DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS
Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 149-161


UDK 630* 272


INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA
PRINCA EUGENA FRANJE OD SAVOYE I PIEMONTA U BILJU*


INVENTARISATION OF TREES AND SHRUBS IN THE PARK ROUND
PRINCE EUGEN FRANJO OF SAVOYAAND PIEMONT CASTLE IN BILJE


Jasenka VIZENTANER**


SAŽETAK: U radu je prikazana inventarizacija drveća i grmlja u Parku
oko Dvorca princa Eugena Franje od Šavove i Piemonta u Bilju obavljena
2000. godine. Određene su vrste, svaka je jedinka smještena u prostoru, tešu
joj izmjereni prsni promjeri bez obzira nalazi li se u šumovitom ili potpuno
uređenom dijelu parka. Napravljena je distribucija prsnih promjera. Samo
onom drveću i grmlju koje se nalazi u potpuno uređenom dijelu parka izmjereni
su promjeri krošanja. Napravljena je i kemijska i mehanička analiza tla,
te uz postotak udjela vrsta određena izvorna fitocenoza. Izvorna fitocenoza je
podatak koji je neophodan za propisivanje obnove šumovitog dijela parka.


Vrijednost rada je u tome što su se odredile vrijednosti parka, te što se nakon
utvrđivane Povijesne studije, kao i Studije inventarizacije postojećeg
stanja, a dio koje je i inventarizacija drveća i grmlja, može pristupiti izradi
Studije obnove, na temelju koje će se park obnoviti, čuvajući našu hortikulturnu
baštinu.


Ključne r ij eči: Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoy e i
Piemonta u Bilju, inventarizacija drveća i grmlja, vrijednosti parka


UVOD Introduction


Parkovi i perivoji oko dvoraca često sadrže velik Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i
broj vrsta drveća i grmlja, i kao takvi, osim pejsažne, Piemonta (slika 1), kao kategorija vrtovi i perivoji na
estetsko-umjetničke i opće korisnih funkcija, imaju vlastelinstvima (uz burgove, zamke, kaštele, dvorce,
znanstvenu, odgojno-obrazovnu, kulturnu i privrednu kurije) i pripada.
vrijednost. Inventarizacija parkova ne služi samo kao
temelj kategorizacije i prijedloga za zaštitu određenog
parka, već je ujedno temelj na kojemu se, uz povijesnu
studiju, bazira studija obnove. Iako su zemlje zapadne
Europe davno napravile inventarizaciju, naši su parkovi,
perivoji i drvoredi najčešće zapušteni, te propadaju.


Prema Međunarodnom komitetu za povijesne vrtove
i parkove ICOMOS - IFLA predmet istraživanja u
europskim zemljama trebaju, između ostalog, biti i povijesni
parkovi, vrtovi i prostori rekreacije, kojima


*
Skraćeni magistarski rad obranjen na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, 19. 12. 2002. god. pred Povjerenstvom;
prof. dr. se. Želimir Borzan (mentor), doc. dr. se. Marilena
Idžojtić i prof. dr. se. Jasenka Topic (PMF)
** Mr. se. Jasenka Vizentaner, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Slika 1. Dvorac princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta
Uprava šuma Podružnica Osijek (Foto J. Vizentaner)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 52     <-- 52 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 149-161
Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i
Piemonta (slika 3) je park koji je smješten gotovo u
središtu Bilja. Površina parka i dvorca iznosi 8 ha 90
ari 07 nr. Adresa dvorca je Sandora Petefija 32. Park i
dvorac nalaze se na prosječnoj nadmorskoj visini od
87,5 m. Lovački dvorac princa Eugena Franje od Savoye
i Piemonta pripada općini Bilje, katastarskoj općini
Beli Manastir. Dvorac i unutrašnje dvorište (čestica
916) (slika 2) te dio parka oko dvorca (čestice 917/2
i 918) u posjedu su "Hrvatskih šuma". Katastarske čestice
916, 917/2 i 918 upisane su u zk. ul. br. 993 katastarske
općine Beli Manastir. Njihova površina iznosi
7,13 ha. Park je pejsažnog tipa i dio je zaštićene parkovne
baštine Republike Hrvatske, što daje dodatnu
težinu samoj obnovi. Sam park je Republički zavod za
zaštitu prirode Zagreb 23. prosinca 1975. godine, rjeSlika
2. Pogled na unutrašnje dvorište Dvorca princa Eugena
šenjem broj Up/I° 42-1975, stavio pod posebnu zaštitu Franje od Savoye i Piemonta
kao spomenik prirode (Spomenik prirode, spomenik (Foto J. Vizentaner)
vrtne arhitekture - park).


Slika 3. Situacijski plan parka i Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta u Bilju




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Za istraživanje su korišteni podaci Arhiva u
Osijeku, Muzeja Slavonije u Osijeku i podaci dobiveni
od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku. Naime,
arhiv samog dvorca uništen je za vrijeme okupacije
Bilja tijekom Domovinskog rata i nešto nakon mirne
reintegracije. Arhivska građa katoličke crkve u Bilju
navodno je stradala od vlage i pljesnivosti. Podaci o
parku ne postoje ni u Arhivu Belja u Kneževu. Dopise
za ustupanje kopija arhivske grade o dvorcu i parku
upućeni su na: GENERALLANDESARCHIV u Karlsrue,
MAGIAR NEMZETI MÚZEUM u Budimpešti,
LEGUJABBKORI TÖRTÉNETI MÚZEUM u Budimpešti,
ORSÁGOS MŰEMLÉKI HIVATAL u Budimpešti,
ORSÁGOS SZECHENYKONYVTÁR u Budimpešti,
MAGYAR ORSÁGOS LEVÉLTÁR u Budimpešti,
SLOVENSKY NARODNY ARCHÍV u Bratislavi,
STÁTNY SLOVENSKY ARCHÍV u Bratislavi, ÖSTERREICHISCHES
STAATSARCHIV, KRIEGSARCHIV
u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV,
GENERALDIREKTION, u Beču, ÖSTERREICHISCHES
STAATSARCHIV, HAUS, HOF UND
STAATSARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES
STAATSARCHIV, ALGEMEINES VERWALTUNGSARCHIV
u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV,
FINANZ UND HOFKAMMERARCHIV u
Beču, ÖSTERREICHISCHES NATIONALBIBLIOTHEK
PORTRÁTSAMMLUNG, BILDARCHIVUND


