DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 149-161 UDK 630* 272 INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA EUGENA FRANJE OD SAVOYE I PIEMONTA U BILJU* INVENTARISATION OF TREES AND SHRUBS IN THE PARK ROUND PRINCE EUGEN FRANJO OF SAVOYAAND PIEMONT CASTLE IN BILJE Jasenka VIZENTANER** SAŽETAK: U radu je prikazana inventarizacija drveća i grmlja u Parku oko Dvorca princa Eugena Franje od Šavove i Piemonta u Bilju obavljena 2000. godine. Određene su vrste, svaka je jedinka smještena u prostoru, tešu joj izmjereni prsni promjeri bez obzira nalazi li se u šumovitom ili potpuno uređenom dijelu parka. Napravljena je distribucija prsnih promjera. Samo onom drveću i grmlju koje se nalazi u potpuno uređenom dijelu parka izmjereni su promjeri krošanja. Napravljena je i kemijska i mehanička analiza tla, te uz postotak udjela vrsta određena izvorna fitocenoza. Izvorna fitocenoza je podatak koji je neophodan za propisivanje obnove šumovitog dijela parka. Vrijednost rada je u tome što su se odredile vrijednosti parka, te što se nakon utvrđivane Povijesne studije, kao i Studije inventarizacije postojećeg stanja, a dio koje je i inventarizacija drveća i grmlja, može pristupiti izradi Studije obnove, na temelju koje će se park obnoviti, čuvajući našu hortikulturnu baštinu. Ključne r ij eči: Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoy e i Piemonta u Bilju, inventarizacija drveća i grmlja, vrijednosti parka UVOD Introduction Parkovi i perivoji oko dvoraca često sadrže velik Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i broj vrsta drveća i grmlja, i kao takvi, osim pejsažne, Piemonta (slika 1), kao kategorija vrtovi i perivoji na estetsko-umjetničke i opće korisnih funkcija, imaju vlastelinstvima (uz burgove, zamke, kaštele, dvorce, znanstvenu, odgojno-obrazovnu, kulturnu i privrednu kurije) i pripada. vrijednost. Inventarizacija parkova ne služi samo kao temelj kategorizacije i prijedloga za zaštitu određenog parka, već je ujedno temelj na kojemu se, uz povijesnu studiju, bazira studija obnove. Iako su zemlje zapadne Europe davno napravile inventarizaciju, naši su parkovi, perivoji i drvoredi najčešće zapušteni, te propadaju. Prema Međunarodnom komitetu za povijesne vrtove i parkove ICOMOS - IFLA predmet istraživanja u europskim zemljama trebaju, između ostalog, biti i povijesni parkovi, vrtovi i prostori rekreacije, kojima * Skraćeni magistarski rad obranjen na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 19. 12. 2002. god. pred Povjerenstvom; prof. dr. se. Želimir Borzan (mentor), doc. dr. se. Marilena Idžojtić i prof. dr. se. Jasenka Topic (PMF) ** Mr. se. Jasenka Vizentaner, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Slika 1. Dvorac princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta Uprava šuma Podružnica Osijek (Foto J. Vizentaner) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 149-161 Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta (slika 3) je park koji je smješten gotovo u središtu Bilja. Površina parka i dvorca iznosi 8 ha 90 ari 07 nr. Adresa dvorca je Sandora Petefija 32. Park i dvorac nalaze se na prosječnoj nadmorskoj visini od 87,5 m. Lovački dvorac princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta pripada općini Bilje, katastarskoj općini Beli Manastir. Dvorac i unutrašnje dvorište (čestica 916) (slika 2) te dio parka oko dvorca (čestice 917/2 i 918) u posjedu su "Hrvatskih šuma". Katastarske čestice 916, 917/2 i 918 upisane su u zk. ul. br. 993 katastarske općine Beli Manastir. Njihova površina iznosi 7,13 ha. Park je pejsažnog tipa i dio je zaštićene parkovne baštine Republike Hrvatske, što daje dodatnu težinu samoj obnovi. Sam park je Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb 23. prosinca 1975. godine, rjeSlika 2. Pogled na unutrašnje dvorište Dvorca princa Eugena šenjem broj Up/I° 42-1975, stavio pod posebnu zaštitu Franje od Savoye i Piemonta kao spomenik prirode (Spomenik prirode, spomenik (Foto J. Vizentaner) vrtne arhitekture - park). Slika 3. Situacijski plan parka i Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta u Bilju |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Za istraživanje su korišteni podaci Arhiva u Osijeku, Muzeja Slavonije u Osijeku i podaci dobiveni od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku. Naime, arhiv samog dvorca uništen je za vrijeme okupacije Bilja tijekom Domovinskog rata i nešto nakon mirne reintegracije. Arhivska građa katoličke crkve u Bilju navodno je stradala od vlage i pljesnivosti. Podaci o parku ne postoje ni u Arhivu Belja u Kneževu. Dopise za ustupanje kopija arhivske grade o dvorcu i parku upućeni su na: GENERALLANDESARCHIV u Karlsrue, MAGIAR NEMZETI MÚZEUM u Budimpešti, LEGUJABBKORI TÖRTÉNETI MÚZEUM u Budimpešti, ORSÁGOS MŰEMLÉKI HIVATAL u Budimpešti, ORSÁGOS SZECHENYKONYVTÁR u Budimpešti, MAGYAR ORSÁGOS LEVÉLTÁR u Budimpešti, SLOVENSKY NARODNY ARCHÍV u Bratislavi, STÁTNY SLOVENSKY ARCHÍV