DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Martinić: ŠUMARSKA STRUKA U SVJETLU USPOSTAVE EKOLOŠKE MREŽE REPUBLIKE HRVATSKE Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 163-171 3. PAN-EUROPSKA STRATEGIJA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Pan-European strategy of biological and landscape diversity Procjene su da europski kontinent Europe obuhvaća više nego 2.500 tipova staništa i 200.000 vrsta biljka i životinjskih vrsta. Iako je to relativno malobrojno u usporedbi s drugim regijama u svijetu, postoci ugroženih vrsta daleko su veći. Tako je npr. ugroženo preko 15 % ptičjih vrsta, 30 % vodozemaca, 42 % sisavaca, 45 % gmazova i 52 % slatkovodnih riba. Glavne prijetnje biološkoj raznovrsnosti u Europi su smanjivanje staništa, povećana rascjepkanost i značajne promjene svojstava staništa, pretjerano i nekontrolirano korištenje prirodnih bogatstava, uvoz stranih životinjskih i biljnih vrsta i dr. Mnogi od ovih nepovoljnih utjecaja proizlaze iz ljudske aktivnosti, a najvažnije su urbanizacija, turizam, intenzivna poljoprivreda, proizvodnja energije, transport, šumarstvo i dr. Europa je, više nego bilo koji drugi kontinent, skup prostorno relativno malenih zemalja. Stoga se ekosustavi, ali i procesi koji utječu na njihovo funkcioniranje, često prostiru preko nacionalnih granica. Izolirane mjere koje se provode u nacionalnom, regionalnom i lokalnom kontekstu u mnogim su slučajevima u pravilu nedovoljne za rješavanje problema. Učinkovite je mjere moguće poduzimati tek na međunarodnoj razini i to putem usklađenih akcija. Ovo su bili najvažniji razlozi za 54 zemlje koje su 1995. godine prihvatile Pan-europsku strategiju biološke i krajobrazne raznovrsnosti. Na najvišim državnim razinama prepoznata je posebna potreba za međunarodnom suradnjom u naporima za očuvanjem biološke i krajobrazne raznovrsnosti od europske važnosti. Pan-ueropska strategija odlikuje se novi pristupom, različitim od prethodnih pokušaja očuvanja biološke raznolikost u sljedećim važnim elementima: 1) odnosi se na ogroman geografski okvir koji obuhvaća cjelokupni europski kontinent, te Sjevernu i središnju Aziju; 2) nastoji ponajprije osigurati zaštitu cjelovitih ekosustava, a ne izoliranu zaštitu pojedinačne ugrožene vrste ili ograničeno velikog broja vrijednih lokaliteta; 3) sjedinjuje očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti; 4) uvodi sistematičan program konkretnih akcija, čime se nastoji dugoročno osigurati postizanje ciljeva očuvanja; 5) integrira očuvanje i održivost biološke raznolikosti u aktivnosti drugih sektora, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribolov, industrija, transport i turizam; 6) poboljšava svjesnost javnosti o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti te promiče sudjelovanje javnosti u akcijama očuvanja; 7) nastoji izazvati razumijevanje odgovarajućih financijskih fondova za provedbu strategije Dugoročni ciljevi Strategije odnose na: - osnivanje pan-europske ekološke mreže za očuvanje ekosustava, staništa, vrsta i krajolika od europske važnosti; - održivo upravljanje i upotrebu biološke raznolikosti u Europi. Specifične akcije koje su nužne za postizanje ciljeva Strategije predviđene su kroz petogodišnje planove djelovanja. Plan djelovanja za razdoblje od 1996. do 2000. godine sadržavao je 12 akcijskih tema od kojih je jedna od najvažnijih bila osnivanje pan-europske ekološke Mreže. 3.1. Sveeuropska (pan-europska) ekološka mreža Pan-European ecological network Za očuvanje prirodne raznolikosti u Europi potrebna je temeljita i dugoročna strategija. Jedan od mogućih pristupa predlaže projekt kreiranja sveeuropske ekološke mreže (PEEN - Pan-European Ecological Network, poznata i kao EECONET - European Ecological Network). Mreža pretpostavlja precizno zoniranje Europskog kontinenta koje prepoznaje i razdjeljuje ključna ekološka područja, tzv. jezgre očuvanja pojedinih vrsta i staništa, te također predlaže koridore i tampon-zone, kao i područja obnavljanja degradiranih staništa. PEEN se razvija na temelju postojećih inicijativa i međunarodnih sporazuma, kao što su Ramsarska konvencija (konvencija o zaštiti vlažnih staništa), Konven cija o očuvanju svjetske baštine i program Čovjek i biosfera. Sva područja obuhvaćena međunarodnim konvencijama istovremeno su uključena i u indikativnu kartu PEEN-a. Projekt je do sada već razvio indikativnu kartu za područje zemalja Srednje i Istočne Europe. Predstoji korak ujednačavanja i uključivanja područja zemalja Jugoistočne Europe. Gotova indikativna karta trebala bi postati glavno sredstvo ujednačene komunikacije medu svim interesnim skupinama, čiji su predstavnici uključeni u proces očuvanja prirodne raznolikosti, podrazumijevajući istovremeno iskorištavanje resursa i sve gospodarske sektore. U prvoj fazi projekta bile su uključene Bjelo |