DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Maninić: ŠUMARSKA STRUKA U SVJETLU USPOSTAVE EKOLOŠKE MREŽE REPUBLIKE HRVATSKE Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 163-171 utvrde i zaštite posebna zaštitna područja {Spe cial Areas of Conservation - SAC) i poduzmu razli čite mjere zaštite ugroženih staništa i vrsta unutar i izvan granica zaštićenih područja, što uključuje i zabranu određenih štetnih zahvata. Svaki planirani značajan i/ili ugrožavajući zahvat u ovim područjima podliježe ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu, a u procjenu je obvezno uključiti javnost. Potrebno je izbjeći svaki zahvat koji može negativno utjecati na ovakvo ekološki značajno područje, jedino u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa. U takvom slučaju zahvat se odobrava uz utvrđivanje kompenzacijskih uvjeta, koji se ponajprije odnose na uspostavu zamjenskog zaštićenog područja na nekom drugom lokalitetu. Za područja koja su od europske razine važnosti (Sites of Community Interest - SCI), države su obvezne osigurati primjereni režim zaštite koji se ponajprije odnosi na zabranu uznemiravanja životinja i degradiranja staništa. U ovim slučajevima prevladavajući javni interes može se odnositi samo na sigurnost i zdravlje ljudi. Zemlje članice moraju do 2004. godine prijaviti popis takvih područja pod primjerenim režimom zaštite, čija ukupna površina mora iznositi najmanje 10 % državnog teritorija. Mjere zaštite za ova područja uključuju i planove upravljanja (management plan) koji se izrađuju posebno za predmetno područje ili se ugrađuju u druge razvojne planove. Također uključuju ugovorne i Slika 1. Lokve na otocima spadaju među najugroženija staništa - Južna mlaka na Dugom otoku Figure 1 Pools on islands fall under the most endangered stands South pool on Dugi otok (Foto: 1. Martinić, 2003) druge aranžmane s vlasnicima zemljišta kojima se osigurava primjena odgovarajućih zaštitnih mjera. Navedene obveze se preslikavaju i na nove pridružene članice EU koje na dan pristupanja moraju prikazati popis predloženih područja za ekološku mrežu Natura 2000. Za zemlje u procesu pridruživanja EU postoji prilagođeni program utemeljen u Bcrnskoj konvenciji. Jedan od najvažnijih takvih programa je tzv. Smaragdna mreža (Emerald Network), koji je već započet i u Hrvatskoj. 2. NEKE NOVINE IZ HRVATSKOG ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE (NN 162/03) Some news in the Croatian Nature Conservancy Act (Official Journal NN 162/03) Temeljni je akt i stručna pretpostavka za zakonodavno i normativno uređenje zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (dalje RH) Nacionalna strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija i akcijski plan, NSAP),) koju je 1999. godine donio Hrvatski sabor. NSAP utvrđuje da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja temeljnu vrijednost RH i spada među glavne resurse za njezin daljnji razvoj, te je stoga cilj očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost te pokušati vratiti dio izgubljenih vrsta i staništa, gdje je to moguće i opravdano. RH je dužna razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti, a nacionalno zakonodavstvo mora biti tako uređeno da osigurava primjenu mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biološke raznolikosti u svim gospodarskim djelatnostima koje koriste ili su prijetnja biološkim dobrima i krajobraznoj raznolikosti. Uz to RH mora svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznoli kost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti. Nizom strateških smjernica i akcijskih planova NSAP zacrtava daljnji razvoj zaštite prirode u Hrvatskoj. Jedna od prioritetnih akcija utvrđenih NSAP-om bilo je donošenje novoga Zakona o zaštiti prirode usklađenoga s međunarodnom legislativom. Isti je stupio je na snagu u listopadu prošle godine. Najvažniji su razlozi za donošenje novog zakona bili mnoge manjkavosti i sve veći raskorak između obveza koje je u području zaštite prirode RH preuzela potvrđivanjem značajnog broja međunarodnih konvencija i prijašnjeg zakona iz 1994. godine. S druge strane, novi je zakon bio nužno potreban kao odgovor na vrlo izražen trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti, ali i na sve veće pritiske na iskorištavanje bioloških i drugih prirodnih dobara - posljednjih godina. U izradi Zakona sudjelovalo je velik broj stručnjaka i znanstvenika, a značajan su doprinos u izradi Zakona dale brojne nevladine udruge, stručne institucije i pojedinci. |