DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 20     <-- 20 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE 1 PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118
cultural treatments of tending and cleaning are conducted. The wood material
from tending and cleaning the young growth of riparian forests should
remain on the ground so that, due to the biomass fallen on the soil during
floods, sand and mud could be deposited. The ground is thus "raised " and the
conditions created for the occurrence of the white willow, which is in fact the
most valuable economic species in these forests. Almond willow, together
with white willow, forms normal riparian stands to which all silvicultural
treatments should be applied taking account of biological specificities of each
species. In the optimal stage with a regular water regime, white willow produces
a considerable growing stock (up to 368.11 m3/ha), and may consequently
be considered a valuable economic species of riparian forests. In
terms of structure, middle-aged stands of riparian forests in Podravina display
similarities with those in Podunavlje since willow is accompanied by
black poplar. Riparian forests of a virgin structure are not rich in woody
species as are other forests. In terms of structure, riparian forests may be
developed as pure stands featuring only one species (for example, almond
willow), or the principal species may be sporadically accompanied by another
species (for example, white willow with black poplar or white willow with
grey alder). In sites where water dynamics is not stable, natural riparian
forests may exhibit the structure of mixed stands in which it is sometimes difficult
to identify the dominant tree in the stand (usually two species), while the
understorey may be formed by four to six species. The shrub layer is not significantly
developed in the studied stands.


Key words: riparian forests, young willow growth, stand structure,
almond willow ^Salix triandra), white willow fSalix alba), black poplar
fPopulus nigra), white poplar (Populus alba), alder (Alnus glutinosa), grey
alder (Alnus incana), shrub layer




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 19     <-- 19 -->        PDF

B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXV111 (2004), 103-118
Rauš, Đ., I. Tikvić, J. Vukclić, J. Medvedo- gospodarske jedinice "Varaždinske podravske
vić , 1992: Biljni svijet Hrvatskih šuma. Sume u šume" sa šumskouzgojnom preporukom. Elabo-
Hrvatskoj, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet, rat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, 1-37.


Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. R a u š, Đ., 1999: Vegetacija Podravskih ritskih šuma u


Maltby , E., R Dugan , 1985: Watertight Case - okolici Legrada na ušću Mure u Dravu, sinpozij
decision time for the word´s wetlands. IUCN Pevalek 87-100.
bulletin, V. 16 (N. 10-12), 109-125. Šešok , D., 1997: Problematika ornitološkog rezerva


Matić , S., 1994: Uzgoj pionirskih vrsta drveća u ta "Veliki Pažut" kod Legrada. Diplomski rad,
biološkoj pripremi staništa. Zbornik radova Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta
flora i vegetacija Hrvatske, Koprivnica. Sveučilišta u Zagrebu, 37 p.


M atić, S., M. Oršan ić i I. Anić, 1996: Prirodne Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumska fitocenologijai
sastojine topola i vrba u današnjim ekološkim šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u
uvjetima Hrvatske, skrb za Hrvatske šume, Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 188-195.
217-228.


Mayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, G. Bušić
, 1993: Detaljna pedološka karta šumsko-


SUMMARY: Riparian forests are currently the most seriously endangered
European forests (Maltby and Dugan, 1985). These forests extend along
the banks and in the immediate vicinity of rivers and their islands and are
periodically flooded. In terms of diversity of plant and of animal world in particular,
they rank among the richest European continental biocoenoses. The
principal tree species in natural riparian forests are autochthonous willow
and poplar species. The oscillatory dynamics of mostly flood waters favours
the development of numerous hygrophilous and xerophilous plant species.
After the river Drava, the river Mura is undoubtedly the second largest watercourse
in Upper Podravina. Whereas the natural course of the river Drava
has been considerably changed by 23 hydropower stations (twelve in Austria,
eight in Slovenia and three in the Republic of Croatia), the course of the river
Mura has remained relatively intact. Since willow seeds, excepting those of
the almond willow, mature in May in places where water has retreated in
spring and mud and sand have deposited, seeds germinate in the course of
several hours. In such places a thick willow young growth develops which
may contain about 830,000 plants/ha (Table 10). The number of plants in the
young growth dramatically declines in the first three years, so that in the second
year it drops to 11 %, and in the third to 2.7 % of the amount in the first
year (Table 11 and 12). Almond willow, which in these areas does not display
the properties of a shrub but of a tree, proved to be one of the key species in
the formation of the young growth and thus plays a crucial role in the structure
of young and middle-aged stands. Young riparian stands may be formed
like pure stands of almond willow in which wood mass may amount to as
much as 243.00 m3/ha.


In older stands, the almond willow is replaced by the white willow, but it
may be retained in the understorey In applying silvicultural treatments to willow
stands, foresters should show expertise in discriminating almond willows.
Its biological properties make this tree species a true pioneer in conquering
the terrain. It regularly bears seeds over the entire summer period
until mid-September and thus creates young willow growths on fertile mud
and sand. If floods are not of long duration, the young growths survive and
form stands, which in their short lives create considerable biomass that falls
on the ground. In this way they participate in the formation of humus and mineral
nutrients. It is very important to be aware of these properties when silvi




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 18     <-- 18 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVII1 (2004), 103-118
3. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala
se bademasta vrba koja na ovim prostorima ne
pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako
bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina.
4.Mlade
ritske sastojine mogu biti formirane i kao
čiste sastojine bademaste vrbe u kojima drvna masa
može iznostiti i do 243,00 mVha.


5. U starijim sastojinama bademasta vrba ustupa mjesto
bijeloj, ali se može naći u podstojnoj etaži.
6. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna
je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste
vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je
pravi pionir za osvajanje terena. Redovito plodonosi
cijelo ljetno razdoblje, sve do polovice rujna, te na
ovaj način stvara malate na plodnom mulju i pijesku.
7. U slučaju da poplave nisu duge, isti preživi i stvara
sastojinu koja svojim kratkim vijekom života stvara
značajnu biomasu koja pada na tlo. Na ovaj način
sudjeluje u stvaranju humusa i mineralnih hranjiva.
Kod provođenja uzgojnih zahvata njega i čišćenja,
važno je poznavati ove karakteristike. Također drvni
materijal iz njege pomlataka i čišćenja ritskim
šumama morao bi ostati na tlu, kako bi se uslijed
biomase pale na tlo tijekom poplava na tlu taložio
pijesak i mulj. Time se tlo "diže" i stvaraju se uvjeti
za razvoj bijele vrbe, koja je ustvari najvrjednija
gospodarska vrsta u ovim šumama.
LITERATURA


Amann, G., 1993: Baume und Straucher des Waldes.
Naturbuch Verlag, Augsburg, 231.
M aj er, Ž., 1994: Ritske šume hrvatskog podunavlja i
njihova prirodna obnova, Glas.šum.pokuse, vol.
31, Zagreb, 391-434.
***,: Osnova područja 1996.-2005.
***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom


Koprivničke nizinske šume 1984. - 1993.
***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom
Koprivničke nizinske šume 1994. - 2003.


Topolnjak, D., 1993: Strukturne osobine i prirodno
pomlađivanje dravskih ritskih šuma, diplomski
rad, Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta
u Zagrebu, 56.


Rauš, Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela
Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glasnik za
šumske pokuse vol. XIX, Zagreb, 7-75.


Rauš, Đ., 1978: Šumska vegetacija dunavskih ada i
ritova u okolici Vukovara. Ekologija vol. 13, no.
2, Beograd, 133-147.