u Bratislavi, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, KRIEGSARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, GENERALDIREKTION, u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, HAUS, HOF UND STAATSARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, ALGEMEINES VERWALTUNGSARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, FINANZ UND HOFKAMMERARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES NATIONALBIBLIOTHEK PORTRÁTSAMMLUNG, BILDARCHIVUND FIDEIKOMMISBIBLIOTHEK u Beču, ÖSTERREICHISCHES NATIONALBIBLIOTHEK, HANDSCHRIFTEN, AUTOGRAPHEN UND NACHLASSSAMMLUNG u Beču, ARHIVU u Sremskim Karlovcima i ARHIVU JUGOSLAVIJE u Beogradu. Odgovorili su: ARHIV u Sremskim Karlovcima, ARHIV JUGOSLAVIJE u Beogradu, STÁTNY SLOVENSKY ARCHIV u Bratislavi, ÖSTERREICHISCHES NATIONALBIBLIOTHEK PORTRÄTSAMMLUNG, BILDARCHIV UND FIDEIKOMMISBIBLIOTHEK u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, KRIEGSARCHIV u Beču, ÖSTERREICHISCHES STAATSARCHIV, HAUS, HOF UND STAATSARCHIV u Beču i GENERALLANDESARCHIV u Karlsrue. Svi su u dopisima napisali gotovo jednako nepostojanje podataka. Usmenom predajom saznao se izgled parka prije trideset do četrdeset godina. Spominje se dječje igralište u južnom (prednjem) dijelu parka, kao i pokrajnja pristupna staza danas široka tridesetak centimetara, a nekad šezdesetak i posuta sitnim kamenčićima. Park je uvijek imao i svoj "šumski dio", ali mještani pričaju da je postotna zastupljenost hrasta lužnjaka bila veća od današnje. Fotoarhiva dvorca u samom dvorcu je opljačkana i uništena. Situacijski plan dobiven u Katastru Belog Manastira potječe iz 1957. godine i nije točan. Stoga je napravljena nova geodetska izmjera. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 54 <-- 54 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 149-161 Ulmus pumila L., Ailanthus altissima (Mili.) Swingle, Carpinus betulus L., Sophora japonica L., Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud., Juniperus virginiana L.,Acer monspessulanum L., Acerplatanoides L., Acerpseudoplatanus L., Corylus colurna L., Celtis australis L., Gleditschia triacanthos L., Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Pedološkom obradom parka na tri glavna profila i jednim pomoćnim profilom u dnu obrambenog opkopa ustanovljeno je kako su aktivnosti oko dvorca, kopanje kanala, zasipanje terena itd., imale velik utjecaj na pedološki pokrov i karakteristike tala tog područja. Prema pedološkoj karti VIDAČEKA iz 1975. g. koju donosi VRBEK (2000), (Osnovna državna pedološka karta 1:50000, sekcije Osijek 4) kartografska jedinica područja okoliša dvorca je - černozem, rigosol. Tla u području dvorca, zbog intenzivnog antropogenog utjecaja pripadaju tipu deposola, odnosno tla deponija. Pa ipak, profil broj 08/00 predstavlja antropogenizirano eutrično smeđe tlo. Profil broj 09/00 je potpuno deponirani materijal sa zemljanim materijalom i vapnom, tako da spada u atipične profile koji se mogu svrstati u deposole. Pomoćni profil PP07/00 je iskopan u dnu obrambenog opkopa i predstavlja matični supstrat - alkalični, ilovasti, krupni pijesak. Po mehaničkom sastavu tla generalno pripadaju pjeskovitoj ilovači. U predjelu humusno akumulativnog horizonta profila P07/00 pojavljuje se proslojak kamena tucanika. Prema pričama mještana, da bi tijekom Domovinskog rata na tom mjestu mogli držati teško naoružanje, tadašnji su korisnici dvorca i parka nasipavali tucanik. Nakon 9-10 godina od listinca se stvorio novi humusni sloj koji je prekrio tucanik u debljini 6-8 centimetara. Tla su više-manje (slabo kisela) karbonatna što ukazuje na dobro determiniranu fitocenozu. Prema rezultatima labaratorijskih analiza, količina fiziološki aktivnog fosfora u uzorcima profila P07/00 je izuzetno visoka. Ovdje su vrijednosti 5 puta veće od najbolje opskrbljenih tala fosforom (iznad 20 mg/100 g tla su vrlo dobro opskrbljena tla fosforom). Zanimljivo je da prema dubini udio fosfora raste. Na mjestu tog profila tijekom Domovinskog rata bili su smješteni tenkovi, haubice i minobacači. Moguće je da je do povećanja količine fosfora došlo zbog ispaljivanja streljiva te vrste. U "prirodnom" profilu (P08/00) koji je definiran kao eutrično smeđe tlo na lesu, nalazimo također povećanje fiziološki aktivnog fosfora u površinskom horizontu tla. U parku je tlo vrlo bogato fosforom i kalijem, a srednje opskrbljeno kalijem u dubljim horizontima. Kod profila P07/00 na dubini 60-80 cm nađen je postotak humusa 3,13. To je podatak koji ukazuje na antropogeni utjecaj. Vjerojatno je prije skoro tri stoljeća došlo do zatrpavanja okolnih površina budućeg opkopa zemljom iz opkopa. Tlo u parku je dobro do bogato opskrbljeno dušikom i kalijem. Tla imaju dosta humusa u površinskom horizontu. Logično, prema dubini količina humusa se smanjuje, osim kod već prije spomenutog profila P07/00. Prema sadržaju teških metala, uzorci su vrlo slabo onečišćeni. Sadržaj olova iznosi 6-17 mg/kg, bakra 2-10 mg/kg, cinka 4-19 mg/kg, kadmija 0,2-0,5 mg/kg. Kemijske analize teških metala u uzorcima skupljenim na tri lokaliteta iz dvije dubine ukazuju kako nema prekoračenja graničnih vrijednosti za olovo, bakar i cink. Mehanički sastav je povoljan, kiselost tla je povoljna, sadržaj dušika, fosfora i kalija također. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA - Results of the research and discussion Unutar Parka oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta, 2000. godine određeno je 2345 jedinki drveća i grmlja. U parku se nalaze 3 autohtone vrste četinjača i 29 autohtonih vrsta listača, te 8 alohtonih vrsta četinjača i 37 alohtonih vrsta listača. U parku su pronađeni i hibridi: Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis Moench, Spiraea xvanhouttei (Briot) Zabel, te kultivari Rosa L. koje nije bilo moguće odrediti. Svih 8 alohtonih vrsta četinjača ujedno su i egzote. Od 37 alohtonih vrsta listača, 31 su egzote. U tablici 1 nalazi se popis autohtonih i alohtonih vrsta drveća i grmlja, te egzota. U tablici 2 prikazanje pregled biljnih vrsta u parku od 1977. do 2000. godine. Sva imena drveća i grmlja s autorima navedena su prema BORZANU (2001), a jednogodišnjeg, dvogodišnjeg bilja i trajnica prema DOMCU (1984). U sloju drveća nalaze se: Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari., Ginkgo biloba L., Picea abies (L.) H. Karst, Picea pungens Engelm., Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra, Pinus strobus L., Pinus sylvestris L., Thuja orientalis L., Thuja occidentalis L., Acer campestre L., Acer negundo L., Acer platanoides L., Acer pseudoplatanus L., Acer saccharinum L., Acer tataricum L., Aesculus hippocastanum L., Ailanthus altissima (Mili.) Svvingle, Betula pendula Roth, Broussonetia papyrifera (L.) Vent., Carpinus betulus L., Catalpa bignonioides Walt., Celtis occidentalis L., Corylus colurna L., Fraxinus americana L., Fraxinus angustifolia Vahl, Fraxinus excelsior L., Fraxinus pennsylvanica Marshall, Gleditschia triacanthos L., Juglans nigra L., Juglans regia L., Koelreuteria paniculata Laxm., Morus alba L., Morus nigra L., Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud., Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis Moench, Prunus armeniaca L., Prunus avium (L.) L., Prunus cerasifera Ehrh., Prunus cerasus L., Prunus domestica L., Quercus robur L., Quercus rubra L., Rhus typhina L., Robinia pseudoacacia L., Sophora |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 55 <-- 55 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVHI (2004). 149-161 japonica L., Tilia corđata Mili., Tilia platyphyllos Ulmus laevis Pali., Ulmus minor Mili. emend. Richens, Scop., Tilia tomentosa Moench, Ulmus glabra Huds., Ulmus pumila L. Tablica 1. Autohtone, aloktone vrste i egzote u parku oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta 2000. godine Autohtone vrste Četinjače Picea abies (L.) H. Karst. Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra Pinus sylvestris L. Listače Acer campestre L. Acer platanoides L. Acerpseudoplatanus L. Acer tataricum L. Betula pendula Roth Buxus sempervirens L. Carpinus betulus L. Cornus mas L. Corylus avellana L. Crataegus laevigata (Poir.) DC. Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm. Euonimus europaeus L. Fraxinus angustifolia Vahl Fraxinus excelsior L. Hedera helix L. Ligustrum vulgare L. Prunus avium (L.) L. Prunus cerasus L. Pyracantha coccinea M. Roem. Quercus robur L. Rhamnus catharticus L. Rubus fruticosus L. Sambucus nigra L. Tilia cordata Mili. Tilia platyphyllos Scop. 77//a tomentosa Moench Ulmus glabra Huds. Ulmus laevis Pali. Ulmus minor Mili. emend. Richens U sloju grmlja nalaze se: Juniperus Alohtone vrste Egzote Četinjače Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari. Ginkgo biloba L. Juniperus horizontalis Moench Juniperus virginiana L. Picea pungens Engelm. Pinus strobus L. Thuja occidentalis L. Thuja orientalis L. Listače Acer negundo L. Acer saccharinum L. Aesculus hippocastanum L. Ailanthus altissima (Mili.) Swingle Berberis thunbergii DC. ´Atropurpurea´ Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Catalpa bignonioides Walt. Celtis occidentalis L. Coiylus colurna L. Fontanesia fortunei Carriere Fraxinus americana L. Fraxinuspennsylvanica Marshall Gleditshia triacanthos L. Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Ser. ssp. macrophylla Hibiscus syriacus L. Juglans nigra L. Juglans regia L. Koelreuteria paniculata Laxm. Ligustrum ovalifolium Hassk Maclurapomifera (Raf.) C. K. Schneid. Mahonia aquifolium (Pursh.) Nutt. Morus alba L. Morus nigra L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch. Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. Philadelphus coronarius L. Prunus armeniaca L. Prunus cerasifera Ehrh. Prunus domestica L. Prunus laurocerasus L. Quercus rubra L. TJ/iMi´ typhina L. Robiniapseudoacacia L. Sophora japonica L. Spiraea japonica L. Syringa vulgaris L. Ulmus pumila L. horizontalis campestre L, Berberis thunbergii DC. ´Atropurpurea´, Moench, Juniperus virginiana L ´Skyrocket´, ^4cer Buxus semperirens L., Cornus mas L., Corylus avel |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 56 <-- 56 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 149-161 lana L., Crataegus laevigata (Poir.) DC, Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm., Euonimus europaeus L., Fontanesia fortunei Carrifere, Hibiscus syriacus L., Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Ser. ssp. macrophylla, Ligustrum ovalifolium Hassk, Ligustrum vulgare L„ Maclura pomifera (Raf.) C. K. Schneid., Machonia aquifolium (Pursh.) Nutt., Philadelphus coronarius L., Prunus laurocerasus L., Pyracantha coccinea M. Roem., Rhamnus catharticus L., Rubus fruticosus L., Sambucus nigra L., Spiraea japonica L., Spiraea xvanhouttei (Briot) Zabel, Syringa vulgaris L. U sloju prizemnog rašća nalaze se: Ballota nigra L., Lamium purpureum L., Vrtića dioica L., Ranunculus Tablica 2. Pregled biljnih vrsta u parku 1977. i 2000. godine Vrsta Četinjače: Abies concolor Lindl. ex Hildebr. Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari. Ginkgo biloba L. Juniperus virginiana L. Picea abies (L.) H. Karst. Picea pungens Engelm. Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra Pinus strobus L. Pinus svlvestris L. Thuja oceidentalis L. Thuja orientalis L. Listače: Acer campestre L. Acer negundo L. Acerplatanoides L. Acer pseitdoplatanus L. Acer saceharinum L. /Icćr tataricum L. Aesculus hippocastanum L. Aesculus pavia L. Ailanthus altissima (Mili.) Swingle Berberis thunbergii DC. ´Atropurpurea´ Betula pendula L. Broussonetia papyrifera Roth Buxus sempervirens L. Car pinus betulus L. Catalpa bignonioides Walt. Celtis australis L. Celtis oceidentalis L. Cornus mas L. Corylus avellana L. Corylus colurna L. Cotinus coggygria Scop. Crataegus laevigata (Poir.) DC. Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm. Eleagnuspungens Thunb. Euonimus europaeus L. Euonimus japonicus Thunb. ficaria L., Veronica hederifolia L., Chelidonium maius L., Stellaria verna, Galium aparine L., Glechoma hederacea L., Hedera helix L., Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch., Potentilla reptans L., Taraxacum officinale agg. F. H. Wigg., Narcisus L., Arum alpinum Schott et Kotschy, Viola reichenbachiana Jord. ex Boreau, Bellis perennis L., Coridalis solida (L.) Clairv., Veronica chamaedrys L., Aliaria officinalis Andrz. ex M. Bieb, Capsella bursa pastoris (L.) Med., Trifolium repens L., Morhella esculenta Pers., Vicia grandiflora Scop., Galium mallugo L., Cardamine hirsuta L., Fragaria vesca L. 1977. 2000. * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 57 <-- 57 --> PDF |
J. Vizemaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVIH (2004). 149-161 Fontanesia fortunei Carriere Forsvthia europaea Degen et Bald. Fraxinus americana L. Fraxinus angustifolia Vahl Fraxinus excelsior L. Fraxinuspennsylvanica Marshall Gleditshia triacanthos L. Hedera helix L. Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Ser. ssp. macrophylla Hvbiscus syriacus L. Jasminum nudiflorum Lindl. Juglans nigra L. Morus nigra L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch. Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. Philađelphus coronarius L. Platanus Xhispanica Miinchh. Platanus occidentalis L. Populus Xcanadensis Moench Populus deltoides W. Bartram ex Marshall Populus nigra L. ´Italica´ Prunus armeniaca L. Prunus avium (L.) L. Prunus cerasifera Ehrh. Prunus cerasus L. Prunus domestica L. Prunus laurocerasus L. Prunus persica (L.) Batsch Pvracantha coccinea M. Roem. Quercus robur L. Quercus rubra L. Rhamnus catharticus L. Rhus tvphina L. Robinia pseudoacacia L. Rosa L. Rubus fruticosus L. Salix babvlonica L. Sambucus nigra L. Sophora japonica L. Spiraea japonica L. Spiraea Xvanhouttei (Briot) Zabel Svmphoricarpos orbiculatus Moench Syringa vulgaris L. 77/i´a cordata Mili. Tilia platyphyllos Scop. 77//´a tomentosa Moench 7?//a tomentosa Moench Ulmus minor Mili. emend. Richens Ulmus laevis Pali. Ulmus glabra Huds. Ulmus pumi!a L. Wisteria sinensis (Sims.) Sweet * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * Kod nekih vrsta drveća pronađene su znatne razlike i stanje utvrđeno ovim radom. Tako je kod stabala stars obzirom na popis objavljen 1977. godine (Rauš 1977) ijih od 40 godina utvrđeno da pripadaju vrsti Celtis 155 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 149-161 occidentalis L., a ne Celtis australis L., Platanus xhispanica Miinchh., a ne Platanus occidentalis L., te Populus xcanadensis Moench, a ne Populus deltoides W. Bartram ex Marshall. Neke od vrsta, poput Abies con- color Lindl. ex Hildebr., Aesculus pavia L., Cotinus coggygria Scop., Eleagnuspungens Thunb., Euonimus Tablica 3. Broj jedinki po vrsti i postotak udjela vrsta Vrsta, panj, sušac neprepoznatljivi A cer campestre L. Acemegundo L. Acerplatanoides L. Acerpseudoplatanos L. Acer tataricum L. Acer saccharinum L. Aesculus hippocastanum L. Ailanthus altissima (Mili.) Swingle Berheris thunbergii DC. ´Atropurpurea´ Betula pendula L. Broussonetia papyrifera Roth Buxus sempervirens L. Carpinus betulus L. Catalpa bignonioides Walt. Celtis occidentalis L. Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari. Cornus mas L. Corvlus avellana L. Corvlus colurna L. Crataegus laevigata (Poir.) DC. Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm. Euonymus europaeus L. Fontanesia jortunei Carriere Fraxinus americana L. Fraxinus angustifolia Vahl Fraxinus excelsior L. Fraximts pennsylvanica Marshall Ginkgo biloba L. Gleditsia triacanthos L. Hihiscus svriacus L. Hydrangea macrophylla (Thunb. ex Murray) Scr. ssp. macrophylla Juglans nigra L. Juglans regia L. Juniperus horizontalis Moench Juniperus virginiana L. Juniperus virginiana L. Sxyrocket´ Ligitstruin vulgare L. Koclrcuteria paniculata Laxm. Malwnia aquifolium (Pursh.) Nutt. Mar us alba L. Morus nigra L. Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Stcud. Philadelphus coronarius L. Picea abies (L.) H. Karst. Picea pungens Engelm. Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra japonicus Thunb., Forsythia europaea Degen et Bald., Jasminum nudiflorum Lindl., Populus nigra L. ´Italica´, Prunuspersica (L.) Batsch, Symphoricarpos orbiculatus Moench i Wisteria sinensis (Sims.) Sweet su neprimjerenom brigom o parku nestale. Br. jedinki po vrsti Udjel [%] 524 22,35 5 0,21 148 6,31 3 0.13 5 0.21 1 0.04 33 1.41 79 3,37 4 0,17 13 0,55 43 1,83 31 1,32 3 0.13 1 0.04 491 20,94 15 0,64 10 0,43 1 0,04 3 0,13 6 0,26 6 0,26 4 0,17 1 0.04 2 0,09 62 2,64 1 0,04 2 0,09 2 0.09 20 0,85 2 0,09 1 0,04 28 1,19 1 0,04 1 0,04 2 0.09 1 0,04 8 0,34 3 0,13 39 1,66 7 0,30 1 0,04 3 0,13 18 0,77 2 0.09 14 0,60 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 59 <-- 59 --> PDF |
J. Vi/cntaner: INVENTARIZACIJA DRVBČA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4, CXXV1II (2004), 149-161 Pinus sylvestris L. Pinus strobus L. Platanus Xhispanica Miinchh. Populus Xcanadensis Moench Prunus armeniaca L. Prunus avium (L.) L. Prunus cerasifera Ehrh. Prunus cerasus L. Prunus domestica L. Prunus laurocerasus L. Pvracantha coccinea M. Roem. Quercus robur L. Quercus rubra L. Rhamnus catharticus L. Rhus typhina L. Robinia pseudoacacia L. Rosa L. Sambucus nigra L. Sophora japonica L. Spiraea japonica L. Spiraea Xvanhouttei (Briot) Zabel Syringa vulgaris L. Thuja occidentalis L. Thuja orientalis L. 7)7/« cordata Mili. 77/z´a platyphyllos Scop. 77//Ć/ tomentosa Moench Ulmus glubra Huds. Ulmus laevis Pali. Ulmus minor Mili. emend. Richens Ulmus pumila L. Panj (promjer na panju) Sušac neprepoznatljivi UKUPNO Pitanje vrste Salix babylonica L. ostat će otvoreno, jer se gotovo uvijek radi o kultivaru Salix alba L. ´Tristis´. Prema Joviću, ČERMOVIĆU & GETZU (1982) spomenuti Acer monspessulanum L. pri inventarizaciji nije pronađen. Autohtone četinjače Alohtone četinjače 10% Slika 4. Udjel autohtonih i alokonih vrta četinjača i listača u parku 2 6 6 1 1 1 33 1 1 1 4 9 2 5 4 200 32 9 10 2 8 5 2 11 5 2 83 10 155 58 1 14 11 2345 0,09 0,26 0,26 0,04 0,04 0,04 1,41 0,04 0,04 0,04 0,17 0,38 0,09 0,21 0,17 8,53 1,36 0,38 0,43 0,09 0,34 0,21 0,09 0,47 0,21 0,09 3,54 0,43 6,61 2,47 0,04 0,60 0,47 100,00 Udjel autohtonih i alohtonih vrsta četinjača i listača u parku prilazan je u tablici 3 i na slici 4. Najveću zastupljenost od 22,35 % ima Acer campestre L. Slijede: Celtis occidentalis L. (20,94 %), Robinia pseudoacacia L. (8,53 %), Ulmus laevis Pali. (6,61 %), Acer platanoides L.. (6,31 %), Tilia tomentosa Moench (3,54 %), Ailanthus altissima (Mili.) Swingle (3,37 %), Fraxinus angustifolia Vahl (2,64 %) i Ulmus minor Mili. emend. Richens (2,47 %). Udjel svih ostalih vrsta, uključujući Quercus robur L. (0,38 %) i Carpinus betulu L. (0,13 %) je ispod 2,0 %. Kako je analizom profila tla (VRBEK 2000), utvrđeno da se na ljudskim aktivnostima neizmjenjenom tlu radi o eutrično smeđem tlu, a i prema inventarizacijom utvrđenim vrstama, izvorna fitocenoza je Carpino betuli - Quercetum roboris /Anić 1959/ em. Rauš, 1969. Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta nastao je djelovanjem prirode i djelovanjem čovjeka. Izvorno je oko Dvorca princa Eugena Franje |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 60 <-- 60 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVI1I (2004). 149-161 350 -| 300 --" —^— 250 ~^V 200 \ 150 X^100 -\— 50 ^v^^ 0H— \ — \ —i—i—i— \ \ ]—\—\—i—i—i i i i1" i i i "r > vtx „fc ^N ^ <> ^ nb-^> Q^ rjfc x!» r> ~> V -?