DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 60 <-- 60 --> PDF |
J. Vizentaner: INVENTARIZACIJA DRVEĆA I GRMLJA U PARKU OKO DVORCA PRINCA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVI1I (2004). 149-161 350 -| 300 --" —^— 250 ~^V 200 \ 150 X^100 -\— 50 ^v^^ 0H— \ — \ —i—i—i— \ \ ]—\—\—i—i—i i i i1" i i i "r > vtx „fc ^N ^ <> ^ nb-^> Q^ rjfc x!» r> ~> V -?´ -Y & ´? & & & & cSS"N XV ^ ^ V3 V V V prsni promjeri Slika 5. Distribucija prsih promjera od Savoye i Piemonta bila šuma i to tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum roboris typicum Rauš 1969) koja se i danas zadržala sjeverno, istočno i zapadno od dvorca, ali u degra ZAKLJUČAK Park oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta ima veliku prostornu, dendrološku, uzgojnu i kulturno-povijenu vrijednost. Ovaj park nalazi se gotovo u središtu Bilja. Zbog svog specifičnog položaja, te svakodnevne uloge, smještaja vrtića i škole unutar parka, dnevna cirkulacija ljudi kroz park je velika. Dendrološki sastav ovog parka može biti polazište za izbor vrsta pri osnivanju drugih parkova na području Slavonije i Baranje, s obzirom na aklimatizaciju pojedinih alohtonih vrsta. Sam park bi u budućnosti mogao prerasti u dendrološku zbirku, koja bi trebala biti razlogom zaštite. Sa šumsko-uzgojnog gledišta važno je utvrditi one vrste drveća koje su se dobro prilagodile ekološkim diranom stadiju. Naime, svega 4 od 9 hrastova lužnja ka, koliko ih ukupno ima u parku, nalaze se u "šumovi tom" dijelu parka. Samo tri obična graba nalaze se u parku i sva tri su u "šumovitom" dijelu parka. Južni dio parka je park pejsažnog tipa. Prema prikazanoj distribuciji prsnih promjera (slika 5), previše je drveća prsnog promjera do 10 i do 20 cm, stoje razumljivo ako se zna daje šezdesetih godina 20. stoljeća ispod parka građen objekt vojske SFRJ, te su tako izmijenjeni uvjeti rizosfere. Stabla oboljevaju i postupno se suše kada korijenski sustav uđe u pojas izmijenjenih uvjeta. Dolazi do napada bolesti i štetnika, pojavljuju se sušenja u krošnjama, a s vremenom i odumiranja čitavih jedinki. Stoga, na pojedinim mjestima veća količina svjetla dopire do tla, a na tim mjestima se počinje javljati pomladak. - Conclusion uvjetima, a moguće je koristiti se njima za jačanje proizvodne sposobnosti naših gospodarskih šuma. Pod uzgojnom vrijednošću s hortikulturnog gledišta misli se na korištenje perivoja kao sjemenskih baza i na uzgoj sadnica dekorativnog bilja. U sjeverozapadnom dijelu parka raste najbolji američki koprivić u parku (slika 6). Tamo ga je i najviše. Kopanjem profila za analizu tla uočen je profil koji se gotovo čitav sastoji od pijeska s inkrustacijama vapna. U blizini se nalazi i podzemni objekt kojim se koristila JNA, za čiju je izgradnju i dovožen pijesak. Stoga bi bilo zanimljivo provesti pokuse s američkim koprivićem, kojega bi kao pionirsku vrstu na pijescima mogli saditi poput običnog bagrema ili crnog bora. Ujedno je vrijedan podatak da se u parku može pratiti rast i prirast alohtonih vrsta na eutričnom smeđem tlu. Prema uzgojnoj vrijednosti s gledišta urbanog šumarstva, sjeme vrsta papirokori dudovac, bijeli i crni dud, američki koprivić, crni orah, crveni hrast, trnoviti glogovac, trobodni trnovac Slika 7. Gleditsia triacanthos L., trobodni trnovac. (Foto J. Vizentaner) (Foto J. Vizentaner) |