8. Bademasta vrba zajedno s bijelom tvori normalne
ritske sastojine, kod kojih je potrebno provoditi sve
uzgojne zahvate vodeći računa o biološkim specifičnostima
svake vrste.
9. Bijela vrba u optimalnoj fazi s redovitim režimom
voda proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 368,11
mVha), te se može smatrati vrijednom gospodarskom
vrstom ritskih šuma.
10.U pogledu strukture srednjedobne sastojine podravskih
ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja,
budući da uz vrbe u njima dio strukture
nosi crna topola.
11. Ritske šume prašumske strukture nisu bogate drvenastim
vrstama kao što je to slučaj s ostalim šumama.
12.Gledano po strukturi, ritske šume mogu biti razvijene
kao čiste sastojine, u kojima je nazočna samo
jedna vrsta (primjerice bademasta vrba) ili je uz
glavnu vrstu sporadično nazočna još jedna vrsta
(primjerice bijela vrba s crnom topolom ili bijela
vrba s bijelom johom).


13.Na staništima gdje je dinamika vode neustaljena, prirodne
ritske šume mogu pokazivati strukturu mješovitih
sastojina u kojima je katkada teško odrediti
nositelja sastojine (obično su to dvije vrste), dok
podstojnu etažu može činiti od četiri do šest vrsta.


14.U istraživanim sastojinama sloj grmlja nije znatnije
razvijen.
- References
Jovanović , B., 1982: Dendrologija - III dopunjeno
izdanje. Beograd, 713.


Rauš, Đ., Matić, S., 1983: Ritske šume. Šumarska
enciklopedija, svezak 3, Leksikografski zavod
"Miroslav Krleža", Zagreb.


Škorić, A., G. Filipovski, M. Čirić, 1985:
Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. ANU BIH,
posebno izdanje - knjiga 73, Sarajevo, 1-72.


Rauš, Đ., i S. Matić, 1990: Vegetacija i uzgojna
istraživanja u GJ "Vukovarske dunavske ade" PJ
Šumarije Vukovar, Šum. list 1-2, 5^44, Zagreb


Mayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, 1991:
Hidrološka i ekološka studija šumsko-proizvodnih
mogućnosti poplavnih površina Varaždinskih
Podravskih šuma oštećenih izgradnjom
hidroelektrana i onečišćenim vodama. Elaborat,
Šumar. Inst. Jastrebarsko, 1-28.


Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku
Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na
varaždinske podravske šume, Glas. šum.
pokuse, vol. 28, Zagreb, 245-256.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 17     <-- 17 -->        PDF

B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSK1H ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski liši br. 3-4. CXXVI1I (2004), 103-118
Bijela vrba tvori mnoge biljne zajednice u ritskim
šumama kao važna ekološka i gospodarska vrsta. Na
plohi 8 može se uočiti kako je bijela vrba već zauzela
svoje mjesto u strukturi (104,22 mVha) iako je bademasta
vrba još uvijek nostielj sastojine (115,22 mVha).
Sloj prizemnog rašća čini bazga i kupina. Iz visinskih
krivulja može se zaključiti da je ovo stanište bijele
vrbe na kojemu je bademasta vrba završila svoju pionirsku
ulogu, te sukcesija ide k sušijem tipu, u kojem
svoje mjesto traži bijela topola.


Nastavno, po dobi su plohe 9 i 10 iz kojih je vidljiva
struktura sastojina bijele vrbe s bijelom johom i crnom
topolom. To su vrbici s velikim proizvodnim mogućnostima,
gdje je važan čimbenik rijeka Mura, koja
nema značajne poremećaje u vodnom režimu. Iako je
zabilježena samo s jednim stablom na pokusnoj plohi,
crna topola ostaje za ova staništa atipična vrsta, a kao
takva zabilježena je i u ritskim šumama podunavlja
(Rauš, 1976.; Rauš i dr. 1985; Rauš i Matić,
1990) te ukazuje na izrazitu dinamiku staništa. Ovako
velike drvne zalihe moguće su na ovakvo kvalitetnom
dijelu, gdje je tlo dosta plodno, te stalni utjecaj vode,
bilo daje ona podzemna ili daje dinamika visokog vodostaja
redovita. Struktura sastojine, kao i biološka slika,
ukazuju na stanište bijele vrbe u sukcesiji k sušijem
tipu, što se može zaključiti po pridolaženju nivih vrsta
drveća, a napose bijele johe (ploha 9).


Za plohu 6 može se reći kako je to zrela sastojina
bijele vrbe, crne i bijele topole. Struktura pokazuje optimalnu
fazu topola i vrba, te odlične proizvodne mogućnosti
(260,00 mVha). Strukturaje ujednačena između
topola i vrba (s prevlašću crne topole). Vrba je u
nuzgrednoj i podstojnoj etaži, a uvidom u strukturu
podstojne etaže može se zaključiti kako u sastojinu
ulazi i bijela joha. U sloju prizemnog rašća nema pomladka,
već je razvijen sloj grmlja sa svibom, bazgom,
kurikom i kupinom (Tablica 8). Biološka slika sastojine
pokazuje razvojni stadij staništa, odnosno sukcesiju
k terminalnoj zajednici ritskih šuma -crne topole.


Biološka slika plohe 7 ukazuje na prirodnu sukcesiju
crne johe na promijenjeno stanište bijele vrbe i crne topole,
dok nazočnost bijele johe i bademaste vrbe u podstojnoj
etaži ukazuje na izrazitu dinamiku poplava. Ova
zajednica bijele vrbe s crnom topolom kao glavnim
vrstama, te bademastom vrbom koja je izvršila svoju
pionirsku ulogu, pada na tlo, taloži biomasu, popravlja


ZAKLJUČCI


Na temelju provedenih izmjera i istraživanja može
se zaključiti sljedeće:


l.S obzirom da sjeme vrbe, osim bademaste, dozrijeva
već u svibnju na mjestima gdje seje tijekom proljeća
povukla voda, a nataložio mulj i pijesak, dolazi
za par sati već do klijanja sjemena. Na takvim se
Slika 5. Sastojina bademaste vrbe -ploha 11, starosti 7 godina


Figure 5 Stand of almond willow -plot 11, aged 7


jući humusni sloj, te bijelom i crnom johom kao novim
sukcesijskim vrstama, predstavlja najvrjedniju zajednicu
ritskih šuma. Za njen opstanak najvažniji čimbenik
su nepromijenjeni stanišni uvjeti, a poglavito voda.
Voda mora imati dnevnu, mjesečnu i godišnju ujednačenu
dinamiku kretanja. U glavnoj etaži "konkurent"
vrbi je samo crna topola, a u strukturi u nuzgrednoj
etaži sudjeluje i bademasta vrba. U sloju grmlja nazočan
je samo svib, a izmjerom na primjernoj plohi od
16 m2 utvrđeno je kako svib može tvoriti sloj grmlja do
4 m visine, a brojnost mu je iznosila 1875 biljaka/ha.


Najznačajnija autohtona vrsta ovog istraživanog
područja je bijela topola. Onaje vrlo vitalna vrsta, koja
se dobro razmnožava iz sjemena i korijena, pogotovo
kada se isti stimulira oštećivanjem (Majer, 1994).
Važno je naglasiti da se redovito javlja na mjestima
izostanka poplava, odnosno ako su iste kratkotrajne.
Kod topola najbolji rezultati naplodenja su ili stimulacija
oštećivanjem iz žilja ili naplodnjom sa strane.
Cista sječa treba se provoditi na manjim površinama,
tako da se omogući nalet sjemena sa strane. Popunjavanja
ne treba izvoditi u prve dvije ili tri godine, jer su
se pokazala nedovoljno učinkovitima, već treba stimulirati
izbojnu snagu korijena, oštećivanjem. Njegu je
potrebno provoditi u prvim godinama uništavanjem
korova, selekcijom izbojaka iz žilja te trijebljenjem.


Na lijevoj obali rijeke Drave na utoku Mure, još
uvijek su nazočne prave prašumske ritske šume, s
puno drvenastog materijala na tlu.


-
--Conclusions
mjestima razvija gust malat vrba koji može brojiti
oko 830 000 biljaka/ha.


2. Brojnost biljaka u malatu tijekom prve tri godine rapidno
pada, tako da već druge godine pada na 11 %,
a treće na 2,7 % od prve godine.


ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 16     <-- 16 -->        PDF

B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIII SUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 103-118
25.00


20.00


15,00


10,00


5,00


0,00


6 8 10 12 14 16


prsni promjer (cm)


breast diameter (cm)


30.00 r
25,00


20,00


M, J 15.00


SP
10,00


5,00


S/


0,00


Grafikon 2. Izjednačena visinska krivulja
za plohu 8


Graph 2 Regressed height curve for
plot 8


suju kao grm visine do 5 m. Međutim, Grafikoni 1. i 2.
te Slika 5 ovome ne idu u prilog. Naime, iz njih se jasno
može razabrati kako bademasta vrba može doseći
visinu do 25 m, što višestruko premašuje podatke iz literature.
Osim toga na Grafikonu 2 vidljiva je znatna
sličnost u visinskoj krivulji bijele i bademaste vrbe. S
druge pak strane nazočnost bademaste vrbe na plohama
indicira edafon čistog pijeska s primjesama gline,


Grafikon 1. Izjednačena visinska krivulja 20 za bedemastu vrbu na plohi 11


Graph 1 Regressed height curve for
almond willow in plot 11


".


\Jir ´
*m´


s^m *


-*


^*"


# -*´


/m


,*´


*


/>´ Salix triandra
- --- Salix alba


Mr


— * -Populus alba


8 10 12 14 16 18 20


prsni promjer (cm)


breast diameter (cm)


što je i s pedološkog gledišta svrstava u rubnu, odnosno
obalnu vrstu drveća. Bitno je naglasiti kako ovako
velika biomasa (243mV ha i 4200 stabala/ha) popravlja
tlo, podiže zemljište i stvara uvjete za razvoj trajnijih
vrsta ritskih šuma, posebno bijele vrbe. Treba naglasiti
kako je bademasta vrba kratkog vijeka, te na ovoj plohi
još nije došlo do pojave bijele vrbe.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 13     <-- 13 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURF. U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004). 103-118
Tablica 9. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 7


Table 9 Stand structure in sample plot 7


Vrsta Debljinski Etaža sastojine -Stand storey
drveća razred Glavna Nuzgredna Podstojna Ukupno


Tree Diameter Dominant Suppressed Undergrowth Total


species
class N G M N G M N G M N G M
1-10 1 0,01 0,05 1 0,01 0,05
11 -20 2 0,06 0,53 31 0,81 6,60 33 0,87 7,13


21-30 8 0,57 5,45 33 1.79 16.65 25 1.13 10.24 66 3.49 32,34


Bijela


31 -40 17 1,56 15,61 2 0,16 1,58
19 1,72 17,19


vrba


41-50 1 0,17 1,76
1 0,17 1,76


(Salix


ukupno


alba)
26 2,3 22,82 37 2,01 18,76 57 1,95 16,89 120 6,26 58,47


total


Ukupno po ha


163 14,38 142,63
231 12,56 117,25 356 12,19 105,56 750 39,13 365,44


Total by ha


1-10
11-20
21-30 2 0,09 0,95 1 0,05 0,47 3 0,14 1,42


Crna


31-40
1 0,08 1,84 1 0,08 1,84


topola


41-50 1
0,15 1,84 1 0,15 1,84


(Populus


ukupno


nigra)
1 0,15 1,84 3 0,17 2,79 1 0,05 0,47 5 0,37 5,1


total


Ukupno po ha


6 0,94 11,50
19 1,06 17,44 6 0,31 2,94 31 2,31 31,88


Total by ha


1 -10 7 0,04 0,13 7 0,04 0,13
Bijela 11-20 8 0,12 0,53 8 0,12 0,53
joha ukupno


15 0,16 0,66
15 0,16 0,66


(Alnus total
incana) Ukupno po ha


94 1,00 4,13
94 1,00 4,13


Total by ha


1-10 3 0,02 0,1 3 0,02 0,1
11-20 6 0,11 0,73 6 0,11 0,73


Crna


21-30
1 0,04 0,29 1 0,04 0,29


joha


ukupno


(Alnus
10 0,17 1,12 10 0,17 1,12


total


glutinosa)


Ukupno po ha


63 1,06 7,00
63 1,06 7,00


Total by ha


1-10
11-20 3 0,07 0,58 4 0,07 0,54 7 0,14 1,12


Bademasta


21 -30
3 0,13 1,15 3 0,13 1,15


vrba


ukupno


(Salix
3 0,13 1,15 0 0,00 0,00 3 0,13 1,15


total


triandra)


Ukupno po ha


19 0,81 7,19 0 0,00 0,00 19 0,81 7,19


Total by ha


Sveukupno


27 2,45 24,66
43 2,31 22,70 83 2,33 19,14 153 7,09 66,50


Overall


Sveukupno po ha


169 15,31 154,13
269 14,44 141,88 519 14,56 119,63 1001 44,31 415,63


Overall by ha


Izmjerom je utvrđena pokrovnost od 1001 stabaIzmjerena
drvna zaliha na plohi iznosi 422,63 mVha.
la/ha. Od toga na bijelu vrbu otpada 750 stabala/ha, Od toga na bijelu vrbu otpada 365,44 mVha (86,5 %),
crnu topolu 31 stabala/ha, bijelu johu 94 stabala/ha, crnu topolu 31,88 mVha (7,5 %), bademastu vrbu
crnu johu 63 stabala/ha i na bademastu vrbu 63 sta14,19
mVha (3,3 %), crnu johu 7,00 mVha (1,7 %) i
bala/ha. bijelu johu 4,13 mVha (1,0%).




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 12     <-- 12 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118
Tablica 7. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 6


Table 7 Stand structure in sample plot 6


Vrsta Debljinski Etaža sastojine -Stand storey


drveća razred Glavna Nuzgredna Podstojna Ukupno


Tree Diameter Dominant Suppressed Undergrowth Total
species class N G M N G M N G M N G M


1-10 1 0,01 0,02 1 0,01 0.02
11-20 6 0,12 0,43 6 0,12 0.43
21-30 1 0,06 0,41 7 0,39 2,49 1 0,05 0,25 9 0,5 3,15


Bijela


31-40 5 0,55 4,36 1 0,08 0,59 6 0,63 4.95


topola


41-50 3 0,43 3,63 3 0,43 3,63


(Populus


ukupno


alba) 9 1,04 8,4 8 0,47 3,08 8 0,18 0,7 25 1,69 12,18


total


Ukupno po ha


75 8,67 70,00 67 3,92 25,67 66 1,50 5,83 208 14,08 101,50


Total by ha


1-10 2 0,02 0,05 2 0,02 0,05


11-20 7 0,15 1,23 7 0,15 1,23
Crna 21-30 1 0,07 0,75 4 0,23 2,40 3 0,14 1,37 8 0,44 4,52
topola 31-40 7 0,77 9,52 1 0,08 0.87 8 0,85 10,39


(Populus ukupno


8 0,84 10,27 5 0,31 3,27 12 0,31 2,65 25 1,46 16,19


nigra) total


Ukupno po ha


67 7,00 85,58 41 2,58 27,25 100 2,58 22,08 208 12,17 134,92


Total by ha


1-10
11-20 5 0,12 0,75 5 0,12 0,75


Bijela


21-30 2 0,11 0,91 3 0,14 1,04 5 0,25 1,95


vrba


ukupno


(Salix 2 0,11 0,91 8 0,26 1,79 10 0,37 2,7


total


alba)


Ukupno po ha


17 0,92 7,58 67 2,17 14,92 83 3,08 22,50


Total by ha


1-10 4 0,02 0,05 4 0,02 0.05
Bijela 11 -20 2 0,03 0,08 2 0,03 0,08
joha ukupno


6 0,05 0,13 6 0,05 0,13


(Alnus total


incana) Ukupno po ha


50 0,42 1,08 50 0,42 1,08


Total by ha


Sveukupno


17 1,88 18,67 15 0,89 7,26 34 0,80 5,27 66 3,57 31,20


Overall


Sveukupno po ha


142 15,67 155,58 125 7,42 60,50 283 6,67 43,92 550 29,75 260,00


Overall by ha


Tablica 8. Broj biljaka u sloju grmlja po visinskim klasama na pokusnoj plohi 6 (Površina: 25 m2)


Table 8 Number of plants in the shrub layer by height classes in sample plot 6 (Area: 25 m2)


Broj biljaka po visinskom razredu
Vrsta -Species Number of plants by height class E
25 50 75 100 125 150 175 200


Svib -Counts sanguinea 5 5
Kurika -Euonymus europea 3 3
Bazga -Sambucus nigra 1 7 8
Jednoplodnični glog -Crataegus monogyna 1 1
Plava kupina -Ruhus caesius 10 10
Hmelj -Humulus lupulus 1 1
X 3 10 1 2 12 28




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 11     <-- 11 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE 0S0BINH I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKI1I ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118
prekriva kupina. Bijela joha dolazi samo u podstojnoj
etaži, te je vrlo važna u strukturi ovakve sastojine.


