DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 137-148 UDK 630* 425 OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. GODINE CROWN CONDITION OF FORESTS IN CROATIA FOR THE PERIOD 1999-2003 Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ1 SAŽETAK: U radu su prikazani podaci o oštećenosti šuma u Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje 1999 -2003. godine, i to odvojeno za sve vrste, Ustade, četinjače i tri gospodarski najznačajnije vrste, hrast lužnjak (Quercus robur L.), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) i običnu jelu (Abies alba Mili). Značajna oštećenost za te tri vrste dana je u usporedbi sa značajnom oštećenosti na području Europe, kao i po Upravama šuma podružnicama. Postotak značajno oštećenih stabala u Hrvatskoj ne mijenja se bitno u promatranom razdoblju. Dok su kod hrasta i bukve vrijednosti značajne oštećenosti u Europi više, u Hrvatskoj je oštećenost obične jele mnogo veća. Kod procjene stanja oštećenosti po Upravama šuma Podružnicama, na sigurnost procjene utječe veličina uzorka, različitost i nestalnost primijenjenih kriterija. K Ij učne r ij e č i: Procjena oštećenosti šuma, hrast lužnjak, obična bukva, obična jela, značajna oštećenost UVOD - Introduction Glede stava da je najvažniji uzročnik propadanja nj a oštećenosti šuma putem vizualne procjene oštećešuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru nosti krošanja. Hrvatska sudjeluje u programu ICP FoKonvencije UN i Europske komisije o prekograničrests od 1987. godine, a opažanja se obavljaju na bionom onečišćenju (CLRTAP) osnovan Međunarodni indikacijskim (mreža 16 x 16 km) i osnovnim plohama program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog one( mreža 4x 4 km). čišćenja na šume (International Cooperative ProgramO prvim rezultatima procjene stanja krošanja u Hrme on Assessment and Monitoring of Air Pollution vatskoj u okviru ICP Forests pišu Prpić,Komleno Effects on Forests, skraćeno ICP Forests). S vremević i Seletković (1988), a godišnje procjene prate nom se došlo do zaključka da i drugi čimbenici stresa se odgovarajućim izvješćima (Seletković i Tikmogu imati jednako značajan na propadanje šuma, pa vić, 1996, Potočić i I. Seletković 1998-2003). je glavni zadatak programa postao prikupljanje Godine 2003. u Hrvatskoj je po petnaesti put provedepodataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbena godišnja procjena oštećenosti šuma (procjena nije nike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalprovedena 1990. i 1991. godine). noj razini. Ključnu ulogu u Programu ima praćenje sta- U radu su prikazani podaci o oštećenosti šuma u Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje koje uključuje podatke između 1999. i 2003. godine, i to odvojeno za sve vrste, listače, četinjače i tri gospodarski najznačajnije vrste: hrast lužnjak (Quercus robur L.), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) i običnu jelu (Abies alba Mill.). Značajna oštećenost za te vrste dana je u usporedbi sa značajnom oštećenosti na području Europe, Mr. se. Ivan Seletković, mr. se. Nenad Potočić, kao i po Upravama šuma Podružnicama. Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 40 <-- 40 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OSTECENOST SUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 137-148 MATERIJAL I METODE RADA - Material and work methods Procjena se obavlja prema jedinstvenoj metodi propisanoj od 1CP Forests (PCC 1998). Osnovne značajke metode su sljedeće: 1. Glavni parametar procjene oštećenosti krošanja je osutost (defolijacija). Procjena se obavlja u koracima od 5 %, a kasnije se rezultati grupiraju u klase prema Tablici 1. Značajno oštećenim stablima smatraju se stabla osutosti iznad 25 %. 2. Na svakoj točki ocjenjuje se osutost 24 stabla. 3. Procjena se obavlja na predominantnim, dominantnim i kodominantnim stablima (Kraftove klase 1, 2 i 3). 4. Za procjenu se u obzir uzima samo osvijetljeni dio krošnje. 5. Postotak osutosti procjenjuje se na osnovi usporedbe konkretnog stabla s foto-priručnikom te za- Tablica 1. Klase osutosti Table 1 Defoliation classes Klasa-Class Osutost Defoliation 0 nema none 1 2 3 4 mala slight umjerena moderate jaka severe mrtvo dead mišljenim lokalnim referentnim stablom, koje je definirano kao "najbolje stablo s potpunom krošnjom koje može uspijevati na određenom lokalitetu" (PCC 1998). 