DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 54 <-- 54 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA . Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 149-161 Ulmus pumila L., Ailanthus altissima (Mili.) Swingle, Carpinus betulus L., Sophora japonica L., Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud., Juniperus virginiana L.,Acer monspessulanum L., Acerplatanoides L., Acerpseudoplatanus L., Corylus colurna L., Celtis australis L., Gleditschia triacanthos L., Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Pedološkom obradom parka na tri glavna profila i jednim pomoćnim profilom u dnu obrambenog opkopa ustanovljeno je kako su aktivnosti oko dvorca, kopanje kanala, zasipanje terena itd., imale velik utjecaj na pedološki pokrov i karakteristike tala tog područja. Prema pedološkoj karti VIDAČEKA iz 1975. g. koju donosi VRBEK (2000), (Osnovna državna pedološka karta 1:50000, sekcije Osijek 4) kartografska jedinica područja okoliša dvorca je - černozem, rigosol. Tla u području dvorca, zbog intenzivnog antropogenog utjecaja pripadaju tipu deposola, odnosno tla deponija. Pa ipak, profil broj 08/00 predstavlja antropogenizirano eutrično smeđe tlo. Profil broj 09/00 je potpuno deponirani materijal sa zemljanim materijalom i vapnom, tako da spada u atipične profile koji se mogu svrstati u deposole. Pomoćni profil PP07/00 je iskopan u dnu obrambenog opkopa i predstavlja matični supstrat - alkalični, ilovasti, krupni pijesak. Po mehaničkom sastavu tla generalno pripadaju pjeskovitoj ilovači. U predjelu humusno akumulativnog horizonta profila P07/00 pojavljuje se proslojak kamena tucanika. Prema pričama mještana, da bi tijekom Domovinskog rata na tom mjestu mogli držati teško naoružanje, tadašnji su korisnici dvorca i parka nasipavali tucanik. Nakon 9-10 godina od listinca se stvorio novi humusni sloj koji je prekrio tucanik u debljini 6-8 centimetara. Tla su više-manje (slabo kisela) karbonatna što ukazuje na dobro determiniranu fitocenozu. Prema rezultatima labaratorijskih analiza, količina fiziološki aktivnog fosfora u uzorcima profila P07/00 je izuzetno visoka. Ovdje su vrijednosti 5 puta veće od najbolje opskrbljenih tala fosforom (iznad 20 mg/100 g tla su vrlo dobro opskrbljena tla fosforom). Zanimljivo je da prema dubini udio fosfora raste. Na mjestu tog profila tijekom Domovinskog rata bili su smješteni tenkovi, haubice i minobacači. Moguće je da je do povećanja količine fosfora došlo zbog ispaljivanja streljiva te vrste. U "prirodnom" profilu (P08/00) koji je definiran kao eutrično smeđe tlo na lesu, nalazimo također povećanje fiziološki aktivnog fosfora u površinskom horizontu tla. U parku je tlo vrlo bogato fosforom i kalijem, a srednje opskrbljeno kalijem u dubljim horizontima. Kod profila P07/00 na dubini 60-80 cm nađen je postotak humusa 3,13. To je podatak koji ukazuje na antropogeni utjecaj. Vjerojatno je prije skoro tri stoljeća došlo do zatrpavanja okolnih površina budućeg opkopa zemljom iz opkopa. Tlo u parku je dobro do bogato opskrbljeno dušikom i kalijem. Tla imaju dosta humusa u površinskom horizontu. Logično, prema dubini količina humusa se smanjuje, osim kod već prije spomenutog profila P07/00. Prema sadržaju teških metala, uzorci su vrlo slabo onečišćeni. Sadržaj olova iznosi 6-17 mg/kg, bakra 2-10 mg/kg, cinka 4-19 mg/kg, kadmija 0,2-0,5 mg/kg. Kemijske analize teških metala u uzorcima skupljenim na tri lokaliteta iz dvije dubine ukazuju kako nema prekoračenja graničnih vrijednosti za olovo, bakar i cink. Mehanički sastav je povoljan, kiselost tla je povoljna, sadržaj dušika, fosfora i kalija također. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA - Results of the research and discussion Unutar Parka oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta, 2000. godine određeno je 2345 jedinki drveća i grmlja. U parku se nalaze 3 autohtone vrste četinjača i 29 autohtonih vrsta listača, te 8 alohtonih vrsta četinjača i 37 alohtonih vrsta listača. U parku su pronađeni i hibridi: Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis Moench, Spiraea xvanhouttei (Briot) Zabel, te kultivari Rosa L. koje nije bilo moguće odrediti. Svih 8 alohtonih vrsta četinjača ujedno su i egzote. Od 37 alohtonih vrsta listača, 31 su egzote. U tablici 1 nalazi se popis autohtonih i alohtonih vrsta drveća i grmlja, te egzota. U tablici 2 prikazanje pregled biljnih vrsta u parku od 1977. do 2000. godine. Sva imena drveća i grmlja s autorima navedena su prema BORZANU (2001), a jednogodišnjeg, dvogodišnjeg bilja i trajnica prema DOMCU (1984). U sloju drveća nalaze se: Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Pari., Ginkgo biloba L., Picea abies (L.) H. Karst, Picea pungens Engelm., Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra, Pinus strobus L., Pinus sylvestris L., Thuja orientalis L., Thuja occidentalis L., Acer campestre L., Acer negundo L., Acer platanoides L., Acer pseudoplatanus L., Acer saccharinum L., Acer tataricum L., Aesculus hippocastanum L., Ailanthus altissima (Mili.) Svvingle, Betula pendula Roth, Broussonetia papyrifera (L.) Vent., Carpinus betulus L., Catalpa bignonioides Walt., Celtis occidentalis L., Corylus colurna L., Fraxinus americana L., Fraxinus angustifolia Vahl, Fraxinus excelsior L., Fraxinus pennsylvanica Marshall, Gleditschia triacanthos L., Juglans nigra L., Juglans regia L., Koelreuteria paniculata Laxm., Morus alba L., Morus nigra L., Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud., Platanus xhispanica Miinchh., Populus xcanadensis Moench, Prunus armeniaca L., Prunus avium (L.) L., Prunus cerasifera Ehrh., Prunus cerasus L., Prunus domestica L., Quercus robur L., Quercus rubra L., Rhus typhina L., Robinia pseudoacacia L., Sophora |