DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Krapje dol, Jelas polje. Na euroazijskom kopnu raširena
je od južne Europe do zapadne Azije. Prema nešto starijim
podacima u Camargu u Francuskoj gnijezdi preko
800 parova, u Nizozemskoj (Frizija, Utrecht) 600-800
parova, u Švicarskoj (Neuenburgersko jezero) pedesetak
parova, u Austriji (Nižidersko jezero) oko 300 parova.
U naših susjeda Mađara redovno je prisutna na Bala


tonu i Valencijskom jezeru, u porječju rijeke Po u Italiji i
delti Dunava u Rumunjskoj. Dok siva čaplja obično gradi
gnijezdo na visokom drveću (topola, vrba hrast) čaplja
danguba, nakon ritualnog sparivanja i svadbenih igara,
gnijezdo podiže na tlu u šašu i trstici. Međutim i tu
ima izuzetaka. Kako navodi Getz zanimljivo je da su u
Parku prirode Lonjsko polje nađena gnijezda na stablima
hrasta lužnjaka (na visini od 25 m!) i grmovima gloga.
Ženka polaže 4-5 jaja, na kojima sjedi 25-30 dana
koliko traje inkubacija. Mladi su čučavci, a gnijezdo napuštaju
kroz mjesec i pol dana. Mlade hrane oba roditelja,
štiteći ih od jakog sunca i neprijatelja. Odrasle ptice
hranu pronalaze gacajući po plićacima, pri čemu im je
oštar vid i dugi kljun od odlučujuće važnosti.


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


Kad uoče plijen (ribicu, pužića, žabu, račića) svijaju
vrat u tipičan "S" položaj te ga munjevitim zamahom
glave hvataju kljunom.


Kao u većini zemalja svijeta, tako je i u nas čaplja
danguba zaštićena zakonom. Dok je primjerice u Njemačkoj,
Austriji i Švicarskoj uvrštena u "crvenu knjigu"
ugroženih vrsta, u nekim pokrajinama Francuske i
dalje uništavaju mlade u gnijezdu. Povećanje brojnosti
najviše joj ugrožavaju onečišćene vode i devastacija
odgovarajućih staništa.


Na kraju valja upozoriti na jednu grešku koja se
potkrala na marki koja prikazuje čaplju dangubu u letu.
Umjesto da "leti" savinutog vrata, na marki autora
Zlatka Kesera njegova danguba leti ispruženog vrata
poput rode!


Alojzije Frković


IZVJEŠĆE S INTERNATIONAL CONFERENCE ON THE
FUTURE OF POPLAR CULTURE/FAO
(Rim, 12 - 15. 11. 2003)


U sjedištu FAO-a, u organizaciji Ministarstva vanjskih
poslova i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Republike Italije te Talijanskog nacionalnog povjerenstva
za topolu, održana je "Prva međunarodna konfe


rencija o budućnosti kultura topola". Na konferenciji
su sudjelovali predstavnici zemalja članica Europske
zajednice, zemlje kandidati za ulazak u EU, te predstavnici
Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Ukrajine, Rusije,