´ -Y & ´? & & & & cSS"N XV ^ ^ V3 V V V prsni promjeri Slika 5. Distribucija prsih promjera od Savoye i Piemonta bila šuma i to tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum roboris typicum Rauš 1969) koja se i danas zadržala sjeverno, istočno i zapadno od dvorca, ali u degra ZAKLJUČAK Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta ima veliku prostornu, dendrološku, uzgojnu i kulturno-povijenu vrijednost. Ovaj park nalazi se gotovo u središtu Bilja. Zbog svog specifičnog položaja, te svakodnevne uloge, smještaja vrtića i škole unutar parka, dnevna cirkulacija ljudi kroz park je velika. Dendrološki sastav ovog parka može biti polazište za izbor vrsta pri osnivanju drugih parkova na području Slavonije i Baranje, s obzirom na aklimatizaciju pojedinih alohtonih vrsta. Sam park bi u budućnosti mogao prerasti u dendrološku zbirku, koja bi trebala biti razlogom zaštite. Sa šumsko-uzgojnog gledišta važno je utvrditi one vrste drveća koje su se dobro prilagodile ekološkim diranom stadiju. Naime, svega 4 od 9 hrastova lužnja ka, koliko ih ukupno ima u parku, nalaze se u "šumovi tom" dijelu parka. Samo tri obična graba nalaze se u parku i sva tri su u "šumovitom" dijelu parka. Južni dio parka je park pejsažnog tipa. Prema prikazanoj distribuciji prsnih promjera (slika 5), previše je drveća prsnog promjera do 10 i do 20 cm, stoje razumljivo ako se zna daje šezdesetih godina 20. stoljeća ispod parka građen objekt vojske SFRJ, te su tako izmijenjeni uvjeti rizosfere. Stabla oboljevaju i postupno se suše kada korijenski sustav uđe u pojas izmijenjenih uvjeta. Dolazi do napada bolesti i štetnika, pojavljuju se sušenja u krošnjama, a s vremenom i odumiranja čitavih jedinki. Stoga, na pojedinim mjestima veća količina svjetla dopire do tla, a na tim mjestima se počinje javljati pomladak. - Conclusion uvjetima, a moguće je koristiti se njima za jačanje proizvodne sposobnosti naših gospodarskih šuma. Pod uzgojnom vrijednošću s hortikulturnog gledišta misli se na korištenje perivoja kao sjemenskih baza i na uzgoj sadnica dekorativnog bilja. U sjeverozapadnom dijelu parka raste najbolji američki koprivić u parku (slika 6). Tamo ga je i najviše. Kopanjem profila za analizu tla uočen je profil koji se gotovo čitav sastoji od pijeska s inkrustacijama vapna. U blizini se nalazi i podzemni objekt kojim se koristila JNA, za čiju je izgradnju i dovožen pijesak. Stoga bi bilo zanimljivo provesti pokuse s američkim koprivićem, kojega bi kao pionirsku vrstu na pijescima mogli saditi poput običnog bagrema ili crnog bora. Ujedno je vrijedan podatak da se u parku može pratiti rast i prirast alohtonih vrsta na eutričnom smeđem tlu. Prema uzgojnoj vrijednosti s gledišta urbanog šumarstva, sjeme vrsta papirokori dudovac, bijeli i crni dud, američki koprivić, crni orah, crveni hrast, trnoviti glogovac, trobodni trnovac Slika 7. Gleditsia triacanthos L., trobodni trnovac. (Foto J. Vizentaner) (Foto J. Vizentaner) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 61 <-- 61 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 149-161 (slika 7), dvolapi ginko, tvrdi drijen, metličasti klepe-ledarnik, pokazuju daje to bio suhi opkop kojeg je tako i tac, kiseli ruj i azijski brijest moglo bi se koristiti (sjeteže osvojiti. Opkop je danas dio samog parka i zajedno me američkog koprivića se već i koristi) za uzgoj sads dvorcem predstavlja nedjeljivu cjelinu. nica. Sjeme vrste američki koprivić ubrano je u jesen Park je vrlo zapušten, toliko da u njemu nema ni2000. godine za sijanje u rasadniku Višnjevac, a dio kakvih tragova "prohujalog doba". Ostaci šume, koja sjemena poklonjen je privatnom rasadniku Fuderer. je vjerojatno postojala na toj površini u doba gradnje Nekoliko sadnica papirokorog dudovca poklonjeno je i dvorca, su diskutabilni. Kako su podaci koji su postoBotaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu. jali u arhivi dvorca i u župnoj crkvi nepovratno izgubPark i dvorac prvo su vezani uz ime grofa, a kasnije i ljeni, može se samo nagađati daje oko dvorca s vanjprinca Eugcna Franje od Savoye i Piemonta, te uz obiske strane opkopa u 19. stoljeću bila šuma. Vjerojatno telj Habsburg. Jedno je vrijeme Marija Kristina, kćerka ni te šume u vrijeme opasnosti od Turaka nije bilo. StaMarije Terezije živjela u dvorcu. Povijesna vrijednost ri ljudi pričaju daje u prošlom stoljeću neko vrijeme na samog parka je velika. Naime, pretpostavljalo se da je istoku parka bio šljivik sa zanimljivim vrtnim elemenovaj dvorac jedan od tri preostala "Wasserburga" tima. No, od toga nisu ostali nikakvi tragovi ni na tere( Lekcnik, Jastrebarsko, Bilje) u Hrvatskoj. Međutim, nu, niti u knjižnicama, arhivima i muzejima. prostorije ukopane u zid opkopa, a koje su svođene, te LITERATURA - References Borzan, Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja- latinski, dosjea br. 5. Uprava za zaštitu kulturne baštine, hrvatski, engleski, njemački. "Hrvatske šume", Konzervatorski odjel Osijek pri Ministarstvu p.o. Zagreb Javno poduzeće za gospodarenje šukulture mama i šumskim zemljištem u Republici HrvatRauš , Đ., 1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji. skoj, 485 pp. Hortikultura Split, 142 pp. Domac , R., 1984: Mala flora Hrvatske i susjednih Vrbck , B., 2000: Pedološka analiza tla oko dvorca područja. Školska knjiga Zagreb, 543 