DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 41 <-- 41 --> PDF |
I. Seletković. N. Potočić: OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 137-148 Tablica 2. Osutost stabala u Hrvatskoj (sve vrste) 1999-2003. godine Table 2 Defoliation of trees in Croatia (all species), year 1999-2003 Godina -Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % >25 % N 1999 39,2 36,3 22,6 2,0 24,5 7580 2000 45,9 33,1 18,8 2,2 21,0 11193 2001 41,5 35,7 20,1 2,7 22,8 10806 2002 43,6 36,8 17,4 2,2 19,6 12353 2003 36,5 40,3 20,5 2,6 23,2 11818 čajne oštećenosti posljedica su ponajprije povećanja ili žen je u klasi 0 (0-10 % osutosti). U idućem razdoblju smanjenja broja stabala u klasi 2 (26-60 % osutosti). bit će jasnije vidljivo da li će i koliko smanjenje broja Osim u 2003. godini, najveći postotak stabala zabiljestabala u klasi 0 utjecati na porast značajne oštećenosti. OSUTOST STABALA U REPUBLICI HRVATSKOJ Listače -Broadleaves 55,0 50,0 45,0 40,0 0-10% 35,0 11-25% 30,0 D 26-60% 25.0 m >60 % 20,0 >25 % 15,0 m m 10,0 5.0 0,0 1999 2000 2001 2002 200 5 Slika 2. Osutost stabala listača u Hrvatskoj 1999-2003. godine Figure 2 Defoliation of broadleaves in Croatia, year 1999-2003 Tablica 3. Osutost stabala listača u Hrvatskoj 1999-2003. godine Table 3 Defoliation of broadleaves in Croatia, year 1999-2003 Godina -Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % >25 % N 1999 44,8 36,7 17,6 1,0 18,5 5858 2000 50,9 33,7 14,2 1,3 15,5 8874 2001 45,0 37,3 16,1 1,6 17,7 89,28 2002 47,2 38,8 12,9 1,1 14,0 9784 2003 40,0 42,4 16.2 1,4 17,6 9573 Zbog velikog udjela listača u uzorku, promjene zabilježen je u klasi oštećenosti 2 (26-60 %). Posljeoštećenosti svih vrsta odražavaju kretanje oštećenosti dično, velik je utjecaj te klase na značajnu oštećenost listopadnih vrsta drveća. Minimalna vrijednost značetinjača. čajne oštećenosti listača od 14,0 % zabilježena je 2002. godine, a maksimalna (18,5 %) 1999. godine (Slika 2, Tablica 3). Oštećenost četinjača bitno je veća od oštećenosti listača i kreće se u nešto većem rasponu, od 40,7 % (2002. godine) do 47,2 % 2001. godine (Slika 3, Tablica 4). Najveći broj stabala kroz pet promatranih godina |