FIDEIKOMMISBIBLIOTHEK u Beču, ÖSTERREICHISCHES
NATIONALBIBLIOTHEK, HANDSCHRIFTEN,
AUTOGRAPHEN UND NACHLASSSAMMLUNG
u Beču, ARHIVU u Sremskim Karlovcima
i ARHIVU JUGOSLAVIJE u Beogradu.


Odgovorili su: ARHIV u Sremskim Karlovcima,
ARHIV JUGOSLAVIJE u Beogradu, STÁTNY SLOVENSKY
ARCHIV u Bratislavi, ÖSTERREICHISCHES
NATIONALBIBLIOTHEK PORTRÄTSAMMLUNG,
BILDARCHIV UND FIDEIKOMMISBIBLIOTHEK
u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV,
KRIEGSARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES
STAATSARCHIV, HAUS, HOF UND STAATSARCHIV
u Beču i GENERALLANDESARCHIV u
Karlsrue. Svi su u dopisima napisali gotovo jednako nepostojanje
podataka. Usmenom predajom saznao se
izgled parka prije trideset do četrdeset godina. Spominje
se dječje igralište u južnom (prednjem) dijelu
parka, kao i pokrajnja pristupna staza danas široka
tridesetak centimetara, a nekad šezdesetak i posuta sitnim
kamenčićima. Park je uvijek imao i svoj "šumski
dio", ali mještani pričaju da je postotna zastupljenost
hrasta lužnjaka bila veća od današnje.


Fotoarhiva dvorca u samom dvorcu je opljačkana i
uništena. Situacijski plan dobiven u Katastru Belog
Manastira potječe iz 1957. godine i nije točan. Stoga je
napravljena nova geodetska izmjera.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 54     <-- 54 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 149-161
Ulmus pumila L., Ailanthus altissima (Mili.) Swingle,
Carpinus betulus L., Sophora japonica L., Paulownia
tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud., Juniperus virginiana
L.,Acer monspessulanum L., Acerplatanoides
L., Acerpseudoplatanus L., Corylus colurna L., Celtis
australis L., Gleditschia triacanthos L., Broussonetia
papyrifera (L.) Vent.


Pedološkom obradom parka na tri glavna profila i
jednim pomoćnim profilom u dnu obrambenog opkopa
ustanovljeno je kako su aktivnosti oko dvorca, kopanje
kanala, zasipanje terena itd., imale velik utjecaj na pedološki
pokrov i karakteristike tala tog područja. Prema
pedološkoj karti VIDAČEKA iz 1975. g. koju donosi
VRBEK (2000), (Osnovna državna pedološka karta
1:50000, sekcije Osijek 4) kartografska jedinica područja
okoliša dvorca je - černozem, rigosol. Tla u području
dvorca, zbog intenzivnog antropogenog utjecaja
pripadaju tipu deposola, odnosno tla deponija. Pa ipak,
profil broj 08/00 predstavlja antropogenizirano eutrično
smeđe tlo. Profil broj 09/00 je potpuno deponirani
materijal sa zemljanim materijalom i vapnom, tako da
spada u atipične profile koji se mogu svrstati u deposole.
Pomoćni profil PP07/00 je iskopan u dnu obrambenog
opkopa i predstavlja matični supstrat - alkalični,
ilovasti, krupni pijesak. Po mehaničkom sastavu tla generalno
pripadaju pjeskovitoj ilovači. U predjelu humusno
akumulativnog horizonta profila P07/00 pojavljuje
se proslojak kamena tucanika. Prema pričama
mještana, da bi tijekom Domovinskog rata na tom mjestu
mogli držati teško naoružanje, tadašnji su korisnici
dvorca i parka nasipavali tucanik. Nakon 9-10 godina
od listinca se stvorio novi humusni sloj koji je prekrio
tucanik u debljini 6-8 centimetara. Tla su više-manje


(slabo kisela) karbonatna što ukazuje na dobro determiniranu
fitocenozu. Prema rezultatima labaratorijskih
analiza, količina fiziološki aktivnog fosfora u uzorcima
profila P07/00 je izuzetno visoka. Ovdje su vrijednosti
5 puta veće od najbolje opskrbljenih tala fosforom
(iznad 20 mg/100 g tla su vrlo dobro opskrbljena
tla fosforom). Zanimljivo je da prema dubini udio fosfora
raste. Na mjestu tog profila tijekom Domovinskog
rata bili su smješteni tenkovi, haubice i minobacači.
Moguće je da je do povećanja količine fosfora došlo
zbog ispaljivanja streljiva te vrste. U "prirodnom" profilu
(P08/00) koji je definiran kao eutrično smeđe tlo
na lesu, nalazimo također povećanje fiziološki aktivnog
fosfora u površinskom horizontu tla. U parku je tlo
vrlo bogato fosforom i kalijem, a srednje opskrbljeno
kalijem u dubljim horizontima. Kod profila P07/00 na
dubini 60-80 cm nađen je postotak humusa 3,13. To je
podatak koji ukazuje na antropogeni utjecaj. Vjerojatno
je prije skoro tri stoljeća došlo do zatrpavanja okolnih
površina budućeg opkopa zemljom iz opkopa. Tlo
u parku je dobro do bogato opskrbljeno dušikom i kalijem.
Tla imaju dosta humusa u površinskom horizontu.
Logično, prema dubini količina humusa se smanjuje,
osim kod već prije spomenutog profila P07/00. Prema
sadržaju teških metala, uzorci su vrlo slabo onečišćeni.
Sadržaj olova iznosi 6-17 mg/kg, bakra 2-10 mg/kg,
cinka 4-19 mg/kg, kadmija 0,2-0,5 mg/kg. Kemijske


analize teških metala u uzorcima skupljenim na tri lokaliteta
iz dvije dubine ukazuju kako nema prekoračenja
graničnih vrijednosti za olovo, bakar i cink. Mehanički
sastav je povoljan, kiselost tla je povoljna, sadržaj
dušika, fosfora i kalija također.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA - Results of the research and discussion


