DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXV1II (2004), 127-136 čju Šumarije Kloštar Podravski i 80-godišnjoj prirodnoj mješovitoj prorednoj sastojini tvrdih listača na području Šumarije Garešnica. Na taj se način velik broj stručnjaka upoznao s načinom rada harvestera i njegovom djelotvornošću, te su na temelju očevida mogli donijeti vlastitu prosudbu o njegovoj primjeni u Hrvatskoj i iskazati je u posebno pripremljenoj anketi. Osnova je za procjenu proširena spoznajama o harvesterskoj tehnici (H or vat i dr. 2003), rezultatima znanstvenih istraživanja djelotvornosti strojne sječe harvesterom (Krpan iPorsinsky 2002B) i operativnom razredbom sastojinskih uvjeta za primjenu harvestera na razini etata Hrvatske i UŠ Bjelovar za 2003. godinu (Slunj ski iBedeković 2003). Radi usporedbe s rezultatima ispitivanja strukovSlika 9. Rasprava u sječini nog mišljenja o strojnoj sječi u Sloveniji (Beguš 2002), Fig. 9 Discussion in cut-block anketa je provedena metodom H-upitnika (slika 8). Upitnik je jednostavan za popunjavanje. U kolonaocjene 10 ili 0. U koloni B zaokružuje se ocjena prema ma A i C ponuđen je veći broj odgovora od kojih se vlastitom izboru između ponuđenih vrijednosti od 0 do izabiru po tri, prema vlastitom mišljenju, najvažnija za 10. Četvrta se sastavnica anketnog upitnika odnosi na donošenje odluke zašto nisu prihvaćene ponuđene prijedloge i kriterije za poboljšanje strojne sječe. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Na slici 10 prikazana je struktura odaziva anketiranih stručnjaka razvrstana po upravama šuma. Odaziv nije ravnomjeran i ukazuje na veću ili manju zainteresiranost pojedinih uprava šuma za primjenu strojne sječe. Interes za strojnu sječu izraženiji je kod onih uprava šuma na kojima je, zbog sastojinskih i terenskih uvjeta, u većoj mjeri moguća primjena harvestera. Ovoj grupi pripadaju UŠP Osijek, Bjelovar, Vinkovci, Ogulin, Našice, Koprivnica i Gospić. Pri analizi izbora odgovora ponuđenih u koloni A, u kojoj su sudionici trebali odabrati najznačajnija tri razloga zašto strojnoj sječi i izradbi nisu dodijelili ocjenu 10, prva tri mjesta zauzimaju odgovori pod rednim brojem 3, 2 i 4 (slika 11). Najviše su sumnji anketirani usmjerili prema uporabljivosti harvestera u prirodnim šumama. Pri tome promišljanja nisu bila usmjerena na tehničke mogućnosti harvestera odnosno ograničenja djelotvornosti kapacitetom sječne glave, već na sučeljavanje uvriježenih promišljanja gospodarenja šumama i usuglašavanja gospodarenja s novim, vrhunskim tehnologijama, primjenom kojih bi, nakon duge stagnacije, bio omogućen proizvodni skok. Drugi razlog sudionici nalaze u upitnoj prilagođenosti raznolikim terenskim uvjetima. Jasno je da do sada nije razvijen šumarski stroj koji bi se mogao kretati u svim terenskim uvjetima te da s toga postoje brojni ograničavajući čimbenici. Prema dosadašnjim spoznajama kotačni harvesteri su visokoproizvodni strojevi i pri uporabi na nagibima terena od 40 % (Stampfer 1999). Nabavna cijena stroja je treća po rangu među izabranim odgovorima zašto ne ocjena 10. Organizacijska su pitanja primjene strojne sječe rangirana niže, a najmanji se broj frekvencija odnosi na ekološku neprimjerenost, povećanu gustoću vlaka i štete u sastojini, iz čega proizlazi da su anketirani shvatili bolju okolišnu prilagođenost vrhunske tehnologije u odnosu na aktualne tehnologije sječe, izradbe i privlačenja drva u Hrvatskoj. Na slici 11 prikazana je i frekvencijska raščlamba tri najčešća odgovora u koloni A, "Zašto ne 10". Vodeći 0 f|W|W|«|»|W|W|«|M[M|»|M|M|», Bjelovar Delnice Gradiška Koprivnica Ogulin Požega Vinkovci Buzet Gospić Karlovac Našice Osjek Sisak Direkcija Slika 10. Odaziv anketi Fig. 10 Survey respond |