Na plohi 10 zabilježena je nešto manja drvna zaliha
(Tablica 6), ali je ista još uvijek vrlo značajna. Struktu-


Tablica 6. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 10


Table 6 Štand structure in sample plot 10


Vrsta Debljinski
drveća razred Glavna
Tree Diameter Dominant
species class N G M
1 - 10
11-20 4 0,03 1,20
Bijela 21 -30 17 0,82 8,81
vrba 31-40 2 0,08 1,90
(Salix
alba)
ukupno
total 23 0,93 11,91
Ukupno po ha


256 10,33 132,33


Total by ha


1 -10
11-20
Crna 21-30


topola 31-40 1 0,11 1,54
(Populus ukupno


1 0,11 1,54


nigra) total


Ukupno po ha


11 1,22 17,11


Total by ha


Sveukupno


24 1,04 13,45


Overall


Sveukupno po ha


267 11,56 149,44


Overall by ha


Drvna zaliha izmjerena iznosi 225,56 mVha. Od
toga u strukturi drvne mase bijela vrba je sudjelovala s
208,44 mVha, što iznosi 92,4 %, a crna topola sudjeluje
s 17,11 mVha, što iznosi 7,6 %. Gledano po etažama
glavna etaža sudjeluje s 66,3 %, nuzgredna s 23,4 %, a
podstojna s 10,3 %.


U glavnoj etaži bijela vrba čini 88,6 %, a crna topola
11,4 %. U nuzgrednoj i podstojnoj etaži dolazi samo
bijela vrba. Sloj grmlja nije razvijen (na plohi je nađen
samo jedan primjerak javora negundovca -Acer neguncio),
nego samo sloj prizemnog rašća.


Ploha 6 nalazila se na obali rukavca rijeke Drave u
ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, u biljnoj zajednici
Galio-Sallcetum albae Rauš 1973. Sastojina je nastala
prirodnim putem naplođivanjem sa strane, te nešto
iz žilja. Budući da nije propisano prorjeđivane, nisu vršene
niti prorede.


Na plohi je zbilježeno 550 stabala/ha (Tablica 7), od
čega su bijela i crna topola zastupljene svaka sa po 208
stabala/ha. Gustoća bjele vrbe je iznosila 83 stabala/ha,
a najmanje je bilo bijele johe (50 stabala/ha). Izmjerena
drvna zaliha na plohi iznosi 260 mVha s time da na


ru sastojine tvore bijela vrba i crna topola. Ukupno je
izmjereno 589 stabala/ha, od toga na bijelu vrbu otpada
578 stabala/ha, a na crnu topolu 11 stabala/ha.


Etaža sastojine -Stand storey


Nuzgredna
Suppressed
N
10
5
G
0,28
0,21
M
2,57
2,19
Podstojna
Undergrowth
N
1
13
G
0,01
0,25
M
0,04
2,05
Ukupno
Total
N
1
27
22
2
G
0,01
0,56
1,03
0.08
M
0,04
5,82
11
1,9
15 0,49 4,76 14 0,26 2,09 52 1,68 18,76
167 5,44 52,89 155 2,89 23,22 578 18,67 208,44


1 0,11 1.54


1 0,11 1,54


11 1,22 17.11


15,00 0,49 4,76 14,00 0,26 2,09 53 1,79 20,30


167 5,44 52,89 155 2,89 23,22 589 19,89 225,56


crna topolu otpada 134,92 mVha (51,9 %), na bijelu topolu
101,50mVha (39,0 %), bijelu vrbu 22,50mVha
(8,7 %), a na bijelu johu l,08mVha (0,4 %).


Ako se struktura drvne mase gleda po etažama, u
glavnoj etaži crna topola prevladava s 55,0 % ispred bijele
topole (45,0 %). U nuzgrednoj etaži također prevladava
crna topola (45,1 %) ispred bijele topole (42,4 %),
te bijele vrbe (12,5 %). Podstojnu etažu također tvore
crna topola (50,3 %), bijela vrba (34,0 %), bijele topole
(13,2 %) te bijela joha (2,5 %).


Ploha 7 nalazila se u šumskom području Pažut. Ona
također predstavlja sastojinu nastalu na naplavinama
rijeke Drave, od čega se dio formirao iz malata, a dio iz
žilja. Vizualno je dobre kvalitete, a vegetacijski gledano
spada u biljnu zajednicu Galio-Salicetum albae
Rauš 1973. Radi ornitološkog rezervata prorjede nisu
propisane. Za nju se može reći da se nalazila u istoj vegetacijskoj
stepenici kao i ploha 6, s time daje na njoj
zabilježeno nevjerojatnih 422mVha. Iz Tablice 9. vidljivo
je da bijela vrba ima dominantnu ulogu u sastojini,
budući da u drvnoj masi sudjeluje s 365mVha.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 10     <-- 10 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE 1 PRIRODNA SUKCESIJA RITSK1H ŠUMA NA UŽĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3 4. CXXV1II (2004). 103-118
njem američkom crnom topolom i vrbama. Uzgojni
zahvati poslije popunjavanja nisu vršeni.


Na plohi značajno mjesto glede drvne zalihe
zauzimaju bademasta (115,22m7ha) i bijela vrba
(104,22 mVha). Ukupno je izmjereno 1200 stabala/ha
(Tablica 4) od čega najviše otpad na bademastu vrbu
(689 stabla /ha), zatim na bijelu vrbu (434 stabla/ha),
dok su bijela joha (44 stabala/ha) i bijela topola (33
stabala/ha) nazočne tek sporadično.


Drvna zaliha iznosi 221,22 mVha, od čega na bijelu
vrbu otpada 104,22 m´/ha (47,1 %), bademastu vrbu
115,22 mVha (52,1 %), bijelu johu otpada 1,56 mVha,
(0,7 %), a na bijelu topolu 0,22 mVha (0,1 %).


Slika 2. Pokusna ploha broj 11


Gledano po etažama glavna etaža čini 66,5 %, nuz-Figure 2 Sample plot no. 11
gredna 22,6 %, a podstojna 10,9 %. U glavnoj etaži bijela
vrba sudjeluje s 48,7 %, te bademasta vrba s 51,3 %. odnosi Drava sjedne strane, a Mura s druge. Prorjede


U nuzgrednoj etaži prevladava bademasta vrba s 54,9 % nisu rađene. Na plohi je zabilježena bijela vrba i bijela
ispred bijele vrbe s 45,1 %. U podstojnoj etaži bademasjoha
(Tablica 5). Ukupan broj stabala po hektaru iznota
vrba je najzastupljenija s 50,9 % ispred bijele vrbe s sio je 534, od čega je bijele vrbe bilo 490 stabala/ha, a
41,7 %, te bijele johe s 6,5 % i bijele topole s 0,9 %. bijele johe 44 stabala/ha. Drvna zaliha na plohi iznosi


Ploha 9 također se nalazila ušću Mure u Dravu, u iznosi 368,11 mVha. Bijela vrba je zastupljena s
biljnoj zajednici Galio -Salicetum albae Rauš 1973. 366,44 mVha (99,5 %), a bijela joha s 1,67m´ po hekRječ
je o naplavini, odnosno nestalnom terenu, jer ga taru (0,5 %).