Unutar Parka oko Dvorca princa Eugena Franje od
Savoye i Piemonta, 2000. godine određeno je 2345 jedinki
drveća i grmlja. U parku se nalaze 3 autohtone
vrste četinjača i 29 autohtonih vrsta listača, te 8 alohtonih
vrsta četinjača i 37 alohtonih vrsta listača. U parku
su pronađeni i hibridi: Platanus xhispanica Miinchh.,
Populus xcanadensis Moench, Spiraea xvanhouttei
(Briot) Zabel, te kultivari Rosa L. koje nije bilo moguće
odrediti. Svih 8 alohtonih vrsta četinjača ujedno su i
egzote. Od 37 alohtonih vrsta listača, 31 su egzote. U
tablici 1 nalazi se popis autohtonih i alohtonih vrsta drveća
i grmlja, te egzota. U tablici 2 prikazanje pregled
biljnih vrsta u parku od 1977. do 2000. godine. Sva
imena drveća i grmlja s autorima navedena su prema
BORZANU (2001), a jednogodišnjeg, dvogodišnjeg bilja
i trajnica prema DOMCU (1984).


U sloju drveća nalaze se: Chamaecyparis lawsoniana
(A. Murray bis) Pari., Ginkgo biloba L., Picea
abies (L.) H. Karst, Picea pungens Engelm., Pinus


nigra J. F. Arnold ssp. nigra, Pinus strobus L., Pinus
sylvestris L., Thuja orientalis L., Thuja occidentalis L.,
Acer campestre L., Acer negundo L., Acer platanoides
L., Acer pseudoplatanus L., Acer saccharinum L.,
Acer tataricum L., Aesculus hippocastanum L., Ailanthus
altissima (Mili.) Svvingle, Betula pendula Roth,
Broussonetia papyrifera (L.) Vent., Carpinus betulus
L., Catalpa bignonioides Walt., Celtis occidentalis L.,
Corylus colurna L., Fraxinus americana L., Fraxinus
angustifolia Vahl, Fraxinus excelsior L., Fraxinus
pennsylvanica Marshall, Gleditschia triacanthos L.,
Juglans nigra L., Juglans regia L., Koelreuteria paniculata
Laxm., Morus alba L., Morus nigra L.,
Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud.,
Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis
Moench, Prunus armeniaca L., Prunus avium (L.) L.,
Prunus cerasifera Ehrh., Prunus cerasus L., Prunus
domestica L., Quercus robur L., Quercus rubra L.,
Rhus typhina L., Robinia pseudoacacia L., Sophora




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 55     <-- 55 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVHI (2004). 149-161
japonica L., Tilia corđata Mili., Tilia platyphyllos Ulmus laevis Pali., Ulmus minor Mili. emend. Richens,
Scop., Tilia tomentosa Moench, Ulmus glabra Huds., Ulmus pumila L.


Tablica 1. Autohtone, aloktone vrste i egzote u parku oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta 2000. godine


Autohtone vrste
Četinjače


Picea abies (L.) H. Karst.
Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra
Pinus sylvestris L.


Listače


Acer campestre L.
Acer platanoides L.
Acerpseudoplatanus L.
Acer tataricum L.
Betula pendula Roth
Buxus sempervirens L.
Carpinus betulus L.
Cornus mas L.
Corylus avellana L.
Crataegus laevigata (Poir.) DC.
Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm.
Euonimus europaeus L.
Fraxinus angustifolia Vahl
Fraxinus excelsior L.
Hedera helix L.
Ligustrum vulgare L.
Prunus avium (L.) L.
Prunus cerasus L.
Pyracantha coccinea M. Roem.
Quercus robur L.
Rhamnus catharticus L.
Rubus fruticosus L.
Sambucus nigra L.
Tilia cordata Mili.
Tilia platyphyllos Scop.
77//a tomentosa Moench
Ulmus glabra Huds.
Ulmus laevis Pali.
Ulmus minor Mili. emend. Richens


U sloju grmlja nalaze se: Juniperus


Alohtone vrste Egzote
Četinjače
Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari.
Ginkgo biloba L.
Juniperus horizontalis Moench
Juniperus virginiana L.
Picea pungens Engelm.
Pinus strobus L.
Thuja occidentalis L.
Thuja orientalis L.
Listače
Acer negundo L.
Acer saccharinum L.
Aesculus hippocastanum L.
Ailanthus altissima (Mili.) Swingle
Berberis thunbergii DC. ´Atropurpurea´
Broussonetia papyrifera (L.) Vent.
Catalpa bignonioides Walt.
Celtis occidentalis L.
Coiylus colurna L.
Fontanesia fortunei Carriere
Fraxinus americana L.
Fraxinuspennsylvanica Marshall
Gleditshia triacanthos L.
Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Ser. ssp. macrophylla
Hibiscus syriacus L.
Juglans nigra L.
Juglans regia L.
Koelreuteria paniculata Laxm.
Ligustrum ovalifolium Hassk
Maclurapomifera (Raf.) C. K. Schneid.
Mahonia aquifolium (Pursh.) Nutt.
Morus alba L.
Morus nigra L.
Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch.
Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud.
Philadelphus coronarius L.
Prunus armeniaca L.
Prunus cerasifera Ehrh.
Prunus domestica L.
Prunus laurocerasus L.
Quercus rubra L.
TJ/iMi´ typhina L.
Robiniapseudoacacia L.
Sophora japonica L.
Spiraea japonica L.
Syringa vulgaris L.
Ulmus pumila L.