pp. princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta u Jović, D., V Čermović, & D. Getz, 1982: ZapisBilju. Rukopis 3 pp. nik. Dosije Dvorca Eugena Savoyskog - Knjiga SUMMARY: The parks and gardens round the castle contain often a great number of specieses of trees and shrubs so that they have not only landscape, aesthetic, cultural and general useful function, but scientific, educational and economical value, as well. The inventarisation of the parks is not used only as basis of the categorisation and suggestion for protection of certain park, but it is the basis, together with the history research, of the renewal research. Even though the Western European countries made these studies a long time ago, our parks and avenues are usually neglected and in decay. The work presents the inventarisation of trees and shrubs in the Park round prince Eugen Franjo ofSavoya and Piemont castle in Bilje which was done in 2000. There was specified their appearance in layers, each unit was located and its breast height diameter was measured regardless whether it´s located in the forest or totaly cultivated part of the park. The distribution of breast height diameter has been made. It has been measured the crown s diameters only of the trees and shrubs in the completely cultivated part of the park. It has been done the chemical and mechanical analysis of the soil. It has been established originalfitocenosis with theprecentage of speciesesportion, information extremely necessary for regulation of park s regeneration. The park round the castle of prince Eugen Franjo ofSavoya and Piemont is a park situated almost in the centre of Bilje. The area of the park and the castle is 8 ha 90 are 07 m2. The address of the castle is 32 Sandor Petefi street. The park and the castle are at 87,5 height above see-level. The hunting castle of the prince Eugen Franjo ofSavoya and Piemont belongs to the district of Bilje, land-registry Beli Manastir. The castle and the inyard garden |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 62 <-- 62 --> PDF |
.1. Viajntancr: INVENTARIZACIJA DRVHC´A I (iRMI.JA U PARKU OKO DVORCA l´RINCA ... (particle 916), a part of the park round the castle (particles 917/2 and 918) are possessed by "Hrvatske šume" and the particle 917/2 belongs to the Republic of Croatia. For the research there were used data from Archives in Osijek, Museum of Slavonia in Osijek and from the Ministry of Culture, Bureau for Protection of Cultural Heritage, Department of Ancient Monuments in Osijek. The Archives of the castle was destroyed during the Homeland war and after the pieceful reintegration. The archive of the catholic church in Bilje was supposedly destroyed by humidity and mould. It has written to the museums, archieves and libraries in Karlsrue, Budapest, Bratislava, Vienna, Sremski Karlovci and Belgrade and asked for the data about the park. But all the answers were negative. The park and the castle were at first connected to the count and later to the prince Eugen Franjo of Savoy a and Piemont and to the Habsburg family. For a period of time Marija Kristina, a daughter of Marija Terezija, lived in the castle. The historic value of the park is great. Namely, it is supposed that the castle is one of the remaining three "Wasserburg" (Wasser castles) in Croatia (Lekenik, Jastrebarsko, Bilje). But the rooms dug in the wall of the trench, which are arched, and the space for ice show that it was a dry trench, which was much harder to occupy. The trench is today a part of the park and presents together with the castle an inseparable unity. Soil research of the park done in three main profiles and one additional profile at the bottom of the defense trench showed that the activities round the castle - digging of the trench, filling up the ground etc., had a great influence on the soil cover and characteristics of the soil in this area. The soils in the area of the castle, belong, because of the intensive antropogen influence, to deposole ei. Soil of the depo profile number 08/00 represents antropogen euteric brown soil. Profile numer 09/00 is totally deposited material with some earth material and lime, so that it belongs to atipical profiles which could be ordered to deposoles. According to the results of the lab analysis, there are 5 times as much physiologic active phosphorus as in the richest phosphorus containing soils. The percentage of phosphorus grows with the depth. During the homeland war there were situated tanks, howitzers and mortars. It is possible that the growth of the quantity of phosphorus is due to firing of that kind of munition. By profile P07/00 it was found at the depth of 60-80 cm 3,13 % of humus. It is likely that almost 300 years ago it came to filling up the nearby ground of the future trenches by the earth from the trenches. The soil in the park is well to richly supplied by nitrogen and potassium. In 2000 it is founded out 2345 units of trees and shrubs within