DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 7 <-- 7 --> PDF |
B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 103-118 KLIMATSKE ZNAČAJKE - Climatic characteristics Područje gornje Podravine karakterizira umjerena kontinentalna 40 KOPRIVNICAklima, koja je ujedno i tipična za 35 30 najzapadniji dijo Panonske nizine. Očituje se i dosta jak utjecaj alps30 kog masiva, posebice na količinu i raspored oborina. Padaline su jed25 nako raspoređene cijele godine. Za 20 analizu klimatskih prilika korišteni su podaci meteorološke postaje Ko15 privnica (46° 11´ širine i 16°49´ dužine) dobiveni od Državnog hidro10 meteorološkog zavoda u Zagrebu 5(Slika 1). 0 Slika 1. Klima dijagram meteorološke postaje Koprivnica po Walteru za razdoblje 1966-1995. Figure 1 Climatic diagram of the meteoro Godišnje (140,5 m) kretanje temperatura Godišnje kretanje oborina I Vlažno razdoblje 1 Mjeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 0°C 1 Mjeseci s apsolutnom minimalnom 10 11 12 temperaturom zraka ispod 0"C logical station Koprivnica accor- 5,4 °C - srednji minimum najhladnijeg mjeseca ding to Walter for the period -23,5 °C - apsolutna minimalna temperatura zraka 1966-1995 PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Pedological features Tla istraživanog područja imaju srednji raspon stupnja prikladnosti za šumsku proizvodnju. Najveću proizvodnu sposobnost ima luvisol, ali njegova zastupljenost je mala. Najzastupljenija tla imaju srednje visok stupanj prikladnosti za šumsku proizvodnju i tu je važan čimbenik dubina tla do šljunka i razina podzemnih voda. Najzastupljeniji tip tala hidromeliorirano karbonatno ilovasto do ilovasto pjeskovito aluvijalno tlo (Fluvisol) varijabilne ekološke dubine, likalno oglejeno, povremeno plavljeno na šljunku, visoko opterećeno teškim metalima. S obzirom na dubinu ekološkog profila tla do šljunka, dubinu podzemne vode u vegeta cijskom minimumu u odnosu na ekološki profil tla i dinamiku poplava navedeno tlo razdijeljeno je na četiri kategorije, od čega se samo 13,3 % površine može smatrati visoko proizvodno šumskim površinama. Na oko 54 % površine moguće je organizirano gospodariti uz poštivanje specifičnosti preporuka za pojedine mikrolokalitete, dok na plitka i najčešće suha tla s prevladavajućom kserotermnom pedoklimom, niske plodnosti i proizvodnosti otpada 13,8 %. S gospodarskog, odnosno proizvodnog gledišta, edafski najlošije dijelove predstavljaju šljunčani sprudovi, koji imaju velik zaštitni karakter, a pokrivaju 21,6 % površine. HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE - Hydrographic features Velik se dio slivnog područja Drave nalazi u alpskom području i zbog toga Drava ima fluviglacijalni režim voda. Prema dugogodišnjem prosjeku, na razmatranoj dionici Drave, najviše vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza. Prosječno najveće srednje mjesečne protoke javljaju se u lipnju. Tijekom zimskih mjeseci srednje su mjesečne protoke izrazito male. Prikaz hidroloških osobina rijeke Drave uzet je s vodomjerne postaje Botovo, osnovane 1873. godine. Ona se nalazi nizvodno od HE Donja Dubrava oko 10 km. Promatrano razdoblje je od 1926. do 1992. godine. Na vodomjernoj postaji provodi se mjerenje vodostaja, protok leda, temperature vode, te mjerenja nanosa i kvalitete vode. U ovome radu neće se posebno obrađivati svi navedeni elementi, već samo vodostaj. Dugo godišnja praćenja vodostaja ukazuju na najniži vodostaj u praćenom razdoblju koji iznosi -105 cm (1978), a najviši 511 cm (1972). Velike vode izlijevaju se u inundaciju iznad vodostaja 400 cm. Važno je navesti daje trend sniženja vodostaja rijeke Drave u profilu Botovo prisutan u cijelom analiziranom razdoblju mjerenja (1926-1991). Srednji godišnji vodostaji, godišnje se u prosjeku snizuju oko 1,7 cm, što za razmatrano razdoblje iznosi oko 1,11 m. Dio tih sniženja rezultat je sniženja dna korita rijeke Drave, uzvodno izgrađenih hidroelektrana, a dio se pripisuje i u promjeni načina očitanja vodostaja (Hrvatska elektroprivreda, Prethodna studija utjecaja na okoliš HE NovoVirje, 1993). |