6. Procjenu obavljaju dva promatrača, uz korištenje dvogleda. Opažanja obavlja stručno osoblje poduzeća Hrvatske šume d.o.o., a usuglašavanje kriterija procjene postiže se putem intcrkalibracijskih tečajeva. Rezultati procjene obrađeni su uz pomoć programa Paradox 7.0 i pohranjeni u bazi podataka Šumarskog instituta, Jastrebarsko te u europskoj bazi podataka programa ICP Forests. Kod uspoređivanja podataka procjene oštećenosti, podaci za Europu uzeti su iz baze CSTS94 (UN/ECE & EC. 2002). Postotak osutosti -Percentage of defoliation 0-10 > 10-25 >25-60 >60-99 100 REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM Research results and discussion Stanje oštećenosti krošanja u Hrvatskoj - sumarno U razdoblju 1999-2003. godine značajna ošteće-se u rasponu od 19,6 % (2002. godine) do 24,5 % 1999. nost stabala svih vrsta nije se bitno mijenjala, krećući godine (Slika 1, Tablica 2). Promjene u postotku zna- Slika 1. Osutost stabala u Hrvatskoj (sve vrste) 1999-2003. godine Figure 1 Defoliation of trees in Croatia (all species), year 1999-2003 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 41 <-- 41 --> PDF |
I. Seletković. N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 137-148 Tablica 2. Osutost stabala u Hrvatskoj (sve vrste) 1999-2003. godine Table 2 Defoliation of trees in Croatia (all species), year 1999-2003 Godina -Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % >25 % N 1999 39,2 36,3 22,6 2,0 24,5 7580 2000 45,9 33,1 18,8 2,2 21,0 11193 2001 41,5 35,7 20,1 2,7 22,8 10806 2002 43,6 36,8 17,4 2,2 19,6 12353 2003 36,5 40,3 20,5 2,6 23,2 11818 čajne oštećenosti posljedica su ponajprije povećanja ili žen je u klasi 0 (0-10 % osutosti). U idućem razdoblju smanjenja broja stabala u klasi 2 (26-60 % osutosti). bit će jasnije vidljivo da li će i koliko smanjenje broja Osim u 2003. godini, najveći postotak stabala zabiljestabala u klasi 0 utjecati na porast značajne oštećenosti. OSUTOST STABALA U REPUBLICI HRVATSKOJ Listače -Broadleaves 55,0 50,0 45,0 40,0 0-10% 35,0 11-25% 30,0 D 26-60% 25.0 m >60 % 20,0 >25 % 15,0 m m 10,0 5.0 0,0 1999 2000 2001 2002 200 5 Slika 2. Osutost stabala listača u Hrvatskoj 1999-2003. godine Figure 2 Defoliation of broadleaves in Croatia, year 1999-2003 Tablica 3. Osutost stabala listača u Hrvatskoj 1999-2003. godine Table 3 Defoliation of broadleaves in Croatia, year 1999-2003 Godina -Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % >25 % N 1999 44,8 36,7 17,6 1,0 18,5 5858 2000 50,9 33,7 14,2 1,3 15,5 8874 2001 45,0 37,3 16,1 1,6 17,7 89,28 2002 47,2 38,8 12,9 1,1 14,0 9784 2003 40,0 42,4 16.2 1,4 17,6 9573 Zbog velikog udjela listača u uzorku, promjene zabilježen je u klasi oštećenosti 2 (26-60 %). Posljeoštećenosti svih vrsta odražavaju kretanje oštećenosti dično, velik je utjecaj te klase na značajnu oštećenost listopadnih vrsta drveća. Minimalna vrijednost značetinjača. čajne oštećenosti listača od 14,0 % zabilježena je 2002. godine, a maksimalna (18,5 %) 1999. godine (Slika 2, Tablica 3). Oštećenost četinjača bitno je veća od oštećenosti listača i kreće se u nešto većem rasponu, od 40,7 % (2002. godine) do 47,2 % 2001. godine (Slika 3, Tablica 4). Najveći broj stabala kroz pet promatranih godina |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 42 <-- 42 --> PDF |
I. Seletković. N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3 4, CXXVIII (2004). 137-148 OSUTOST STABALA U REPUBLICI HRVATSKOJ Četinjače -Conifers 55,0 0-10% 11-25% 26-60 % >60 % >25 % 1999 2000 2001 2002 2(103 Slika 3. Osutost stabala četinjača u Hrvatskoj 1999-2003. godine Figure 3 Defoliation of conifers in Croatia, year 1999-2003 Tablica 4. Osutost stabala četinjača u Hrvatskoj 1999-2003. godine Table 4 Defoliation of conifers in Croatia, year 1999-2003 Godina Year 0-10% 11-25% 26-60 % >60 % >25 % N 1999 20,0 35,2 39,3 5,5 44,8 1722 2000 26.7 31,1 36,4 5,8 42,2 2319 2001 24.7 28,1 39,2 8,0 47,2 1878 2002 29.8 29,4 34,4 6,3 40,7 2569 2003 21,9 31,3 39.0 7,8 46,8 2245 Stanje oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka, obične bukve i obične jele u Hrvatskoj i Europi Kod hrasta lužnjaka značajna oštcćcnost u Hrvat- poznatljivog trenda (Slika 4). U Europi možemo preskoj kretala se u rasponu od 21,3 % do 30,2 % bez pre- poznati blago rastući trend značajne oštećenosti uz Usporedba postotka značajne oštećenosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak trees in Croatia and Europe % 80,0 70.0 60.0 50,0 40.0 30.0 20,0 10,0 0.0 1999 2000 2001 2002 2003 Godina -Year Hrvatska Europa Slika 4. Usporedba postotka značajne oštećenosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Europi 1999 2003. godine Figure 4 Comparison of percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak trees in Croatia and Europe, year 1999-003 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 43 <-- 43 --> PDF |
