DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 40 <-- 40 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić: OSTECENOST SUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 137-148 MATERIJAL I METODE RADA - Material and work methods Procjena se obavlja prema jedinstvenoj metodi propisanoj od 1CP Forests (PCC 1998). Osnovne značajke metode su sljedeće: 1. Glavni parametar procjene oštećenosti krošanja je osutost (defolijacija). Procjena se obavlja u koracima od 5 %, a kasnije se rezultati grupiraju u klase prema Tablici 1. Značajno oštećenim stablima smatraju se stabla osutosti iznad 25 %. 2. Na svakoj točki ocjenjuje se osutost 24 stabla. 3. Procjena se obavlja na predominantnim, dominantnim i kodominantnim stablima (Kraftove klase 1, 2 i 3). 4. Za procjenu se u obzir uzima samo osvijetljeni dio krošnje. 5. Postotak osutosti procjenjuje se na osnovi usporedbe konkretnog stabla s foto-priručnikom te za- Tablica 1. Klase osutosti Table 1 Defoliation classes Klasa-Class Osutost Defoliation 0 nema none 1 2 3 4 mala slight umjerena moderate jaka severe mrtvo dead mišljenim lokalnim referentnim stablom, koje je definirano kao "najbolje stablo s potpunom krošnjom koje može uspijevati na određenom lokalitetu" (PCC 1998). 6. Procjenu obavljaju dva promatrača, uz korištenje dvogleda. Opažanja obavlja stručno osoblje poduzeća Hrvatske šume d.o.o., a usuglašavanje kriterija procjene postiže se putem intcrkalibracijskih tečajeva. Rezultati procjene obrađeni su uz pomoć programa Paradox 7.0 i pohranjeni u bazi podataka Šumarskog instituta, Jastrebarsko te u europskoj bazi podataka programa ICP Forests. Kod uspoređivanja podataka procjene oštećenosti, podaci za Europu uzeti su iz baze CSTS94 (UN/ECE & EC. 2002). Postotak osutosti -Percentage of defoliation 0-10 > 10-25 >25-60 >60-99 100 REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM Research results and discussion Stanje oštećenosti krošanja u Hrvatskoj - sumarno U razdoblju 1999-2003. godine značajna ošteće-se u rasponu od 19,6 % (2002. godine) do 24,5 % 1999. nost stabala svih vrsta nije se bitno mijenjala, krećući godine (Slika 1, Tablica 2). Promjene u postotku zna- Slika 1. Osutost stabala u Hrvatskoj (sve vrste) 1999-2003. godine Figure 1 Defoliation of trees in Croatia (all species), year 1999-2003 |