DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 137-148 UDK 630* 425 OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. GODINE CROWN CONDITION OF FORESTS IN CROATIA FOR THE PERIOD 1999-2003 Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ1 SAŽETAK: U radu su prikazani podaci o oštećenosti šuma u Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje 1999 -2003. godine, i to odvojeno za sve vrste, Ustade, četinjače i tri gospodarski najznačajnije vrste, hrast lužnjak (Quercus robur L.), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) i običnu jelu (Abies alba Mili). Značajna oštećenost za te tri vrste dana je u usporedbi sa značajnom oštećenosti na području Europe, kao i po Upravama šuma podružnicama. Postotak značajno oštećenih stabala u Hrvatskoj ne mijenja se bitno u promatranom razdoblju. Dok su kod hrasta i bukve vrijednosti značajne oštećenosti u Europi više, u Hrvatskoj je oštećenost obične jele mnogo veća. Kod procjene stanja oštećenosti po Upravama šuma Podružnicama, na sigurnost procjene utječe veličina uzorka, različitost i nestalnost primijenjenih kriterija. K Ij učne r ij e č i: Procjena oštećenosti šuma, hrast lužnjak, obična bukva, obična jela, značajna oštećenost UVOD - Introduction Glede stava da je najvažniji uzročnik propadanja nj a oštećenosti šuma putem vizualne procjene oštećešuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru nosti krošanja. Hrvatska sudjeluje u programu ICP FoKonvencije UN i Europske komisije o prekograničrests od 1987. godine, a opažanja se obavljaju na bionom onečišćenju (CLRTAP) osnovan Međunarodni indikacijskim (mreža 16 x 16 km) i osnovnim plohama program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog one( mreža 4x 4 km). čišćenja na šume (International Cooperative ProgramO prvim rezultatima procjene stanja krošanja u Hrme on Assessment and Monitoring of Air Pollution vatskoj u okviru ICP Forests pišu Prpić,Komleno Effects on Forests, skraćeno ICP Forests). S vremević i Seletković (1988), a godišnje procjene prate nom se došlo do zaključka da i drugi čimbenici stresa se odgovarajućim izvješćima (Seletković i Tikmogu imati jednako značajan na propadanje šuma, pa vić, 1996, Potočić i I. Seletković 1998-2003). je glavni zadatak programa postao prikupljanje Godine 2003. u Hrvatskoj je po petnaesti put provedepodataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbena godišnja procjena oštećenosti šuma (procjena nije nike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalprovedena 1990. i 1991. godine). noj razini. Ključnu ulogu u Programu ima praćenje sta- U radu su prikazani podaci o oštećenosti šuma u Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje koje uključuje podatke između 1999. i 2003. godine, i to odvojeno za sve vrste, listače, četinjače i tri gospodarski najznačajnije vrste: hrast lužnjak (Quercus robur L.), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) i običnu jelu (Abies alba Mill.). Značajna oštećenost za te vrste dana je u usporedbi sa značajnom oštećenosti na području Europe, Mr. se. Ivan Seletković, mr. se. Nenad Potočić, kao i po Upravama šuma Podružnicama. Šumarski institut, Jastrebarsko |