horizontalis campestre L, Berberis thunbergii DC. ´Atropurpurea´,


Moench, Juniperus virginiana L ´Skyrocket´, ^4cer Buxus semperirens L., Cornus mas L., Corylus avel




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 56     <-- 56 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 149-161
lana L., Crataegus laevigata (Poir.) DC, Crataegus
monogyna Jacq. emend. Lindm., Euonimus europaeus
L., Fontanesia fortunei Carrifere, Hibiscus syriacus L.,
Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Ser. ssp.
macrophylla, Ligustrum ovalifolium Hassk, Ligustrum
vulgare L„ Maclura pomifera (Raf.) C. K. Schneid.,
Machonia aquifolium (Pursh.) Nutt., Philadelphus
coronarius L., Prunus laurocerasus L., Pyracantha
coccinea M. Roem., Rhamnus catharticus L., Rubus
fruticosus L., Sambucus nigra L., Spiraea japonica L.,
Spiraea xvanhouttei (Briot) Zabel, Syringa vulgaris L.


U sloju prizemnog rašća nalaze se: Ballota nigra L.,
Lamium purpureum L., Vrtića dioica L., Ranunculus


Tablica 2. Pregled biljnih vrsta u parku 1977. i 2000. godine


Vrsta
Četinjače:


Abies concolor Lindl. ex Hildebr.
Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari.
Ginkgo biloba L.
Juniperus virginiana L.
Picea abies (L.) H. Karst.
Picea pungens Engelm.
Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra
Pinus strobus L.
Pinus svlvestris L.
Thuja oceidentalis L.
Thuja orientalis L.


Listače:


Acer campestre L.
Acer negundo L.
Acerplatanoides L.
Acer pseitdoplatanus L.
Acer saceharinum L.
/Icćr tataricum L.
Aesculus hippocastanum L.
Aesculus pavia L.
Ailanthus altissima (Mili.) Swingle
Berberis thunbergii DC. ´Atropurpurea´
Betula pendula L.
Broussonetia papyrifera Roth
Buxus sempervirens L.
Car pinus betulus L.
Catalpa bignonioides Walt.
Celtis australis L.
Celtis oceidentalis L.
Cornus mas L.
Corylus avellana L.
Corylus colurna L.
Cotinus coggygria Scop.
Crataegus laevigata (Poir.) DC.
Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm.
Eleagnuspungens Thunb.
Euonimus europaeus L.
Euonimus japonicus Thunb.


ficaria L., Veronica hederifolia L., Chelidonium maius
L., Stellaria verna, Galium aparine L., Glechoma hederacea
L., Hedera helix L., Parthenocissus quinquefolia
(L.) Planch., Potentilla reptans L., Taraxacum officinale
agg. F. H. Wigg., Narcisus L., Arum alpinum
Schott et Kotschy, Viola reichenbachiana Jord. ex Boreau,
Bellis perennis L., Coridalis solida (L.) Clairv.,
Veronica chamaedrys L., Aliaria officinalis Andrz. ex


M. Bieb, Capsella bursa pastoris (L.) Med., Trifolium
repens L., Morhella esculenta Pers., Vicia grandiflora
Scop., Galium mallugo L., Cardamine hirsuta L.,
Fragaria vesca L.
1977. 2000.


*
* *
* *
* *
* *


*
* *
* *
* *
* *


*


* *


*
* *
* *
* *


*
* *
*
* *


*
* *
* *


*
* *
* *
*


*


*
* *
* *
*


*
* *
*
* *
*




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 57     <-- 57 -->        PDF

J. Vizemaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVIH (2004). 149-161
Fontanesia fortunei Carriere
Forsvthia europaea Degen et Bald.
Fraxinus americana L.
Fraxinus angustifolia Vahl
Fraxinus excelsior L.
Fraxinuspennsylvanica Marshall
Gleditshia triacanthos L.
Hedera helix L.
Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Ser. ssp. macrophylla
Hvbiscus syriacus L.
Jasminum nudiflorum Lindl.
Juglans nigra L.
Morus nigra L.
Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch.
Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud.
Philađelphus coronarius L.
Platanus Xhispanica Miinchh.
Platanus occidentalis L.
Populus Xcanadensis Moench
Populus deltoides W. Bartram ex Marshall
Populus nigra L. ´Italica´
Prunus armeniaca L.
Prunus avium (L.) L.
Prunus cerasifera Ehrh.
Prunus cerasus L.
Prunus domestica L.
Prunus laurocerasus L.
Prunus persica (L.) Batsch
Pvracantha coccinea M. Roem.
Quercus robur L.
Quercus rubra L.
Rhamnus catharticus L.
Rhus tvphina L.
Robinia pseudoacacia L.
Rosa L.
Rubus fruticosus L.
Salix babvlonica L.
Sambucus nigra L.
Sophora japonica L.
Spiraea japonica L.
Spiraea Xvanhouttei (Briot) Zabel
Svmphoricarpos orbiculatus Moench
Syringa vulgaris L.
77/i´a cordata Mili.
Tilia platyphyllos Scop.
77//´a tomentosa Moench
7?//a tomentosa Moench
Ulmus minor Mili. emend. Richens
Ulmus laevis Pali.
Ulmus glabra Huds.
Ulmus pumi!a L.


