DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 6 <-- 6 --> PDF |
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4. CXXV1II (2004), 103-118 zočnost poplava, zaštićeni (nema poplava ili se javljaju samo iznimno) i nezaštićeni (poplave nazočne gotovo svake godine). U zaštićenom dijelu javlja se podzemna voda i do 1 km od nasipa. Glavne vrste drveća prirodnih ritskih šuma su autohtone vrste vrba i topola. Zbog dinamike kolebanja, uglavnom poplavnih voda, omogućen je razvoj mnogim higrofilnim, ali i kserofilnim biljnim vrstama Čovjek je svojim hidromeliorativnim radovima na rijekama znatno smanjio površine ritskih šuma. Iako se najčešće radilo o osvajanju, odnosno dobivanju poljoprivrednih površina na uštrb rita, u poslijednje je vrijeme smanjenju površine ovih šuma u Republici Hrvatskoj najviše pridonijela izgradnja hidroelektrana i nasipa na rijeci Dravi (Lac i, 1981., Matić i sur. 1996., Mayer i Jelušić, 1992.). Nestankom neposrednog i čestog kontakta između šumske stojbine i poplavnih ili podzemnih voda, koje su pod neposrednim utjecajem vodotoka, dolazi do sušenja i propadanja šuma. To je razlog da sastojine u ritskim šumama vrlo brzo reagiraju na promjene vodnog reži ma, koje su u svim slučajevima odlučujuće za šume. To je ustvari danas najveći problem koji se događa u ritskim šumama. Naime, učestalim zahvatima velikih razmjera prilikom regulacija rijeka, stvaranjem velikih akumulacija kod gradnje hidroelektrana, oduzimanjem vode iz korita rijeka te propuštanjem "biološkog minimuma", ritske su šume ostale bez svog "krvotoka" koji ih je svakodnevno napajao neophodnom vodom. U gornjoj Podravini, drugi po veličini vodotok nakon Drave, nedvojbeno je rijeka Mura. Dok je prirodni tok rijeke Drave znatnije promijenjen sa 23 hidroelektrane (dvanaest u Austriji, osam u Sloveniji te tri u Republici Hrvatskoj) tok rijeke Mure ostao je relativno intaktan. Mura donosi u Dravu 208 m3 vode/s. Mura je duga 493 km, izvire u dijelu niskih Tuna u Austriji. Nizinska je rijeka. Od ukupne površine šuma u državi po Osnovi područja, ritske šume obrastaju površinu od 43353 ha (Tablica 1). Tablica 1. Površina ritskih šuma prema Osnovi područja za razdoblje 1996-2005. Table 1 Area of riparian forests set down in the Area Management Plan for the period 1996-2005 Uredajni razred Management class Crna joha (Alnus glutinosa) Bijela vrba (Salix alba) Domaća topola/Aboriginal poplar Plantaže EU topole/ Plantations of hybrid poplars Sveukupno/ Overall: Iz Tablice 1. vidljivo je da na uredajne razrede glavnih vrsta drveća ritskim šumama pripada 43 353 ha, što iznosi oko 2,5 % od ukupne površine hrvatskih šuma, a na panjače kao degradirani oblik pripada 4767 ha ili 11 % od ritskih šuma. U tako promijenjenim uvjetima za šumsku vegetaciju došlo je do promjene u strukturi autohtonih vrsta drveća. Javljaju se nove vrste otpornije na sušu. Problematikom ritskih šuma najviše su se bavili Rauš (1974, Sjemenjača Panjača Ukupno Seed forest Coppice forest Total (ha) 10 536 2 638 13 174 7 961 2 129 10 090 4 955 -4 955 15 134 -15 134 38 586 4 767 43 353 1978, 1990, 1992, 1994), Matić (1983, 1989, 1992, 1994, 1996), Vukelić (1989, 1997, 1999), Mayer (1984, 1988, 1991, 1993, 1994, 1997) te drugi. Isti autori opisali su ritske šume s ekološkog, uzgojnog, sinekološkog gledišta, izradili vegetacijske karte, međutim, glavnina tih radova odnosi se na podunavski dio Hrvatske. Stoga se željelo istražiti komparabilnost podunavskih i podravskih ritskih šuma. MATERIJAL I METODE - Material and methods PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study area Istraživanja su provedena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, koji se proteže od 46°01´ do 46°24´ sjeverne geografske širine i od 16°34´ do 16°52´ istočne geografske dužine, (karta li 2). Uže gledajući to je nizina okolice Legrada na ušću Mure u Dravu (130 m n.v.) na samoj granici s Republikom Mađarskom, a nizvodno od hidroelektrane Donja Dubrava (140 m n.v), odnosno u Gospodarskoj jedinici Kopriv ničke nizinske šume, kojom gospodari Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Koprivnica. Područje obuhvaća lijevu obalu rijeke Drave, te desnu obalu rijeke Mure. Na lijevoj obali rijeke Drave na samom ušću Mure nalazi se Ornitološki rezervat Veliki Pažut (1983.) s ukupnom površinom oko 700 ha (Š e š o k 1997.) |