I. Seletković. N. Potočić: OŠTEČENOST SUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list hr. 3-4. CXXVIII (2004), 137-148 Usporedba postotka značajne oštećenosti obične bukve u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged common beech in Croatia and Europe % 80,0 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 1999 2000 2001 2002 2003 Godina Year Hrvatska Europa Slika 5. Usporedba postotka značajne oštećenosti obične bukve u Hrvatskoj i Europi 1999-2003. godine Figure 5 Comparison of percentage of moderately to severely damaged common beech trees in Croatia and Europe, year 1999-2003 Usporedba postotka značajne oštećenosti obične jele u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged silver fir trees in Croatia and Europe % 80,0 70,0 50,0 40,0 30,0 20.0 10,0 0,0 1999 2000 2001 2002 2003 Godina -Year Hrvatska Europa Slika 6. Usporedba postotka značajne oštećenosti obične jele u Hrvatskoj i Europi 1999-2003. godine Figure 6 Comparison of percentage of moderately to severely damaged silver fir trees in Croatia and Europe, year 1999-2003 nešto više vrijednosti u usporedbi s Hrvatskom. Hrast Europe bitno više vrijednosti. Jela je naša najoštećenija lužnjak naša je najoštećenija listopadna vrsta drveća. vrsta šumskog drveća s vrlo visokim postotkom zna Kretanje značajne oštećenosti obične bukve u Hrčajne oštećenosti, čiji je minimum u promatranom razvatskoj i Europi podjednako je, uz bitno niže vrijednodoblju zabilježen 1999. godine (58,1 %), a maksimum sti zabilježene u nas (Slika 5). Bukva je naša najmanje od 70,7 % 2003. godine (Slika 6). oštećena vrsta kojoj ukupna značajna oštećenost ne prelazi 10%. Za razliku od hrasta lužnjaka i obične bukve, postotak značajne oštećenosti obične jele pokazuje uz slično kretanje u odnosu na običnu jelu na cijelom području |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 137-148 Stanje oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka, obične bukve i obične jele po Upravama šuma Podružnicama 1999-2003. godine Hrast lužnjak Značajna oštećenost hrasta lužnjaka promatrana po na području cijele Hrvatske, po visokoj oštećenosti Upravama šuma Podružnicama pokazuje veliku raznoističu se UŠP Požega i UŠP Zagreb. Trend smanjenja likost između Uprava, a manju između promatranih kroz promatrano razdoblje prisutan je kod UŠP Zagreb godina (Slike 7-11). U odnosu na značajnu oštećenost (čime se ta Uprava u 2003. godini približila značajnoj Slika 7. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 1999. godine Figure 7 Percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak in Uprave, year 1999 Slika 8. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 2000. godine Figure 8 Percentage oj´ moderately to severely damaged pedunculate oak in Uprave, year 2000 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 45 <-- 45 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OU 1999. DO 2003. ... Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 137-148 oštećenosti hrasta lužnjaka za Hrvatsku) i UŠP Nova bitno niža od značajne oštećenosti hrasta lužnjaka za Gradiška u kojoj u 2003. godini procjenom na plohama Hrvatsku. nisu ustanovljena značajno oštećena stabla hrasta lužnjaka. Najniža značajna oštećenost zabilježena je u LJSP Koprivnica, Bjelovar i Sisak. Ujedno ta je oštećenost Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 2001. godine Percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak trees in Uprave, year 2001 ou9080J 70 6050 40 30 20 10 0- —l— —1— —I— —I— . rn , i rn i —i— > ^ ] ZO Uprave ZO Hrvatska Slika 9. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 2001. godine Figure 9 Percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak in Uprave, year 2001 Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 2002. godine Percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak trees in Uprave, year 2002 % 70 60 50 — 30 20 - - 10 —1—1 1—1— 0 —I— —1— , n , , n N IX o c z 1 ZO Uprave ZO Hrvatska Slika 10. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 2002. godine Figure 10 Percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak in Uprave, year 2002 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Seletković, N. Potočić: OSTECENOST SUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 137-148 Slika 11. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka po Upravama 2003. godine Figure 11 Percentage of moderately to severely damaged pedunculate oak in Uprave, year 2003 Obična bukva Značajna oštećenost obične bukve također pokazutoga, UŠP Našice, Koprivnica, Bjelovar, Sisak i Karloje razlike između Uprava šuma (Slike 12-16). Najviše vac pokazuju vrijednosti značajno ispod prosjeka. vrijednosti zabilježene su u UŠP Zagreb. Osutost bukve u UŠP Delnice pokazuje stalan rast, od vrijednosti bliskih prosjeku za Hrvatsku, do vrijednosti koje su u 2002. i 2003. godini bitno iznad postotka značajne oštećenosti obične bukve u Hrvatskoj. Za razliku od Slika 12. Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 1999. godine Figure 12 Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 1999 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 47 <-- 47 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OŠTEĆENOST SUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. ... Šumarski list br. 3-4. CXXVI11 (2004), 137-148 Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2000. godine Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2000 % 40 -a 35 30 25 -\ 20 - 15 - 10 - O ZO Uprave ZO Hrvatska Slika 13. Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2000. godine Figure 13 Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2000 Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2001. godine Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2001 % 40 35 30 25 20 -n 15 1 10 - Koprivnica Požega Bjelovar 5 0 . _ 1 . , . n 1 Našice Zagreb Sisak Karlovac Ogulin Delnice Senj ´S. s. O o ^ H ZO Uprav 7n,_, - Slika 14. Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2001. godine Figure 14 Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2001 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 48 <-- 48 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OŠTEČENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RA/DOBI..U OD I´>´)´). Dl) 2003. Šumarski list br. 3- 4, CXXVIII (2004), 137-148 Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2002. godine Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2002 % 40 35 30 25 - 20 -I 15 10 + 5 I l 0 n , n c. o si ZO Uprave ZO Hrvatska Slika 15. Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2002. godine Figure 15 Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2002 Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2003. godine Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2003 % 40 35 -30 25 20 15 10 5 0 o. JZL u .E, 03 N c/i ° fes2 So O o HHHl ZO Uprave - ZO Hrvatska Slika 16. Značajna oštećenost obične bukve po Upravama 2003. godine Figure 16 Percentage of moderately to severely damaged common beech in Uprave, year 2003 Obična jela Obična jela procjenjuje se u značajnijem broju stajele koja čini gotovo trećinu procjenjivanog broja stabala u tri Uprave šuma. UŠP Delnice, u kojoj je znabala četinjača, bitno utječe na sliku o oštećenosti četičajna oštećenost jele najveća, sudjeluje s najvećim bronjača u Hrvatskoj. Oštećenost jele u UŠP Ogulin i jem stabala u uzorku obične jele u Hrvatskoj, te na Gospić znatno je niža od značajne oštećenosti obične njega ima i najveći utjecaj. Ujedno, oštećenost obične jele u Hrvatskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 49 <-- 49 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list hr. 3-4, CXXVII1 (2004), 137-148 Značajna oštećenost obične jele po Upravama 1999-2003. godine Percentage of moderately to severely damaged silver fir in Uprave, year 1999-2003 n Č O 1999 200(1 2001 2002 2003 Slika 17. Značajna oštećenost obične jele po Upravama 1999- 2003. godine Figure I7 Percentage of moderately to severely damaged silver fir in Uprave, year 1999-2003 Napominjemo da rezultate izražene po Upravama šuma