Wisteria sinensis (Sims.) Sweet


*
*
*


*


*
*
*


*
*
*


*


*
*


*
*


*


*


*
*


*
*
*


*


*


*
*
*


*


*


*
*
*
*
*
*
*
*


*
*
*
*
*
*


*


*
*
*
*
*
*


*
*
*
*
*
*
*
*


*
*
*
*


*
*
*
*
*
*
*
*
*


Kod nekih vrsta drveća pronađene su znatne razlike i stanje utvrđeno ovim radom. Tako je kod stabala stars
obzirom na popis objavljen 1977. godine (Rauš 1977) ijih od 40 godina utvrđeno da pripadaju vrsti Celtis
155




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 58     <-- 58 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 149-161
occidentalis L., a ne Celtis australis L., Platanus xhispanica
Miinchh., a ne Platanus occidentalis L., te Populus
xcanadensis Moench, a ne Populus deltoides W.
Bartram ex Marshall. Neke od vrsta, poput Abies con-
color Lindl. ex Hildebr., Aesculus pavia L., Cotinus
coggygria Scop., Eleagnuspungens Thunb., Euonimus


Tablica 3. Broj jedinki po vrsti i postotak udjela vrsta


Vrsta, panj, sušac neprepoznatljivi
A cer campestre L.
Acemegundo L.
Acerplatanoides L.
Acerpseudoplatanos L.
Acer tataricum L.
Acer saccharinum L.
Aesculus hippocastanum L.
Ailanthus altissima (Mili.) Swingle
Berheris thunbergii DC. ´Atropurpurea´
Betula pendula L.
Broussonetia papyrifera Roth
Buxus sempervirens L.
Carpinus betulus L.
Catalpa bignonioides Walt.
Celtis occidentalis L.
Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari.
Cornus mas L.
Corvlus avellana L.
Corvlus colurna L.
Crataegus laevigata (Poir.) DC.
Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm.
Euonymus europaeus L.
Fontanesia jortunei Carriere
Fraxinus americana L.
Fraxinus angustifolia Vahl
Fraxinus excelsior L.
Fraximts pennsylvanica Marshall
Ginkgo biloba L.
Gleditsia triacanthos L.
Hihiscus svriacus L.


Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Scr. ssp. macrophylla
Juglans nigra L.
Juglans regia L.
Juniperus horizontalis Moench
Juniperus virginiana L.
Juniperus virginiana L. Sxyrocket´
Ligitstruin vulgare L.
Koclrcuteria paniculata Laxm.
Malwnia aquifolium (Pursh.) Nutt.
Mar us alba L.
Morus nigra L.
Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Stcud.
Philadelphus coronarius L.
Picea abies (L.) H. Karst.
Picea pungens Engelm.
Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra


japonicus Thunb., Forsythia europaea Degen et Bald.,


Jasminum nudiflorum Lindl., Populus nigra L.


´Italica´, Prunuspersica (L.) Batsch, Symphoricarpos


orbiculatus Moench i Wisteria sinensis (Sims.) Sweet


su neprimjerenom brigom o parku nestale.


Br. jedinki po vrsti Udjel [%]
524 22,35
5 0,21
148 6,31
3 0.13
5 0.21
1 0.04
33 1.41
79 3,37
4 0,17
13 0,55
43 1,83
31 1,32
3 0.13
1 0.04
491 20,94
15 0,64
10 0,43
1 0,04
3 0,13
6 0,26
6 0,26
4 0,17
1 0.04
2 0,09
62 2,64
1 0,04
2 0,09
2 0.09
20 0,85
2 0,09
1 0,04
28 1,19
1 0,04
1 0,04
2 0.09
1 0,04
8 0,34
3 0,13
39 1,66
7 0,30
1 0,04
3 0,13
18 0,77
2 0.09
14 0,60




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 59     <-- 59 -->        PDF

J. Vi/cntaner: INVENTARIZACIJA DRVBČA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4, CXXV1II (2004), 149-161
Pinus sylvestris L.
Pinus strobus L.
Platanus Xhispanica Miinchh.
Populus Xcanadensis Moench
Prunus armeniaca L.
Prunus avium (L.) L.
Prunus cerasifera Ehrh.
Prunus cerasus L.
Prunus domestica L.
Prunus laurocerasus L.
Pvracantha coccinea M. Roem.
Quercus robur L.
Quercus rubra L.
Rhamnus catharticus L.
Rhus typhina L.
Robinia pseudoacacia L.
Rosa L.
Sambucus nigra L.
Sophora japonica L.
Spiraea japonica L.
Spiraea Xvanhouttei (Briot) Zabel
Syringa vulgaris L.
Thuja occidentalis L.
Thuja orientalis L.
7)7/« cordata Mili.
77/z´a platyphyllos Scop.
77//Ć/ tomentosa Moench
Ulmus glubra Huds.
Ulmus laevis Pali.
Ulmus minor Mili. emend. Richens
Ulmus pumila L.
Panj (promjer na panju)
Sušac neprepoznatljivi
UKUPNO


Pitanje vrste Salix babylonica L. ostat će otvoreno,
jer se gotovo uvijek radi o kultivaru Salix alba L.
´Tristis´. Prema Joviću, ČERMOVIĆU & GETZU (1982)
spomenuti Acer monspessulanum L. pri inventarizaciji
nije pronađen.


