DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Krapje dol, Jelas polje. Na euroazijskom kopnu raširena je od južne Europe do zapadne Azije. Prema nešto starijim podacima u Camargu u Francuskoj gnijezdi preko 800 parova, u Nizozemskoj (Frizija, Utrecht) 600-800 parova, u Švicarskoj (Neuenburgersko jezero) pedesetak parova, u Austriji (Nižidersko jezero) oko 300 parova. U naših susjeda Mađara redovno je prisutna na Bala tonu i Valencijskom jezeru, u porječju rijeke Po u Italiji i delti Dunava u Rumunjskoj. Dok siva čaplja obično gradi gnijezdo na visokom drveću (topola, vrba hrast) čaplja danguba, nakon ritualnog sparivanja i svadbenih igara, gnijezdo podiže na tlu u šašu i trstici. Međutim i tu ima izuzetaka. Kako navodi Getz zanimljivo je da su u Parku prirode Lonjsko polje nađena gnijezda na stablima hrasta lužnjaka (na visini od 25 m!) i grmovima gloga. Ženka polaže 4-5 jaja, na kojima sjedi 25-30 dana koliko traje inkubacija. Mladi su čučavci, a gnijezdo napuštaju kroz mjesec i pol dana. Mlade hrane oba roditelja, štiteći ih od jakog sunca i neprijatelja. Odrasle ptice hranu pronalaze gacajući po plićacima, pri čemu im je oštar vid i dugi kljun od odlučujuće važnosti. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Kad uoče plijen (ribicu, pužića, žabu, račića) svijaju vrat u tipičan "S" položaj te ga munjevitim zamahom glave hvataju kljunom. Kao u većini zemalja svijeta, tako je i u nas čaplja danguba zaštićena zakonom. Dok je primjerice u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj uvrštena u "crvenu knjigu" ugroženih vrsta, u nekim pokrajinama Francuske i dalje uništavaju mlade u gnijezdu. Povećanje brojnosti najviše joj ugrožavaju onečišćene vode i devastacija odgovarajućih staništa. Na kraju valja upozoriti na jednu grešku koja se potkrala na marki koja prikazuje čaplju dangubu u letu. Umjesto da "leti" savinutog vrata, na marki autora Zlatka Kesera njegova danguba leti ispruženog vrata poput rode! Alojzije Frković IZVJEŠĆE S INTERNATIONAL CONFERENCE ON THE FUTURE OF POPLAR CULTURE/FAO (Rim, 12 - 15. 11. 2003) U sjedištu FAO-a, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Italije te Talijanskog nacionalnog povjerenstva za topolu, održana je "Prva međunarodna konfe rencija o budućnosti kultura topola". Na konferenciji su sudjelovali predstavnici zemalja članica Europske zajednice, zemlje kandidati za ulazak u EU, te predstavnici Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Ukrajine, Rusije, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Maroka, Irana, Indije, Pakistana, Kine, Čilea i Argentine. Punu podršku i učešće u radu konferencije dala je organizacija FAO. Nakon uvodnih izlaganja suorganizatora tijekom konferencije, prešlo se na tematska izlaganja koja su obuhvatila široku paletu problema i interesa u uzgajanju i gospodarskom značaju topola i vrba. Raspravljalo se o perspektivi oplemenjivanja i uzgoja mekih listača, potrebama drvne industrije, ulozi znanstvenih istraživanja te međunarodnoj razmjeni saznanja putem specijaliziranih mreža. Predstavljen je i uzgoj ovih vrsta s gledišta sprječavanja gubitka staništa i podizanja kvalitete života u ruralnim područjima Kine, te uzgoj topola u sjevernim područjima Rusije. Što se tiče uzgoja topola u Europi, prikazane su različite prednosti koje topole i vrbe pružaju u uvjetima visoko razvijenog društva kao stoje fitorcmcdijacija (pročišćavanje tla), održivo gospodarenje, smanjenje količine ugljika u atmosferi, u smanjenju šumskih i poljoprivrednih površina i dr. Predstavnici zemalja sudionika konferencije iznijeli su svoja gledišta po pitanju uzgoja topola i vrba, pa se iz svih izlaganja mogao dobiti uvid u raznolikost uvjeta i problema koji se javljaju u odnosu na uzgoj topola diljem svijeta. Tom prigodom predstavljeno je i izvješće o stanju u Hrvatskoj, koje je izložio predsjednik Povjerenstva za topolu mr. se. P. Vratari ć. Prije donošenja zaključaka održanje okrugli