Podružnicama treba uzeti s određenom rezervom zbog veličine uzorka. Kao što mreža ploha razmaka 16x16 km odgovara potrebama procjene stanja šuma na razini Europe, a mreža 4x 4 km potrebama Hrvat ZAKLJUČCI Ukupno gledano, postotak značajno oštećenih stabala u Hrvatskoj ne mijenja se bitno u promatranom razdoblju 1999-2003. Zbog velikog udjela listača u uzorku, promjene oštećenosti svih vrsta odražavaju kretanje oštećenosti listopadnih vrsta drveća. Četinjače utječu na ukupnu značajnu oštećenost (sve vrste) ne toliko veličinom uzorka, koliko visokom značajnom oštećenošću. U usporedbi s europskim rezultatima praćenja oštećenosti, vidljivo je slično kretanje postotka značajne oštećenosti za hrast lužnjak, običnu bukvu i običnu LITERATURA PCC 1998: Manual on methods and criteria for harmonized sampling, assesment, monitoring and analysis of the effects of air pollution on forests. UN/ECE and EC, Geneva and Brussels, PCC Hamburg. Potočić, N., I. Seletković, 2000: Stanje oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine. Šumarski list 1-2: 51-56. ske, za kvalitetnije praćenje oštećenosti šuma na razini Uprava bila bi poželjna gušća mreža ploha. Međutim, takvo praćenje zahtijevalo bi vrlo velike ljudske i financijske napore. - Conclusions jelu. Dok su kod hrasta i bukve vrijednosti značajne oštećenosti u Europi više, u Hrvatskoj je oštećenost obične jele mnogo veća. Prilikom pregleda stanja oštećenosti šuma po Upravama šuma Podružnicama javlja se, kao stoje već navedeno, problem veličine uzorka koji utječe na sigurnost procjene. Očit je i utjecaj različitosti i nestalnosti primijenjenih kriterija procjene koje treba nastojati bolje usuglasiti putem redovitih godišnjih interkalibracijskih tečajeva, čiji je logični nastavak procjena uzorka ploha od strane kontrolnog tima. - References Potočić, N., I. Seletković, 2000: Oštećenost šuma u Hrvatskoj 1999. godine. Izvješće za JP "Hrvatske šume", Šumarski institut, Jastrebarsko. Potočić, N., I. Seletković, 2001: Oštećenost šuma u Hrvatskoj 2000. godine. Izvješće za JP "Hrvatske šume", Šumarski institut, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 50 <-- 50 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003 Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 137-148 Potočić,N., I. Seletković, 2002: Oštećenost šuma Seletković, Z., I. Tikvić, 1996: Oštećenost šumu Hrvatskoj 2001. godine. Izvješće za JP "Hrvatskih ekosustava različitih stanišnih prilika u Reske šume", Šumarski institut, Jastrebarsko. publici Hrvatskoj. U: Sever, S. (ur.): Zaštita šu Potočić , N., I. Seletković , 2003: Oštećenost šuma ma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet, Zau Hrvatskoj 2002. godine. Izvješće za JP "Hrvatgreb i Šumarski institut, Jastrebarsko: 81-88. ske šume", Šumarski institut, Jastrebarsko. UN/ECE & EC. 2002. Lorenz, M, V. M ues, G. Becher, Ch. Miiller-Edzards, S. Luys Potočić, N., I. Seletković, 2004: Oštećenost šuma saert, H. Raitio, A. Fiirst, D. Langou u Hrvatskoj 2003. godine. Izvješće za JP "Hrvatske šume", Šumarski institut, Jastrebarsko. c h e, Forest Condition in Europe - 2003 Technical Report, Geneva, Brussels Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletković, 1988: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. (Dieback of Forests in Croatia). Šumarski list (5/6): 195-216, Zagreb SUMMARY: In this paper the data on crown condition of forests in Croatia is presented for the five-year period 1999-2003, separately for all species, broadleaves, conifers and three most prominent tree species, pedunculate oak (Quercus robur L.j, common beech (Tagus sylvatica L.) and silver fir (Abies alba Mill.). A comparison is made of the percentage of moderately to severely damaged trees for these three species with European data, as well as with the data from Forest Administration. The percentage of moderately to severely damaged trees in Croatia does not fluctuate significantly in the research period. While the damage of oak and beech is higher in Europe, silerfir is more damaged in Croatia. The sample size, year- to- year differences and variability of applied criteria in Forest Administration affect the accuracy of crown condition assessment. Key words: Crown condition assessment, pedunculate oak, common beech, silver fir, percentage of moderately to severely damaged trees |