovi, odjel 16a Photograph 1 Forest of Peduncled oak and Genisto elatae with caricetosum hrisoides, Rećićki lugovi, Compart ment 16a (Foto: T. Dubravac) - Work method krošanja. Digitalni model projekcija krošanja omogućuje računalno-digitalno praćenje promjena strukture sastojine, u ovom slučaju praćenje tijeka izvođenja oplodnih sječa, simuliranje istih i otvara nove mogućnosti u izučavanju strukture sastojina primjenom novih tehnologija u gospodarenju šumama. Tijek digitalizacije obavljen je na sljedeći način: Prvo je ploha s papira (terenskog tlocrta projekcija krošanja na milimetarskom papiru) skeniranjem prebačena u digitalni oblik, pa smo tako dobili rastersku sliku u nepoznatom mjerilu. Skeniranu sliku plohe trebalo je geokodirati, stoje obavljeno u CAD programu Micro- Station, aplikacija IRAS B, vežući se za postojeću milimetarsku mrežu, sa srednjom točnošću od 0,5 do 4 cm, ovisno o plohi i njenom mjerilu. Samo geokodiranje i izjednačenje obavljeno je Affinom transformacijom. |