stol na kojemu su još jedanput dotaknuta različita gledišta uzgoja topola i drugih mekih listača, odnosa s potrošačima njihova drveta, pitanja šumarske i agrarne politike, kao i njen utjecaj na uzgoj, pitanja certifikacije plantaža i kultura i dr. Donesena je završna izjava koja je obuhvatila većinu razloga zbog kojih je konferencija sazvana, smjernice za daljnje akcije, kao i zaključke konferencije. Cilj konferencije bio je informirati sve koji donose odluke na europskoj, pa i svjetskoj razini, o ulozi koju topole i vrbe mogu odigrati u društvenom i ekonomskom razvoju. O njihovom povoljnom utjecaju na okoliš, i s druge strane o stvaranju sirovinske baze u alimentaciji prerađivačke industrije. Nadalje, namjera konferencije bila je i raspraviti učinak integracije šumarskih sektora EU, glede proizvodnje topola, sa šumarstvom zemalja kandidata za proširenje i ostalih zemalja europskog okruženja, među kojima je i naša zemlja. Potrebno je naglasiti i ulogu koju Međunarodno povjerenstvo za topolu ima u stvaranju mreže suradnje u svrhu razmjene tehnologija, povezivanju pojedinaca i institucija u cilju podupiranja održivog razvoja uporabom topola i vrba. Predložene su aktivnosti, s kojima su se složili sudionici konferencije, da topole i vrbe imaju budućnost unutar zemalja EU, koja je u fazi proširenja na nove zemlje članice. Ta je budućnost osigurana zbog ekonomskih i društvenih pogodnosti, kao i zbog korisnog djelovanja na okoliš koju pružaju topole i vrbe. Kako bi se ovaj potencijal pretvorio u realnost potrebne su akcije kao: 1. Razborito uklapanje proizvodnje biomase kao odredišta ukupne šumarske i poljoprivredne politike; 2. Razvoj uravnotežene i dosljedne šumarske politike koja anulira predrasude i tržišne poremećaje; 3. Stvoriti povoljne uvjete za investiranje u zemljama kandidatima za proširenje Unije, podržavati suradnju kroz joint-venture programe te jednakopravno partnerstvo na uzajamnu korist; 4. Prepoznati veličinu i vrijednost koristi koju okolišu pružaju topole i vrbe kao prilog razvojnoj politici s posebnom pozornosti na globalnu ulogu u fiksaciji ugljika i fitoremedijaciji; 5. Usklađivati pravila igre kao preduvjet za razvoj tržišta i izbjegavanje konflikata između razvijenih i zemalja u razvoju; 6. Promicati potrajnost u gospodarenju s naglaskom na zajednički pristup i uzajamne koristi. Tomu znatno može doprinijeti certifikacija proizvodnje topola i vrba; 7. Zaštititi genetske resurse, prirodne populacije topola i vrba gdje god su ugroženi djelovanjem čovjeka; 8. Iskoristiti ogroman potencijal koji pruža molekularna biologija u oplemenjivanju, istodobno ne odustajući od dugotrajnih konvencionalnih metoda istraživanja (selekcija, križanja i dr.); 9. Intenzivirati napore na osnaživanju istraživanja topola i vrba unutar proširene EU, s težištem na ispitivanja s gledišta različitih stanišnih, ekoloških i klimatskih uvjeta; 10. Brzorastuće plantaže topola i vrba svojom proizvodnošću mogu otkloniti pritisak proizvodnje drva iz prirodnih šuma, s kojima se gospodari tako da ponajprije ostvare općekorisne funkcije koje šume mogu pružiti; 11. Članstvo Međunarodnog povjerenstva za topolu (IPC) može doprinijeti provođenju ovih aktivnosti povezivanjem na međunarodnom, regionalnoj i nacionalnoj razini. Tijekom konferencije posjetili smo eksperimentalno gospodarstvo Cesurni u mjestu Tivoli, nedaleko od Rima. Na farmi se nalazi Populetum Mediterraneum koji sadrži 288 različitih genotipova topola, od kojih 32 klona bijele topole, 92 europske crne topole, 37 američke crne topole, 107 križanaca topola, te 20 klonova drugih vrsta topola. Sadašnja generacija podignuta je u proljeće 1987. godine na mjestu nekadašnjeg arhiva koji je sadržavao 503 klona, a bio je podignut 1961. godine uz potopru FAO. U arhivu su godinama obavljana fenološka i morfološka motrenja, te istraživanja vezana na selekciju s obzirom na gljivična oboljenja i kukce. Populetum je također idealna živa zbir |