Autohtone četinjače


Alohtone četinjače
10%


Slika 4. Udjel autohtonih i alokonih vrta četinjača i listača u parku


2
6
6
1
1
1
33
1
1
1
4
9
2
5
4
200
32
9


10
2
8
5
2
11
5
2


83
10
155
58


1
14
11


2345


0,09
0,26
0,26
0,04
0,04
0,04
1,41
0,04
0,04
0,04
0,17
0,38
0,09
0,21
0,17
8,53
1,36
0,38
0,43
0,09
0,34
0,21
0,09
0,47
0,21
0,09
3,54
0,43
6,61
2,47
0,04
0,60
0,47
100,00


Udjel autohtonih i alohtonih vrsta četinjača i listača
u parku prilazan je u tablici 3 i na slici 4. Najveću zastupljenost
od 22,35 % ima Acer campestre L. Slijede:
Celtis occidentalis L. (20,94 %), Robinia pseudoacacia
L. (8,53 %), Ulmus laevis Pali. (6,61 %), Acer
platanoides L.. (6,31 %), Tilia tomentosa Moench
(3,54 %), Ailanthus altissima (Mili.) Swingle
(3,37 %), Fraxinus angustifolia Vahl (2,64 %) i Ulmus
minor Mili. emend. Richens (2,47 %). Udjel svih ostalih
vrsta, uključujući Quercus robur L. (0,38 %) i
Carpinus betulu L. (0,13 %) je ispod 2,0 %. Kako je
analizom profila tla (VRBEK 2000), utvrđeno da se na
ljudskim aktivnostima neizmjenjenom tlu radi o
eutrično smeđem tlu, a i prema inventarizacijom utvrđenim
vrstama, izvorna fitocenoza je Carpino betuli -
Quercetum roboris /Anić 1959/ em. Rauš, 1969.


Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i
Piemonta nastao je djelovanjem prirode i djelovanjem
čovjeka. Izvorno je oko Dvorca princa Eugena Franje




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 60     <-- 60 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVI1I (2004). 149-161
350 -|
300 --" —^—
250 ~^V
200 \


150 X^100
-\—


50 ^v^^


0H— \ — \ —i—i—i— \ \ ]—\—\—i—i—i i i i1" i i i "r


> vtx „fc ^N ^ <> ^ nb-^> Q^ rjfc x!» r> ~>


V -?´ -Y & ´? & & & & cSS"N
XV ^ ^
V3


V V V


prsni promjeri


Slika 5. Distribucija prsih promjera


od Savoye i Piemonta bila šuma i to tipična šuma hrasta
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum
roboris typicum Rauš 1969) koja se i danas zadržala
sjeverno, istočno i zapadno od dvorca, ali u degra


ZAKLJUČAK


Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i
Piemonta ima veliku prostornu, dendrološku, uzgojnu
i kulturno-povijenu vrijednost.


Ovaj park nalazi se gotovo u središtu Bilja. Zbog
svog specifičnog položaja, te svakodnevne uloge,
smještaja vrtića i škole unutar parka, dnevna cirkulacija
ljudi kroz park je velika.


Dendrološki sastav ovog parka može biti polazište
za izbor vrsta pri osnivanju drugih parkova na području
Slavonije i Baranje, s obzirom na aklimatizaciju
pojedinih alohtonih vrsta. Sam park bi u budućnosti
mogao prerasti u dendrološku zbirku, koja bi trebala
biti razlogom zaštite.


Sa šumsko-uzgojnog gledišta važno je utvrditi one
vrste drveća koje su se dobro prilagodile ekološkim


diranom stadiju. Naime, svega 4 od 9 hrastova lužnja


ka, koliko ih ukupno ima u parku, nalaze se u "šumovi


tom" dijelu parka. Samo tri obična graba nalaze se u


parku i sva tri su u "šumovitom" dijelu parka. Južni dio


parka je park pejsažnog tipa.


Prema prikazanoj distribuciji prsnih promjera
(slika 5), previše je drveća prsnog promjera do 10 i do
20 cm, stoje razumljivo ako se zna daje šezdesetih godina
20. stoljeća ispod parka građen objekt vojske
SFRJ, te su tako izmijenjeni uvjeti rizosfere. Stabla
oboljevaju i postupno se suše kada korijenski sustav
uđe u pojas izmijenjenih uvjeta. Dolazi do napada bolesti
i štetnika, pojavljuju se sušenja u krošnjama, a s
vremenom i odumiranja čitavih jedinki. Stoga, na pojedinim
mjestima veća količina svjetla dopire do tla, a
na tim mjestima se počinje javljati pomladak.


- Conclusion
uvjetima, a moguće je koristiti se njima za jačanje proizvodne
sposobnosti naših gospodarskih šuma. Pod
uzgojnom vrijednošću s hortikulturnog gledišta misli
se na korištenje perivoja kao sjemenskih baza i na
uzgoj sadnica dekorativnog bilja. U sjeverozapadnom
dijelu parka raste najbolji američki koprivić u parku
(slika 6). Tamo ga je i najviše. Kopanjem profila za
analizu tla uočen je profil koji se gotovo čitav sastoji
od pijeska s inkrustacijama vapna. U blizini se nalazi i
podzemni objekt kojim se koristila JNA, za čiju je izgradnju
i dovožen pijesak. Stoga bi bilo zanimljivo
provesti pokuse s američkim koprivićem, kojega bi
kao pionirsku vrstu na pijescima mogli saditi poput
običnog bagrema ili crnog bora. Ujedno je vrijedan podatak
da se u parku može pratiti rast i prirast alohtonih
vrsta na eutričnom smeđem tlu. Prema uzgojnoj vrijednosti
s gledišta urbanog šumarstva, sjeme vrsta papirokori
dudovac, bijeli i crni dud, američki koprivić, crni
orah, crveni hrast, trnoviti glogovac, trobodni trnovac


Slika 7. Gleditsia triacanthos L., trobodni trnovac.
(Foto J. Vizentaner) (Foto J. Vizentaner)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 61     <-- 61 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 149-161
(slika 7), dvolapi ginko, tvrdi drijen, metličasti klepe-ledarnik, pokazuju daje to bio suhi opkop kojeg je tako i
tac, kiseli ruj i azijski brijest moglo bi se koristiti (sjeteže
osvojiti. Opkop je danas dio samog parka i zajedno
me američkog koprivića se već i koristi) za uzgoj sads
dvorcem predstavlja nedjeljivu cjelinu.
nica. Sjeme vrste američki koprivić ubrano je u jesen


