DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: PROBLEMI OBNOVK ŠUMA HRASTA IX´ZNJAKA (Qucn-us rubur L.) . Šumarski list br. 3-4, CXXVII1 (2004). 119-126 Tijekom istraživanja (1996., 1997. i 1998) uočeno je na preko 20 % stabalaca savijanje pod slojem drhtavog šaša, stoje izazvalo odumiranje vršnog pupa i nastajanje iz prostranih pupova koji su bili manje zastrti nekoliko novih stabalaca (Fotografija 2.). Posljedice toga nalazimo i 2003. godine, gdje na jednoj osi imamo nekoliko zakorjenjenih stabalaca koja izgledaju kao pojedinačna, nastala iz sjemena i teško ih je izlučiti bez analize u zoni korijena (Fotografija 3.). Ta pojava upućuje da je jedna žetva godišnje nedostatna uz ovako veliku agresivnost drhtavog šaša u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka hrasta lužnjaka. Na snimci razvoja grmlja kojega čini: 61 % kupina, 22 % obična trušljika i 17 % lijeska, čija je pojavnost u prvim izmjerama bila slaba nakon uklanjanja stare sastojine 2002. godine, nalazimo povećanje od pet puta (Tablica 3.). Nepravilan visinski razvoj grmlja potvrđuje nam daje njega kroz vrijeme opažanja bila prisutna. Tablica 3. Dinamika razvoja grmlja od 1996. do 2003. godine Table 3 Visinski razred (cm) Height class (cm) <30 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250 251 Ukupno Total Developmental dynamics of shrubs from 1996. to 2003. years Godina opažanjaYear of observation 1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 N % N % N % N % N % N % N % 1444 22 861 13 1972 25 4861 37 2250 19 6861 23 4473 15 2750 41 2306 34 2028 26 4667 36 3444 29 12417 42 11556 39 2444 36 2944 43 2861 26 3250 25 3528 30 9778 33 7944 26 56 1 222 3 361 5 194 2 833 7 583 2 1694 6 28 500 7 194 2 28 1111 10 83 3361 11 28 306 4 556 5 750 2 139 2 222 1 6722 100 6861 100 7861 100 13000 100 11722 100 29722 100 30000 100 Idućim njegama trebat će veću pozornost dati grmlju, žetve više nisu potrebne jer je hrastov pomladak izmakao utjecaju šaša, te ima izrazito dobar visinski prirast. Na smanjenje broja hrastovog pomlatka 1997. i 1998. godine uočen je utjecaj mišolikih glodavaca (vo ZAKLJUČCI - Kroz osam godina praćen je tijek razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka, u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. Istraživanja su provedena u vrijeme vođenja oplodnih sječa te neposredno nakon njihovog završetka. Praćeni su svi važni čimbenici obnove, te na temelju dobivenih rezultata može zaključiti sljedeće: Naglašena kiselost A horizonta tla nije utjecala na pojavnost mladog naraštaja. Kad se na pomladnoj površini tijekom oplodnih sje ča pojavi ponik i pomladak, odmah treba započeti s njegom i zaštitom. U razvojnom stadiju ponika i mlađeg pomlatka potrebno je provoditi dvije žetve šaša godišnje. luharica) koji su pregrizali vrat korijenu mladim hrastićima. Utjecaj srneće divljači na razvoj pomlatka hrasta lužnjaka na temelju opažanja kroz vrijeme istraživanja je zanemariv. Conclusion Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim sastojinama, pomladno razdoblje uz pravilno vođenje oplodnih sječa ne treba biti duže od 10 godina. U promatranoj šumskoj zajednici u razvojnoj fazi obnove grmlje nije ograničavajući čimbenik. Voluharice imaju znatan negativan utjecaj na preživljavanje pomlatka hrasta lužnjaka. |