the park round the castle of prince Eugen Franjo of´Savoya and Piemont. There are in the park 3 autochthonous specieses of conifers, 29 autochthonous specieses of broadleaved trees, 8 alochtone specieses of conifers and 37 alochtone specieses of broadleaved trees. Some hybrids are founded in the park, as well: Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis Moench, Spiraea Xvanhouttei (Briot) Zabel, and cultivars Rosa L. which were not possible to define. All 8 alochtone specieses of conifers are exotic plants, as well 31 out of 37 alochtone specieses of broadleaved trees are exotic plants. Chart 1 gives the list of autochthonous and alochtone specieses of trees and bushes and the exotic plants. In the chart 2 there are given plants in the park in 1977 and in 2000. Some important differences were found by some specieses of trees between the list from 1977 (RAUŠ 1977) and the state found out by this work. So it is established for the trees older than 40 year that they belong to Celtis occidentalis L., and not to Celtis australis L., to Platanus xhispanica Miinchh., and not to Platanus occidentalis L., to Populus xcanadensis Moench, and not to Populus deltoides W. Bartram ex Marshall. Some of the specieses like Abies concolor Lindl. ex Hildebr, Aesculus pavia L., Cotinus 160 Šumarski list br. 3 4. CXXV11I (2004). 149-161 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 63 <-- 63 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... c°ggygria Scop., Eleagnus pungens Thunb., Euonimus japonicus Thunb., Forsythia europaea Degen et Bald, Jasminum nudiflorum Lindl., Populus nigra L. ´Italica´, Primus persica (L.) Batsch, Symphoricarpus orbiculatus Moench and Wisteria sinensis (Sims.,) Sweet have disappered because of the inapropriate care of the park. The question ofSalix babylonica L. will remain open because it is almost always about cultivar Salix alba L. ´Tristis´. According to Jović, ČERMOVIĆ & GETZ (1982), the mentioned Acer monspessulanum L. is not found by the inventarisation. The precentage of specieses portion of autochthonous and alochtone conifers and broadleaved trees and shrubs in the park is given in the chart 3. Mostly represented with 22,35 % is Acer campestre L. Celtis occidentalis L. (20,94 %), Robiniapseudoacacia L. (8,53 %), Ulmus laevis Pall. (6,61 %), Acer platanoides L. (6,31 %), Tilia tomentosa Moench (3,54 %), Ailanthus altissima (M\\\.) Swingle (3,37 %), Fraxinus angustifolia Vahl (2,64 %) and Ulmus minor Mill, emend. Richens (2,47 %). The precentage of the remaining specieses, including Quercus robur L. (0,38 %) and Carpinus betulu L. (0,13 %) is less than 2,0 %. As the analysis of the soil (VRBEK 2000) showed, the soil which was not altered by human activities is eutheric brown soil and according to the through inventarization listed specieses, the original phytocoenose is Carpino betuli -Quercetum roboris /Anić 1959/ em. Rauš, 1969. According to the presented distribution of the breast height diameter there are too many trees with 10—20 cm of breast height diameter, which is understanadable because of the fact that in the 60s of the 20th century the army of SFRJ built an object beneath the park, so that the conditions of risosphere were changed. The trees get sick and gradually get withered when the root system enteres the region of changed conditions. So it comes to deseas and pest, the crowns get withered and within some time the whole unity dies. That s why there are some places where more light reaches the soil so that new plants begin to appear. The value of the work is, in the fact, that it has been established the value of the park, so that after establishing of the Historical study and Study of the invantarisation of the present situation, with inventarisation of trees and shrubs as its constituent part, it could be started with the Study of rebuilding which should be the basis for the rebuilding of the park and protection of our horticultural heritage. Šumarski list br. 3- 4, CXXVIII (2004), |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Na preticajnoj traci. ... s novim profi pilama od STIHL-a MS 341 i MS 361. Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive. Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti samo u svoju snagu, nego i u smanjenje vibracija i brzinu rada. Univerzalno su primjenjive za sve radove sječe i Izrade drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu sastojina. Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH unikomerc-uvoz Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 E-mail: uniu3@uniu.htnet.hr Snažne i robusne u obaranju, lagane i snažne kod kresanjapravi paketi snage za profesionalce. Dugotrajne. Lagane i snažne. Sigurne. Profesionalne. Jednostavne za rukovanje. Niskog nivoa vibracija. I još više... Sve su to odlike novih profi pila. Zatražite od nas besplatan prospekt. Javite nam se, rado ćemo Vam ih prikazati u radu kod Vas. STIHL Br. 1 u svijetu |