DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 82     <-- 82 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


SMEĐA KRASTAČA (Bufo bufo L.)


Tijelo joj je prekriveno krupnim bradavicama, odozgo
je žućkasto-smeda s tamnim mrljama. Donja strana tijela
je svjetlosiva s tamno smeđim mrljama kod ženki. Ženka
naraste do 13 cm, a mužjak do 8 cm.


Nakon prezimljivanja u suhoj jami iskopanoj u zemlji
daleko od vode, s prvim toplijim danima sve spolno zrele
smeđe krastače kreću iz svojih zimovališta prema vodi na
mriješćenje. Ovisno o vremenskim prilikama mriješćenje
traje od polovice ožujka (ove godine prve primjerke opazio
sam 14. 3. odmah po topljenju snijega) pa do početka
travnja. Na putu prema vodenim staništima mužjaci koji
sretnu ženku prihvate joj se za leda i ona ih nosi do vode
(Amplexus). Mužjaci koji ne pronađu ženku prije vodenog
staništa gdje će se pariti, prinuđeni su na međusobnu borbu
za ženku (na jednu ženku najčešće dolaze tri mužjaka).


Pare se u vodi gdje ženka odlaže sluzave vrpce s jajima
duge i do 5 metara. Mužjak oplođuje jaja u vrpcama jedno
po jedno, te ih plivajući zajedno s ženkom tijekom parenja
omataju oko vodenog raslinja. Nakon mriješćenja smeđe
krastače napuštaju vodu i vraćaju se svojim kopnenim staništima
(šume, šikare, livade, vrtovi, oranice, hrpe kamenja,
spilje...). U vodi su ostala oplođena jaja iz kojih nakon
2-3 tjedna izlaze punoglavci. Oni žive i hrane se u vodi te
se njihova preobrazba u žabe završava početkom lipnja.
Mlade smeđe krastače nešto veće od 1 cm izlaze iz vode i
traže prikladna kopnena staništa. Rastu vrlo polagano, te
su spolno zrele nakon nekoliko godina.


^XŠ f


.. . 0e,


>


Krastače bez predrasuda da će nas ugroziti "otrovnim" žlijezdama
možemo držati na dlanu.


Hrane se različitim ličinkama, puževima, kukcima i
malenim kralješnjacima, a uz izraženu stalnu glad potrebno
joj je puno hrane, pa je stoga i vrlo korisna. Aktivne su
uglavnom noću tijekom toplijeg dijela godine, a osobito
za kišnih dana.


Od prirodnih neprijatelja neznatno stradava od zmija,
dok u velikom broju stradava na prometnicama koje im
presijecaju put od zimovališta do vodenih staništa gdje se
mrijeste na povratku.


Ekološko društvo Koprivnica u suradnji s društvom za
zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova "Hyla", pokrenulo
je prvu akciju spašavanja žaba na prometnicama
u Hrvatskoj u proljeće 1999. godine. Akcija se od tada
provodi kontinuirano svakog proljeća na prometnici kod
Koprivnice. Obavljena su praćenja stradavanja na još nekoliko
lokaliteta, a za šumare zanimljiv je lokalitet u Gabajevoj
Gredi, gdje prometnica prolazi između mrtvog
rukavca Drave i šumskog predjela Gabajeva Greda. Populacija
smeđe krastače prilikom odlaska na mriješćenje
ovdje je procijenjena na oko 15 000 primjeraka!!!. Ne
zaboravimo, nakon mriješćenja gotovo sva ta populacija
smeđih krastača vratit će se u šumu.


Smeđa krastača zaštićena je u Republici Hrvatskoj.


Tekst i fotografije:
Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.


Segment prometnice kod Koprivnice na kojemu se provode akcije
Smeđa krastača pregažena na prometniei. spašavanja žaba.
180