DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 43 <-- 43 --> PDF |
I. Seletković. N. Potočić: OŠTEČENOST SUMA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003. Šumarski list hr. 3-4. CXXVIII (2004), 137-148 Usporedba postotka značajne oštećenosti obične bukve u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged common beech in Croatia and Europe % 80,0 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 1999 2000 2001 2002 2003 Godina Year Hrvatska Europa Slika 5. Usporedba postotka značajne oštećenosti obične bukve u Hrvatskoj i Europi 1999-2003. godine Figure 5 Comparison of percentage of moderately to severely damaged common beech trees in Croatia and Europe, year 1999-2003 Usporedba postotka značajne oštećenosti obične jele u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged silver fir trees in Croatia and Europe % 80,0 70,0 50,0 40,0 30,0 20.0 10,0 0,0 1999 2000 2001 2002 2003 Godina -Year Hrvatska Europa Slika 6. Usporedba postotka značajne oštećenosti obične jele u Hrvatskoj i Europi 1999-2003. godine Figure 6 Comparison of percentage of moderately to severely damaged silver fir trees in Croatia and Europe, year 1999-2003 nešto više vrijednosti u usporedbi s Hrvatskom. Hrast Europe bitno više vrijednosti. Jela je naša najoštećenija lužnjak naša je najoštećenija listopadna vrsta drveća. vrsta šumskog drveća s vrlo visokim postotkom zna Kretanje značajne oštećenosti obične bukve u Hrčajne oštećenosti, čiji je minimum u promatranom razvatskoj i Europi podjednako je, uz bitno niže vrijednodoblju zabilježen 1999. godine (58,1 %), a maksimum sti zabilježene u nas (Slika 5). Bukva je naša najmanje od 70,7 % 2003. godine (Slika 6). oštećena vrsta kojoj ukupna značajna oštećenost ne prelazi 10%. Za razliku od hrasta lužnjaka i obične bukve, postotak značajne oštećenosti obične jele pokazuje uz slično kretanje u odnosu na običnu jelu na cijelom području |