Tablica 5. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 9


Table 5 Stand structure in sample plot 9


Vrsta Debljinski Etaža sastojine -Stand storey
drveća razred Glavna Nuzgredna Podstojna Ukupno


Tree Diameter Dominant Suppressed Undergrowth Total
species class N G IVI N G M N G M N G M


1-10
11-20 1 0,03 0,29 9 0,16 1,32 10 0,19 1,61
21 -30 4 0,27 2,77 11 0,57 5,55 1 0,04 0,36 16 0,88 8,68


Bijela 31-40 12 1,19 12,47 2 0,16 1,66 14 1,35 14,13


vrba 41-50 3 0,49 5,44 3 0,49 5,44
(Salix 51 -60 1 0,26 3,12 1 0,26 3,12
alba) ukupno


20 2,21 23,8 14 0,76 7,5 10 0,2 1,68 44 3,17 32,98


total


Ukupno po ha


222 24,56 264,44 156 8,44 83,33 112 2,22 18,67 490 35,22 366,44


Total by ha


1 -10 2 0,02 0,04 2 0,02 0,04
Bijela 11 -20 2 0,03 0,11 2 0,03 0,11
joha ukupno


4 0,05 0,15 4 0,05 0,15


(Alnus total
incana) Ukupno po ha


44 0,56 1,67 44 0,56 1,67


Total by ha


Sveukupno


20 2,21 23,80 14 0,76 7,50 14 0,25 1,83 48 3,22 33,13


Overall


Sveukupno po ha


222 24,56 264,44 156 8,44 83,33 156 2,78 20,33 534 35,78 368,11


Overall by ha


Gledano po učešću etaža 71,8 % drvne zalihe otpa- nuzgrednu etažu čini samo bijela vrba, dok podstojnu
da na glavnu etažu, 22,6 % na nuzgrednu, a 5,6 % na 91,8 % tvori bijela vrba, a samo 8,2 % bijela joha. U
podstojnu etažu. Pri tomu treba naglasiti kako glavnu i sloju prizemnog rašća ima ponešto sviba, a sve ostalo




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 9     <-- 9 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXV11I (2004), 103-1IX
Tablica 3. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 11
Table 3 Štand structure in sample plot 11
Vrsta Debljinski Etaža sastojine Stand
storey
drveća razred Glavna Nuzgredna Podstojna Ukupno
Tree Diameter Dominant Suppressed Undergrowth Total
species class N G M N G M N G M N G M
1-10 7 0,04 0,33 18 0,08 0,55 8 0,02 0,11 33 0,14 0,99
11-20 9 0,15 1,44 9 0,15 1,44
Bademasta 21-30
vrba 31-40
(Salix
triandra)
ukupno
total 16 0,19 1,77 18 0,08 0,55 8 0,02 0,11 42 0,29 2,43
Ukupno po ha
Total by ha 1600 19,00 177,00 1800 8,00 55,00 800 2,00 11,00 4200 29,00 243,00
Sveukupno
Overall 16 0,19 1,77 18 0,08 0,55 8 0,02 0,11 42 0,29 2,43
Sveukupno po ha
Overall by ha 1600 19,00 177,00 1800 8,00 55,00 800 2,00 11,00 4200 29,00 243,00
Tablica 4. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 8
Table 4 Stand structure in sample plot 8
Vrsta Debljinski Etaža sastojine Stand
storey
drveća razred Glavna Nuzgredna Podstojna Ukupno
Tree Diameter Dominant Suppressed Undergrowth Total
species class N G M N G M N G M N G IVI
1 -10 5 0,03 0,19 5 0,03 0,19
Bijela
vrba
(Salix
alba)
11-20
21-30
ukupno
total
Ukupno po ha
Total by ha
4
10
14
156
0,10
0,48
0,58
6,44
1,01
5,44
6,45
71,67
13
13
144
0,23
0,23
2,56
2,03
2,03
22,56
7
12
134
0,09
0,12
1,33
0,71
0,9
10,00
24
10
39
434
0,42
0,48
0,93
10,33
3,75
5,44
9,38
104,22
1-10 5 0,04 0,30 9 0,06 0,40 14 0,1 0,7
Bademasta
vrba
(Salix
triandra)
11-20
21-30
ukupno
total
Ukupno po ha
Total by ha
22
4
26
289
0,51
0,16
0,67
7,44
5,08
1,72
6,8
75,56
16
21
233
0,24
0,28
3,11
2,17
2,47
27,44
6
15
167
0,08
0,14
1,56
0,70
1,1
12,22
44
4
62
689
0,83
0.16
1,09
12,11
7,95
1,72
10,37
115,22
Bijela
topola
(Populus
alba)
1-10
ukupno
total
Ukupno po ha
Total by ha
3
3
33
0,01
0,01
0,11
0,02
0,02
0,22
3
3
33
0,01
0,01
0,11
0,02
0,02
0,22
1-10 3 0,02 0,08 3 0,02 0,08
Bijela 11-20 1 0,01 0.06 1 0,01 0,06
joha
(Alnus
ukupno
total 4 0,03 0,14 4 0,03 0,14
incana) Ukupno po ha
Total by ha 44 0,33 1,56 44 0,33 1,56
Sveukupno
Overall 40 1,25 13,25 34 0,51 4,50 34 0,30 2,16 108 2,06 19,91
Sveukupno po ha
Overall by ha 444 13,89 147,22 378 5,67 50,00 378 3,33 24,00 1200 22,89 221,22
107




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 8     <-- 8 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNI- OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH SUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXVII] (2004). 103-118
ŠUMSKA VEGETACIJA - Forest vegetation


Šumsku vegetaciju istražio je Đuro Rau š 1976,
1986, 1988, 1990. i 1992. godine (Rauš 1994) te načinio
i vegctacijsku kartu istraživanog područja.


Na ovom području pridolaze sljedeće vegetacijske


jedinice.
Šuma poljskog jasena s drijemovcem (Leucoio-fraxinetumparvifoliae
Glav. 1959)


Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae


Slav. 1952)
Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom
(Salici-populetum nigrae rubetosum caesii Rauš
1973)


Šuma bijele vrbe s bročikom (Galio-salicetum
albae Rauš 1973)
Šibljak rakite (Salicetum purpureae Zel 1952).
_


Kopneni tršćak s rančićem (Scirpo phragmitetum
W.Koch 1926.)


Zasađene su i šumske kulture i to:


Euroamerička topola (Populus deltoides)


2. Obični (bijeli) bor (Pinus silvestris)
3. Bagrem (Robinia pseudoacacia)
METODE RADA - Methods


Plohe su postavljene prema karakteristikama mikrolokacije,
kvadratičnog su i pravokutnog oblika od
10 x 10 m (ploha 11) do 40 x 40 m (ploha 7), te obrojčane
od broja 6 do 11. Jedna stranica plohe je u smjeru
sjever-jug, a druga u smjeru istok - zapad. Stranice su
mjerene čeličnom vrpcom od 50 m.


Na plohama je vršena totalna klupaža svih stabala
po vrstama drveća, te klasificiranje po etažama. Istima
je izmjerena i totalna visina. Stabla su razvrstana na
glavnu, nuzgrednu i podstojnu etažu.


