DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 77 <-- 77 --> PDF |
D. Konjević, Z. Janicki: BOLESTI DIVLJACI. ZOONOZE I MOGUĆI NAČINI PROVEDBE ... Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004). 173-179 Tablica 1. Najčešće bolesti divljači uključene u tematiku ovog rada Table I The most frequent diseases of game included in topic of this paper Vrsta uzročnika Bolest Divljač Vektor i način prijenosa Domaće životinje Čovjek 1. lyssavirus bjesnoća sisavci lisica, čagalj najčešće, ugriz sve toplokrvne Da izravni 2. pestivirus svinjska kuga divlje svinje i neizravni svinje Ne kontakt divlji kanidi, izravni i 3. Medipestvirus štenećak lasice, neizravni psi Ne tvorovi kontakt 3. Borelia burgdoferi borelioza glodavci krpelji konj, govedo, ovce Da 4. Mycobac. Bovis tuberkuloza jazavac, jelenska divljač neizravni kontakt, izmet i mokraća goveda Da, posredno jelenska izravni i 5. Brucella abortus bruceloza divljač, neizravni svinje Da zečevi kontakt 6. Leptospira interrogans leptospiroza glodavci najvažnije vodom sve, dugo kliconoštvo Da 7. Francisella tularensis tularemija dvozupci, glodavci kontakt, krpelji pas, ovca Da 8. Moraxella bovis primarno zarazno sljepilo divokozc prašina, trava, muhe goveda Ne divlji krpelji, ovce, 9. Coxiella burnetii Q groznica sisavci i hrana, voda, goveda, psi, Da ptice prašina mačke jelenska goveda, 10. Fascioloides magna fascioloidoza divljač, hrana, voda ovce, svinje, Ne d. svinje koze MOGUĆE MJERE PROFILAKSE - Possible prophylactic measures Profilaktične mjere usmjerene na suzbijanje bolesti se preporučuje sanitarni odstrjel. Ipak treba imati na strogo su specifične za svaku pojedinu bolest. No, želiumu da svaki sanitarni odstrjel predstavlja i nepovratan mo li ostvariti učinkovit način borbe protiv bolesti, gubitak, kako ekonomski tako i na fondu divljači (ne moramo znati prepoznati i razumjeti rizične čimbenike obole samo grla loše kvalitete). Iako je činjenica da sakoji omogućuju infekciju, prijenos i održavanje bolenitarni odstrjel predstavlja vrlo učinkovitu mjeru s obsti. Iz navedenoga proizlazi da je osnovna, početna zirom da izravno uklanja mogući izvor infekcije, treba mjera svake borbe protiv bolesti točna i ispravna dijagga izbjegavati kada god je to moguće, upravo iz razlonoza. Ipak, sama dijagnostika bolesti divljači u lovištu ga što nepovratno i neiskoristivo uklanja divljač iz lonije jednostavna. višta. Ne možemo ga izbjeći u slučaju pojave pojedinačnih slučajeva ili čak epizootija zoonoza (tularemija, Sanitarni odstrjel - Prophylactic hunt bjesnoća), neizlječivih bolesti ili preskupog liječenja. Kao lakši, a samim time i manje pouzdani način Također ni u svakom drugom slučaju kada je to odreustanovljavanja bolesti u lovištu, navodi se promatrađeno zakonima, poput primjerice pojave izrazito konnje s eventualnim uočavanjem promjena u izgledu (mrtagioznih bolesti. Sanitarni odstrjel je naprotiv, uvijek šavost, neuredna i izmijenjena dlaka, nakostriješenost, poželjna mjera kada želimo ukloniti grla loše kvalitete otekline, deformiteti, slinjenje, proljev i si.) ili ponaša( kržljavcc), koja nikada ne postignu željeni razvoj, a nju, poput izostanka straha, pojave prisilnih kretnji, nastalno predstavljaju moguće rezervoare bolesti i izvore stranog apetita i si. (Konjević 2002). U slučaju uoinfekcije. Promatramo li populaciju kao jedan organičavanja takvih znakova, kao osnovnu mjeru uglavnom zam, tada kržljavci predstavljaju tzv. locus minoris re |