DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118 UDK 630* 263 (001) STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU1 STRUCTURAL PROPERTIES AND NATURAL SUCCESSION OF RIPARIAN FORESTS AT THE MOUTH OF THE RIVER MURA INTO THE RIVER DRAVA Branko BELČIĆ* SAŽETAK: Ritske šume danas spadaju među najugroženije u Europi. Kako one u Hrvatskoj nisu privedene intenzivnijoj šumarskoj proizvodnji, željeli su se utvrditi određeni mehanizmi njihovog nastanka te upoznati s njihovom strukturom. Izmjerom ukupno devet primjernih ploha različite starosti i strukture (od malata prema zrelim sastojinama) na lijevoj obali rijeke Drave, odnosno neposredno na ušću Mure u Dravu, dobili su se značajni pokazatelji strukture ovih sastojina. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba, koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena (drvna masa moži iznostiti i do 243,00 m´/ha). Bademasta vrba, zajedno s bijelom, tvori normalne ritske sastojine kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate, vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. Bijela vrba u optimalnoj fazi, s redovitim režimom voda, proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 368,11 mVha) te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. U pogledu strukture, srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz bijelu vrbu u njima dio strukture nosi crna topola. Ključne riječi: ritske šume, malati, struktura sastojine, bademasta vrba (Salix triandra), bijela vrba fSalix alba), crna topola (Topulus nigral bijela topola (Populus alba), crna joha (Alnus glutinosa), bijela joha (Alnus incana), sloj grmlja. UVOD - Introduction Ritske šume danas su najugroženije šume (Malt -ljene. Po raznolikosti biljnog, a napose životinjskog by iDuga n 1985.). U cijelome svijetu najveće povrsvijeta, spadaju među najbogatije europske kontinenšinsko smanjenje je upravo ritskih šuma, tako da ostaci talne biocenoze. Općenito, šume i rijeke Republike predstavljaju neprocjenjivu vrijednost. Hrvatske predstavljaju prirodni sklad i nerazdvojnu cjelinu (Mati ć i sur., 1996). Opstanak i razvoj zajed Ove se šume rasprostiru na obalama i neposrednoj nica ritskih šuma ovisi o vodotocima uz koje se nalaze, blizini rijeka, riječnim otocima, a periodično su plavte svaka promjena toka, visine vodostaja i ritma poplava, neposredno utječe na pojedine zajednice. 1 Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 16. svibnja Već duže vrijeme znanstvenici koji se bave ovim 2002. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Magistarski rad je izrađen u Zavodu za uzgajanje šuma pod mentorstvom ekosustavima spore se oko definicije rita i ritske šume. Prof. dr. se. dr. h. c. Slavka Matica. Jedna od mogućih bila bi: "rit ili poloj je nisko po * Mr. se. Branko Belčić - Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma poplavno zemljište pokraj većih rijeka"(Rauš i Matić, družnica Koprivnica, Odjel za uređivanje šuma, Ivana Meštrovi 1983). Obično se dijeli na dva dijela s obzirom na na ća 28, 48000 Koprivnica |