Na plohama je izlučen transekt širine 10 metara (na
plohi 11 širine 2 metra), a dužine - kraće stranice pokusne
plohe te se na njima izvršila snimka sloja grmlja i prizemnog
rašća. Sva stabla izmjere obrojčana su brojevima,
te obilježena točkom u prsnoj visini (1,30 m). Visina
podmlatka mjerena je metalnim metrom visine 2 m.


Po izvršenoj izmjeri na pokusnim plohama obavljena
je obrada podataka, te analiza strukturnih elementata
sastojina i staništa. Terenski manuali obrađivani su
na PC-Pentium 600 u programu EXCEL te SVS.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


Ukupno je načinjeno i izmjereno šest pokusnih plo


ha, a glavni parametri dani su u Tablici 2.
Tablica 2. Osnovni podaci o pokusnim plohama


Table 2 Basic data on sample plots


R. B. plohe
Ordinal number of plot


11
8
9
10
6
7


Odjel/Odsjek


Compartment/Subcompartment


7/g
7/b
7/d
7/d
7/f
7/a


Starost (godine)


Age (years)


7
15
30
30
36
36


Veličina pokusne plohe (ha)


Sample plot size (ha)


0,01
0,09
0,09
0,09
0,12
0,16


Datum snimke


Date of the record


09.03.2000.


08.03.2000.


08. 03. 2000.
09. 03. 2000.
07.03.2000.
15.03.2000.
Ploha 11 smještena je u zajednici Salicetum purpureae
Wod - Zel 1952. Radi se o naplavini na samom
ušću Mure u Dravu, prirodno pomlađenoj vrbom i našto
manje topolom. Iz Tablice 9. vidi se daje u sastojini
zabilježena samo bademasta vrba, a u nešto starijem
dijelu ima i bijele vrbe. Uzgojni zahvati nisu provedeni.
Sastojina je vrlo gusta, površine 9 ha. Ukupno je izmjereno
4200 stabala/ha. Drvna zaliha bademaste vrbe na
plohi iznosi 2, 243 mVha. Gledano po drvnoj masi glavna
etaža čini 72,8 % sastojine, nuzgredna 22,6 %, a pod


stojna etaža 4,6 % sastojine. Sloj prizemnog rašća nije
razvijen. Velik broj stabala izdiferenciran je po etažama,
a isto tako je dobar dio srušen (Slika 2).


Ploha 8 nalazila se neposredno na obali rijeke Drave,
odnosno na ušću Mure u Dravu, u biljnoj zajednici
Galio-Salicetum albae Rauš 1973. s mikrorcljefnog
gledišta to je malena greda. Naime, ovdje je Drava od
posljednjeg plavljenja "ostavila" dosta suhih grana.
Sama sastojina nastala je nakon čiste sječe 1985. godine,
dio iz malata, dio iz žilja, te manji dio popunjava




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 7     <-- 7 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118
KLIMATSKE ZNAČAJKE - Climatic characteristics


Područje gornje Podravine karakterizira
umjerena kontinentalna 40
KOPRIVNICAklima, koja je ujedno i tipična za 35 30
najzapadniji dijo Panonske nizine.
Očituje se i dosta jak utjecaj alps30
kog masiva, posebice na količinu i
raspored oborina. Padaline su jed25
nako raspoređene cijele godine. Za 20 analizu klimatskih prilika korišteni
su podaci meteorološke postaje Ko15
privnica (46° 11´ širine i 16°49´ dužine)
dobiveni od Državnog hidro10
meteorološkog zavoda u Zagrebu 5(Slika 1).
0
Slika 1. Klima dijagram meteorološke
postaje Koprivnica po Walteru za
razdoblje 1966-1995.
Figure 1 Climatic diagram of the meteoro


Godišnje


(140,5 m)
kretanje
temperatura


Godišnje
kretanje
oborina


I Vlažno
razdoblje


1 Mjeseci sa
srednjom
minimalnom
temperaturom
zraka ispod 0°C


1 Mjeseci s
apsolutnom
minimalnom


10 11 12
temperaturom


zraka ispod 0"C


logical station Koprivnica accor-
5,4 °C - srednji minimum najhladnijeg mjeseca
ding to Walter for the period -23,5 °C - apsolutna minimalna temperatura zraka
1966-1995


PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Pedological features


Tla istraživanog područja imaju srednji raspon
stupnja prikladnosti za šumsku proizvodnju. Najveću
proizvodnu sposobnost ima luvisol, ali njegova zastupljenost
je mala. Najzastupljenija tla imaju srednje visok
stupanj prikladnosti za šumsku proizvodnju i tu je važan
čimbenik dubina tla do šljunka i razina podzemnih
voda. Najzastupljeniji tip tala hidromeliorirano karbonatno
ilovasto do ilovasto pjeskovito aluvijalno tlo
(Fluvisol) varijabilne ekološke dubine, likalno oglejeno,
povremeno plavljeno na šljunku, visoko opterećeno
teškim metalima. S obzirom na dubinu ekološkog
profila tla do šljunka, dubinu podzemne vode u vegeta


cijskom minimumu u odnosu na ekološki profil tla i dinamiku
poplava navedeno tlo razdijeljeno je na četiri
kategorije, od čega se samo 13,3 % površine može
smatrati visoko proizvodno šumskim površinama. Na
oko 54 % površine moguće je organizirano gospodariti
uz poštivanje specifičnosti preporuka za pojedine mikrolokalitete,
dok na plitka i najčešće suha tla s prevladavajućom
kserotermnom pedoklimom, niske plodnosti
i proizvodnosti otpada 13,8 %. S gospodarskog, odnosno
proizvodnog gledišta, edafski najlošije dijelove
predstavljaju šljunčani sprudovi, koji imaju velik zaštitni
karakter, a pokrivaju 21,6 % površine.


HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE - Hydrographic features


Velik se dio slivnog područja Drave nalazi u alpskom
području i zbog toga Drava ima fluviglacijalni režim
voda. Prema dugogodišnjem prosjeku, na razmatranoj
dionici Drave, najviše vode ima u razdoblju od
travnja do kolovoza. Prosječno najveće srednje mjesečne
protoke javljaju se u lipnju. Tijekom zimskih
mjeseci srednje su mjesečne protoke izrazito male. Prikaz
hidroloških osobina rijeke Drave uzet je s vodomjerne
postaje Botovo, osnovane 1873. godine. Ona se
nalazi nizvodno od HE Donja Dubrava oko 10 km.
Promatrano razdoblje je od 1926. do 1992. godine. Na
vodomjernoj postaji provodi se mjerenje vodostaja,
protok leda, temperature vode, te mjerenja nanosa i
kvalitete vode. U ovome radu neće se posebno obrađivati
svi navedeni elementi, već samo vodostaj. Dugo


godišnja praćenja vodostaja ukazuju na najniži vodostaj
u praćenom razdoblju koji iznosi -105 cm (1978),
a najviši 511 cm (1972). Velike vode izlijevaju se u
inundaciju iznad vodostaja 400 cm.


Važno je navesti daje trend sniženja vodostaja rijeke
Drave u profilu Botovo prisutan u cijelom analiziranom
razdoblju mjerenja (1926-1991). Srednji godišnji
vodostaji, godišnje se u prosjeku snizuju oko 1,7 cm,
što za razmatrano razdoblje iznosi oko 1,11 m. Dio tih
sniženja rezultat je sniženja dna korita rijeke Drave,
uzvodno izgrađenih hidroelektrana, a dio se pripisuje i
u promjeni načina očitanja vodostaja (Hrvatska elektroprivreda,
Prethodna studija utjecaja na okoliš HE
NovoVirje, 1993).




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 6     <-- 6 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXV1II (2004), 103-118
zočnost poplava, zaštićeni (nema poplava ili se javljaju
samo iznimno) i nezaštićeni (poplave nazočne gotovo
svake godine). U zaštićenom dijelu javlja se podzemna
voda i do 1 km od nasipa.