Park je vrlo zapušten, toliko da u njemu nema ni2000.
godine za sijanje u rasadniku Višnjevac, a dio


kakvih tragova "prohujalog doba". Ostaci šume, koja
sjemena poklonjen je privatnom rasadniku Fuderer.


je vjerojatno postojala na toj površini u doba gradnje
Nekoliko sadnica papirokorog dudovca poklonjeno je i dvorca, su diskutabilni. Kako su podaci koji su postoBotaničkom
vrtu PMF-a u Zagrebu. jali u arhivi dvorca i u župnoj crkvi nepovratno izgubPark
i dvorac prvo su vezani uz ime grofa, a kasnije i ljeni, može se samo nagađati daje oko dvorca s vanjprinca
Eugcna Franje od Savoye i Piemonta, te uz obiske
strane opkopa u 19. stoljeću bila šuma. Vjerojatno
telj Habsburg. Jedno je vrijeme Marija Kristina, kćerka ni te šume u vrijeme opasnosti od Turaka nije bilo. StaMarije
Terezije živjela u dvorcu. Povijesna vrijednost ri ljudi pričaju daje u prošlom stoljeću neko vrijeme na


samog parka je velika. Naime, pretpostavljalo se da je istoku parka bio šljivik sa zanimljivim vrtnim elemenovaj
dvorac jedan od tri preostala "Wasserburga" tima. No, od toga nisu ostali nikakvi tragovi ni na tere(
Lekcnik, Jastrebarsko, Bilje) u Hrvatskoj. Međutim, nu, niti u knjižnicama, arhivima i muzejima.
prostorije ukopane u zid opkopa, a koje su svođene, te


LITERATURA - References


Borzan, Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja- latinski, dosjea br. 5. Uprava za zaštitu kulturne baštine,
hrvatski, engleski, njemački. "Hrvatske šume", Konzervatorski odjel Osijek pri Ministarstvu


p.o. Zagreb Javno poduzeće za gospodarenje šukulture
mama i šumskim zemljištem u Republici HrvatRauš
, Đ., 1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji.


skoj, 485 pp. Hortikultura Split, 142 pp.
Domac , R., 1984: Mala flora Hrvatske i susjednih Vrbck , B., 2000: Pedološka analiza tla oko dvorca
područja. Školska knjiga Zagreb, 543 pp. princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta u
Jović, D., V Čermović, & D. Getz, 1982: ZapisBilju.
Rukopis 3 pp.
nik. Dosije Dvorca Eugena Savoyskog - Knjiga


SUMMARY: The parks and gardens round the castle contain often a great
number of specieses of trees and shrubs so that they have not only landscape,
aesthetic, cultural and general useful function, but scientific, educational and
economical value, as well. The inventarisation of the parks is not used only as
basis of the categorisation and suggestion for protection of certain park, but
it is the basis, together with the history research, of the renewal research.
Even though the Western European countries made these studies a long time
ago, our parks and avenues are usually neglected and in decay.


The work presents the inventarisation of trees and shrubs in the Park
round prince Eugen Franjo ofSavoya and Piemont castle in Bilje which was
done in 2000. There was specified their appearance in layers, each unit was
located and its breast height diameter was measured regardless whether it´s
located in the forest or totaly cultivated part of the park. The distribution of
breast height diameter has been made. It has been measured the crown s
diameters only of the trees and shrubs in the completely cultivated part of the
park. It has been done the chemical and mechanical analysis of the soil. It has
been established originalfitocenosis with theprecentage of speciesesportion,
information extremely necessary for regulation of park s regeneration.


The park round the castle of prince Eugen Franjo ofSavoya and Piemont
is a park situated almost in the centre of Bilje. The area of the park and the
castle is 8 ha 90 are 07 m2. The address of the castle is 32 Sandor Petefi
street. The park and the castle are at 87,5 height above see-level. The hunting
castle of the prince Eugen Franjo ofSavoya and Piemont belongs to the district
of Bilje, land-registry Beli Manastir. The castle and the inyard garden




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 62     <-- 62 -->        PDF

.1. Viajntancr: INVENTARIZACIJA DRVHC´A I (iRMI.JA U PARKU OKO DVORCA l´RINCA ...


(particle 916), a part of the park round the castle (particles 917/2 and 918)
are possessed by "Hrvatske šume" and the particle 917/2 belongs to the
Republic of Croatia. For the research there were used data from Archives in
Osijek, Museum of Slavonia in Osijek and from the Ministry of Culture,
Bureau for Protection of Cultural Heritage, Department of Ancient
Monuments in Osijek. The Archives of the castle was destroyed during the
Homeland war and after the pieceful reintegration. The archive of the
catholic church in Bilje was supposedly destroyed by humidity and mould. It
has written to the museums, archieves and libraries in Karlsrue, Budapest,
Bratislava, Vienna, Sremski Karlovci and Belgrade and asked for the data
about the park. But all the answers were negative.


The park and the castle were at first connected to the count and later to the
prince Eugen Franjo of Savoy a and Piemont and to the Habsburg family. For
a period of time Marija Kristina, a daughter of Marija Terezija, lived in the
castle. The historic value of the park is great. Namely, it is supposed that the
castle is one of the remaining three "Wasserburg" (Wasser castles) in Croatia
(Lekenik, Jastrebarsko, Bilje). But the rooms dug in the wall of the trench,
which are arched, and the space for ice show that it was a dry trench, which
was much harder to occupy. The trench is today a part of the park and presents
together with the castle an inseparable unity.


