DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 65 <-- 65 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 163-171 UDK 630* 907.1 ŠUMARSKA STRUKA U SVJETLU USPOSTAVE EKOLOŠKE MREŽE REPUBLIKE HRVATSKE FORESTRY PROFESSION IN VIEW OF THE ESTABLISHMENT OF ECOLOGICAL NETWORK OF THE REPUBLIC OF CROATIA Ivan MARTINIĆ1 SAŽETAK: U članku se šumarsku struku upoznaje s važnošću i ulogom ekološke mreže kao najznačajnijeg globalnog instrumenta u zaštiti i očuvanju ugroženih vrsta i staništa. Razmatraju se ideja, načela i struktura ekološke mreže te prikazuju projekti i njihovi sadašnji dosezi na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Šumarska znanost i struka upućuju se na intenzivno uključivanje u različite aktivnosti vezane za uspostavu i održavanje hrvatske ekološke mreže. Ključne r ij eči: zaštita prirode, biološka raznolikost, ekološka mreža, PEEN 1. OSNOVE EUROPSKOG PROGRAMA ZAŠTITE PRIRODE Bases of the European programme of nature protection Politika zaštite prirode u Europi jasno je zacrtana i dene su određene iznimke radi sporta i lova, a pojepretočena u zakonodavstvo koje su sve zemlje na putu dinim se zemljama dopušta učiniti iznimke u slučapridruživanja Europskoj uniji (dalje EU) obvezne prijevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za hvatiti i provoditi. Republika Hrvatska se u tom poglesigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, du odredila potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i te kad nanose velike gospodarske štete. pridruživanju EU, kojim je preuzela, među ostalim, i Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zaštiti dovo obvezu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva s ljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih popropisima Europske unije. dručja za zaštitu ptičjih vrsta - tzv. područja poSukladno tomu, nedavno usvojenim Zakonom o sebne zaštite (Special Protection Areas - SPA). zaštiti prirode (na snazi od 23. listopada 2003., NN Smjernice Vijeća 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih 162/03) uređena su sva pitanja na koja upućuju smjerstaništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta nice, uredbe i protokoli EU kada se radi o zaštiti bio( Habitats Directive); ove su smjernice najvažniji i loške i krajobrazne raznolikosti, i koja moraju biti sasnajzahtjevniji propis EU u području zaštite prirode. tavni dio nacionalnog zakonodavstva. Ta pitanja poNjihov cilj je doprinijeti očuvanju biološke raznolisebno se odnose na sljedeće propise Europske unije: kosti zemalja članica EU kroz zaštitu staništa divlje Smjernice Vijeća 79/409/EEZ o zaštiti divljih ptiflore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja je ca (Bird Directive) prema kojoj je nužno osigurati uspostavljanje koherentne europske ekološke mreočuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za že. Mreža se sastoji od područja važnih na razini ciopstanak ugroženih ptica i ptica selica. Zabranjuju jele EU, a poznata je pod imenom NATURA 2000. se masovni i neselektivni lov te iskorištavanje, proOva su područja značajna za očuvanje ugroženih daja ili komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Utvr-stanišnih tipova ili staništa ugroženih vrsta. Prilikom odabira područja za ekološku mrežu, uzimaju 1 Ivan Martinić, izvanredni profesor na Šumarskom fakultetu Svese u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjeučilišta u Zagrebu; od 2000. do 2004. godine bio je pomoćnik vi te regionalne i lokalne značajke. ´Povoljni status ministra za zaštitu okoliša i prostorno uređenje RH - ravnatelj Uprave za zaštitu prirode. zaštite´ postiže se kroz obvezu zemalja članica da 163 |