Glavne vrste drveća prirodnih ritskih šuma su autohtone
vrste vrba i topola. Zbog dinamike kolebanja,
uglavnom poplavnih voda, omogućen je razvoj mnogim
higrofilnim, ali i kserofilnim biljnim vrstama


Čovjek je svojim hidromeliorativnim radovima na
rijekama znatno smanjio površine ritskih šuma. Iako se
najčešće radilo o osvajanju, odnosno dobivanju poljoprivrednih
površina na uštrb rita, u poslijednje je vrijeme
smanjenju površine ovih šuma u Republici Hrvatskoj
najviše pridonijela izgradnja hidroelektrana i nasipa
na rijeci Dravi (Lac i, 1981., Matić i sur. 1996.,
Mayer i Jelušić, 1992.).


Nestankom neposrednog i čestog kontakta između
šumske stojbine i poplavnih ili podzemnih voda, koje su
pod neposrednim utjecajem vodotoka, dolazi do sušenja
i propadanja šuma. To je razlog da sastojine u ritskim
šumama vrlo brzo reagiraju na promjene vodnog reži


ma, koje su u svim slučajevima odlučujuće za šume. To
je ustvari danas najveći problem koji se događa u ritskim
šumama. Naime, učestalim zahvatima velikih razmjera
prilikom regulacija rijeka, stvaranjem velikih
akumulacija kod gradnje hidroelektrana, oduzimanjem
vode iz korita rijeka te propuštanjem "biološkog minimuma",
ritske su šume ostale bez svog "krvotoka" koji
ih je svakodnevno napajao neophodnom vodom.


U gornjoj Podravini, drugi po veličini vodotok nakon
Drave, nedvojbeno je rijeka Mura. Dok je prirodni
tok rijeke Drave znatnije promijenjen sa 23 hidroelektrane
(dvanaest u Austriji, osam u Sloveniji te tri u Republici
Hrvatskoj) tok rijeke Mure ostao je relativno
intaktan.


Mura donosi u Dravu 208 m3 vode/s. Mura je duga
493 km, izvire u dijelu niskih Tuna u Austriji. Nizinska
je rijeka.


Od ukupne površine šuma u državi po Osnovi
područja, ritske šume obrastaju površinu od 43353 ha
(Tablica 1).


Tablica 1. Površina ritskih šuma prema Osnovi područja za razdoblje 1996-2005.


Table 1 Area of riparian forests set down in the Area Management Plan for the period 1996-2005


Uredajni razred


Management class


Crna joha (Alnus glutinosa)
Bijela vrba (Salix alba)
Domaća topola/Aboriginal poplar
Plantaže EU topole/ Plantations of hybrid poplars
Sveukupno/ Overall:


Iz Tablice 1. vidljivo je da na uredajne razrede glavnih
vrsta drveća ritskim šumama pripada 43 353 ha, što
iznosi oko 2,5 % od ukupne površine hrvatskih šuma, a
na panjače kao degradirani oblik pripada 4767 ha ili
11 % od ritskih šuma.


U tako promijenjenim uvjetima za šumsku vegetaciju
došlo je do promjene u strukturi autohtonih vrsta drveća.
Javljaju se nove vrste otpornije na sušu. Problematikom
ritskih šuma najviše su se bavili Rauš (1974,


Sjemenjača Panjača Ukupno
Seed forest Coppice forest Total
(ha)
10 536 2 638 13 174
7 961 2 129 10 090
4 955 -4 955
15 134 -15 134
38 586 4 767 43 353


1978, 1990, 1992, 1994), Matić (1983, 1989, 1992,
1994, 1996), Vukelić (1989, 1997, 1999), Mayer
(1984, 1988, 1991, 1993, 1994, 1997) te drugi.


Isti autori opisali su ritske šume s ekološkog, uzgojnog,
sinekološkog gledišta, izradili vegetacijske karte,
međutim, glavnina tih radova odnosi se na podunavski
dio Hrvatske. Stoga se željelo istražiti komparabilnost
podunavskih i podravskih ritskih šuma.


MATERIJAL I METODE - Material and methods
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study area


Istraživanja su provedena u sjeverozapadnom dijelu
Republike Hrvatske, koji se proteže od 46°01´ do
46°24´ sjeverne geografske širine i od 16°34´ do 16°52´
istočne geografske dužine, (karta li 2). Uže gledajući
to je nizina okolice Legrada na ušću Mure u Dravu
(130 m n.v.) na samoj granici s Republikom Mađarskom,
a nizvodno od hidroelektrane Donja Dubrava
(140 m n.v), odnosno u Gospodarskoj jedinici Kopriv


ničke nizinske šume, kojom gospodari Uprava šuma
podružnica Koprivnica, Šumarija Koprivnica.


Područje obuhvaća lijevu obalu rijeke Drave, te
desnu obalu rijeke Mure.


Na lijevoj obali rijeke Drave na samom ušću Mure
nalazi se Ornitološki rezervat Veliki Pažut (1983.) s
ukupnom površinom oko 700 ha (Š e š o k 1997.)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118
UDK 630* 263 (001)


STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA
NA UŠĆU MURE U DRAVU1


STRUCTURAL PROPERTIES AND NATURAL SUCCESSION OF RIPARIAN
FORESTS AT THE MOUTH OF THE RIVER MURA INTO THE RIVER DRAVA


Branko BELČIĆ*


SAŽETAK: Ritske šume danas spadaju među najugroženije u Europi. Kako
one u Hrvatskoj nisu privedene intenzivnijoj šumarskoj proizvodnji, željeli su
se utvrditi određeni mehanizmi njihovog nastanka te upoznati s njihovom strukturom.
Izmjerom ukupno devet primjernih ploha različite starosti i strukture
(od malata prema zrelim sastojinama) na lijevoj obali rijeke Drave, odnosno
neposredno na ušću Mure u Dravu, dobili su se značajni pokazatelji strukture
ovih sastojina. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta
vrba, koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla,
igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina. Kod
uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u
prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi
pionir za osvajanje terena (drvna masa moži iznostiti i do 243,00 m´/ha).
Bademasta vrba, zajedno s bijelom, tvori normalne ritske sastojine kod kojih je
potrebno provoditi sve uzgojne zahvate, vodeći računa o biološkim specifičnostima
svake vrste. Bijela vrba u optimalnoj fazi, s redovitim režimom voda, proizvodi
značajnu drvnu zalihu (i do 368,11 mVha) te se može smatrati vrijednom
gospodarskom vrstom ritskih šuma. U pogledu strukture, srednjedobne sastojine
podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući
da uz bijelu vrbu u njima dio strukture nosi crna topola.


Ključne riječi: ritske šume, malati, struktura sastojine, bademasta
vrba (Salix triandra), bijela vrba fSalix alba), crna topola (Topulus nigral
bijela topola (Populus alba), crna joha (Alnus glutinosa), bijela joha (Alnus
incana), sloj grmlja.


UVOD - Introduction


Ritske šume danas su najugroženije šume (Malt -ljene. Po raznolikosti biljnog, a napose životinjskog
by iDuga n 1985.). U cijelome svijetu najveće povrsvijeta,
spadaju među najbogatije europske kontinenšinsko
smanjenje je upravo ritskih šuma, tako da ostaci talne biocenoze. Općenito, šume i rijeke Republike
predstavljaju neprocjenjivu vrijednost. Hrvatske predstavljaju prirodni sklad i nerazdvojnu


cjelinu (Mati ć i sur., 1996). Opstanak i razvoj zajed


Ove se šume rasprostiru na obalama i neposrednoj
nica ritskih šuma ovisi o vodotocima uz koje se nalaze,


blizini rijeka, riječnim otocima, a periodično su plavte
svaka promjena toka, visine vodostaja i ritma poplava,
neposredno utječe na pojedine zajednice.
1 Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 16. svibnja


Već duže vrijeme znanstvenici koji se bave ovim


2002. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Magistarski
rad je izrađen u Zavodu za uzgajanje šuma pod mentorstvom ekosustavima spore se oko definicije rita i ritske šume.
Prof. dr. se. dr. h. c. Slavka Matica. Jedna od mogućih bila bi: "rit ili poloj je nisko po


* Mr. se. Branko Belčić - Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma poplavno
zemljište pokraj većih rijeka"(Rauš i Matić,


družnica Koprivnica, Odjel za uređivanje šuma, Ivana Meštrovi


1983). Obično se dijeli na dva dijela s obzirom na na


ća 28, 48000 Koprivnica




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 15     <-- 15 -->        PDF

B. Beieić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118
već može vidjeti kako bademasta vrba ima znatno veći
visinski prirast u odnosu na svoje konkurente.