Soil research of the park done in three main profiles and one additional
profile at the bottom of the defense trench showed that the activities round the
castle - digging of the trench, filling up the ground etc., had a great influence
on the soil cover and characteristics of the soil in this area. The soils in the
area of the castle, belong, because of the intensive antropogen influence, to
deposole ei. Soil of the depo profile number 08/00 represents antropogen
euteric brown soil. Profile numer 09/00 is totally deposited material with
some earth material and lime, so that it belongs to atipical profiles which
could be ordered to deposoles. According to the results of the lab analysis,
there are 5 times as much physiologic active phosphorus as in the richest
phosphorus containing soils. The percentage of phosphorus grows with the
depth. During the homeland war there were situated tanks, howitzers and
mortars. It is possible that the growth of the quantity of phosphorus is due to


firing of that kind of munition. By profile P07/00 it was found at the depth of
60-80 cm 3,13 % of humus. It is likely that almost 300 years ago it came to filling
up the nearby ground of the future trenches by the earth from the trenches.
The soil in the park is well to richly supplied by nitrogen and potassium.


In 2000 it is founded out 2345 units of trees and shrubs within the park
round the castle of prince Eugen Franjo of´Savoya and Piemont. There are in
the park 3 autochthonous specieses of conifers, 29 autochthonous specieses
of broadleaved trees, 8 alochtone specieses of conifers and 37 alochtone
specieses of broadleaved trees. Some hybrids are founded in the park, as well:
Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis Moench, Spiraea Xvanhouttei
(Briot) Zabel, and cultivars Rosa L. which were not possible to define.
All 8 alochtone specieses of conifers are exotic plants, as well 31 out of 37
alochtone specieses of broadleaved trees are exotic plants. Chart 1 gives the
list of autochthonous and alochtone specieses of trees and bushes and the
exotic plants. In the chart 2 there are given plants in the park in 1977 and in
2000. Some important differences were found by some specieses of trees
between the list from 1977 (RAUŠ 1977) and the state found out by this work.
So it is established for the trees older than 40 year that they belong to Celtis
occidentalis L., and not to Celtis australis L., to Platanus xhispanica
Miinchh., and not to Platanus occidentalis L., to Populus xcanadensis
Moench, and not to Populus deltoides W. Bartram ex Marshall. Some of the
specieses like Abies concolor Lindl. ex Hildebr, Aesculus pavia L., Cotinus


160


Šumarski list br. 3 4. CXXV11I (2004). 149-161




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 63     <-- 63 -->        PDF

J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ...
c°ggygria Scop., Eleagnus pungens Thunb., Euonimus japonicus Thunb.,
Forsythia europaea Degen et Bald, Jasminum nudiflorum Lindl., Populus
nigra L. ´Italica´, Primus persica (L.) Batsch, Symphoricarpus orbiculatus
Moench and Wisteria sinensis (Sims.,) Sweet have disappered because of the
inapropriate care of the park. The question ofSalix babylonica L. will remain
open because it is almost always about cultivar Salix alba L. ´Tristis´.
According to Jović, ČERMOVIĆ & GETZ (1982), the mentioned Acer monspessulanum
L. is not found by the inventarisation. The precentage of specieses
portion of autochthonous and alochtone conifers and broadleaved trees and
shrubs in the park is given in the chart 3. Mostly represented with 22,35 % is
Acer campestre L. Celtis occidentalis L. (20,94 %), Robiniapseudoacacia L.
(8,53 %), Ulmus laevis Pall. (6,61 %), Acer platanoides L. (6,31 %), Tilia
tomentosa Moench (3,54 %), Ailanthus altissima (M\\\.) Swingle (3,37 %),
Fraxinus angustifolia Vahl (2,64 %) and Ulmus minor Mill, emend. Richens
(2,47 %). The precentage of the remaining specieses, including Quercus
robur L. (0,38 %) and Carpinus betulu L. (0,13 %) is less than 2,0 %. As the
analysis of the soil (VRBEK 2000) showed, the soil which was not altered by
human activities is eutheric brown soil and according to the through inventarization
listed specieses, the original phytocoenose is Carpino betuli -Quercetum
roboris /Anić 1959/ em. Rauš, 1969. According to the presented distribution
of the breast height diameter there are too many trees with 10—20 cm of
breast height diameter, which is understanadable because of the fact that in
the 60s of the 20th century the army of SFRJ built an object beneath the park,
so that the conditions of risosphere were changed. The trees get sick and
gradually get withered when the root system enteres the region of changed
conditions. So it comes to deseas and pest, the crowns get withered and within
some time the whole unity dies. That s why there are some places where more
light reaches the soil so that new plants begin to appear.


The value of the work is, in the fact, that it has been established the value
of the park, so that after establishing of the Historical study and Study of the
invantarisation of the present situation, with inventarisation of trees and
shrubs as its constituent part, it could be started with the Study of rebuilding
which should be the basis for the rebuilding of the park and protection of our
horticultural heritage.


Šumarski list br. 3- 4, CXXVIII (2004),




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Na preticajnoj traci.


... s novim profi pilama
od STIHL-a MS 341 i MS 361.
Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive.
Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti
samo u svoju snagu, nego i u smanjenje
vibracija i brzinu rada. Univerzalno su
primjenjive za sve radove sječe i Izrade
drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu
sastojina.


Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH


unikomerc-uvoz


Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica
Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569
E-mail: uniu3@uniu.htnet.hr


Snažne i robusne u obaranju, lagane i
snažne kod kresanjapravi
paketi snage za profesionalce.


Dugotrajne. Lagane i snažne.
Sigurne. Profesionalne.
Jednostavne za rukovanje. Niskog
nivoa vibracija. I još više...
Sve su to odlike novih profi pila.


Zatražite od nas besplatan
prospekt.
Javite nam se, rado ćemo Vam
ih prikazati u radu kod Vas.


STIHL


Br. 1 u svijetu