Rakita i bademasta vrba vrlo su značajne vrste u
sukcesiji ritskih šuma i stvaranju stanišnih uvjeta za
razvoj bijele vrbe kao trajnije i najznačajnije vrste
ovoga područja. Ovo se može vidjeti iz Tablice 12,
gdje su na plohi 2a zabilježene samo rakita i bademasta
vrba. Međutim, ovdje se skreće pozornost da treću
godinu dočeka samo 2,7 % biljaka (22 500 biljaka/ha)
od onih koje su zabilježene prve godine (830 000 biljaka/
ha). Uočljiva je stagnacija u rastu rakite, dok se veći
dio biljaka bademaste vrbe nalazi u visinskom razredu
od preko 50 cm.


Slika 4. Malat vrbe formiran u jesen iste godine nakon


Iz do sada interpretiranih podataka vezanih uz ma-naplođivanja
late te Tablicu 3, može se zaključiti kako je bademasta Figure1 4 Young willow growth formed in the autumn of the same
vrba vrlo interesantna vrsta u šumskouzgojnom pogle-year after seeding


Tablica 11. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 1 a veličine 4 m2


Table 11 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot la sized 4 m2


Broj biljaka po visinskom razredu


Vrsta -Species
25
Number of plants by height class
50 75 100 125 150
ukupno
total
Ukupno po ha
Total by ha
Bademasta vrba - Salix triandra L. 2 1 3 4 2 12 30000
Rakita - Salix purpurea L. 8 6 1 15 37500
Bijela vrba - Salix alba L. 4 4 1 9 22500
ukupno
total 36 90000
Ukupno po ha
7b/«/ by ha 12 12 3 3 4 2
ukupno
total 90000
Ukupno po ha
Total by ha 30000 30000 7500 7500 10000 5000


du. Naime, ona ne samo da može biti glavna u malatu, nito ekologije ove vrste na istraživanom području.
nego može biti nositelj sastojine sve do trećeg dobnog Dakle, ona ne samo daje pionirska, nego može zauzeti
razreda (ukoliko je širina dobnog razreda pet godina). i mjesto sporedne vrste. Ovo se iznosi vezano uz TabliNaravno
kod starijih sastojina ova vrba više nije nacu
8 koja prikazuje strukturu sloja grmlja na pokusnoj
zočna, što se može vidjeti iz Tablica 5, 6. i 7. Međutim, plohi 6, a iz iste je srazmjerno kako u tom sloju nije
nazočnost bademaste vrbe u srednjedobnoj sastojini u zabilježena navedena vrsta. Ista nije zabilježena u sloju
nuzgrednoj i podstojnoj etaži (Tablica 9) otvara niz pigrmlja
ostalih ploha. Ovo je ključna spoznaja budući
tanja u svezi s pojavom i sukcesijom, odnosno općedaje
autori (Jovanović, 1982, Amann, 1993) opi-


Tablica 12. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 2a veličine 4 m2


Table 12 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot 2a sized 4 m2


Broj biljaka po visinskom razredu


ukupno Ukupno po ha


Vrsta -Species Number of plants by height class


total Total by ha


25 50 75 100
Bademasta vrba - Salix triandra L. 1 2 2 5 12500
Rakita - Salix purpurea L. 2 2 4 10000
Ukupno


3 2 2 2 9 22500


Total


Ukupno po ha


7500 5000 5000 5000 22500


Total by ha


113




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 14     <-- 14 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH SUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118
Ako se struktura drvne zalihe promatra po etažama, pola (12,0 %) i bademasta vrba (7,4 %), a podstojnu čiglavna
etaža sudjeluje s 36,5 %, nuzgredna s 34,4 % i ne bijela vrba (85,8 %), crna topola (2,4 %), bijela joha
podstojna s 29,1 %. (3,4 %), crna joha (5,7 %) i bademasta vrba (2,7 %).


Glavnu etažu čine bijela vrba (92,5 %) i crna topola
(7,5 %), nuzgrednu čine bijela vrba (80,6 %), crna to-


RASPRAVA - Discussion


Iz gore navedenih snimaka sastojine katkada je 7/g šume te je na njima načinjena snimka brojnosti i viteško
rekonstruirati njenu "povijest", ukoliko stručnjak sine biljaka.
nije dobar fitocenolog. Upravo iz tog razloga, kako bi Pojava malata i njegovo preživljavanje nakon pose
dobio što bolji uvid u progresiju, po slučajnom ras-p i av a uzrokuje stepeničastu vegetaciju (Slika 3).
poredu je izabrano nekoliko malata u odjelu/odsjeku


30 m


if .


LiMlui


RAZVOJNE FAZE/


INICIJALNA FAZA/ OPTIMALNA FAZA/ TERM1NALNA FAZA/


DEVELOPMENTAL


INITIAL STAGE OPTIMAL STAGE TERMINAL STAGE


STAGES
rakita (Salix bad. vrba b. vrba (Salix alba) +


OROGRAFUA


, , . rakita (Sato purpurea) + (Salix triandra) + b. topola (Populus


(m n. m.)/ rijeka/river , , ,


.-. .._ purpurea) bademasta vrba bijela vrba alba) + c. topola


OROGRAPHY


127-129 (Salix triandra) (Salix alba) (Populus nigra)


(ABOVESEA LEVEL)


128- 130 130-131 131-132


Slika 3. Shematski prikaz razvoja vrbovih ritskih šuma na ušću Mure u Dravu


Figure 3 Schematic presentation of the development of riparian willow forests on the mouth of the river Mura into the river Drava


Tablica 10. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi 3a veličine 1 m:


Table 10 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot 3a sized 1 nf


Broj biljaka po visinskom razredu


Vrsta Species
Number of plants by height25 50 75
class
100
ukupno
total
Ukupno po ha
Total by ha
Salix sp. 61 22 83 830000
ukupno
total
83 830000
Ukupno po ha
Total by ha
830000


Na malatu starom jednu godinu (Tablica 10), a od Druge godine (Tablica 11) vrste vrba u malatu već
biljnih vrsta zabilježena je samo nazočnost vrbe. Ona se mogu podrobnije determinirati. Tako su na plohi 2a
već tijekom jedne vegetacije može dostići visinu od determinirane tri vrste vrba, od čega je najzastupljenija
50 cm, ali je interesantna njena pokrovnost. Naime, na bila rakita (37 500 biljaka/ha), zatim bademasta vrba
navedenom malatu zabilježena je gustoća biljaka vrbe (30 000 biljaka/ha), dok je bijele vrbe bilo najmanje
od 830 000 biljaka/ha. Budući da vrba klije dosta brzo, (22 500 biljaka/ha). Ukupna brojnost biljaka na plohi
već istu jesen nakon "invazije" vrbinog sjemena na iznosila je 90 000 biljaka/ha. Naime, ovdje je vidljivo
pijescima i mulju može se vidjeti malat vrbe visok od da drugu godinu dočeka samo 11 % biljaka. Međutim,
2 cm pa do 10 centimetara (Slika 4). Rijetko isti i druge godine se vidi znatniji pomak u visi malata, jer je
preživi. 33 % biljaka prešlo visinski razred od 50 cm. Ovdje se