DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Aktualne teme u zaštiti bilja Aktualne teme u zaštiti bilja bile su prezentirane prvoga dana nakon otvaranja Seminara, na plenarnoj sjednici zajedničkoj za agronome i šumare: Kauč i ć, D.: Agrometeorološka suša 2003. godine IVI acclj ski, M.: Utjecaj promjene klime na štetnike Barčić, J., R. Bažok, L. Lasan: "Farmess field schools" prvi put u Hrvatskoj i Europi Bičak, L.: Obavljanje prognoznih poslova Odjela za zaštitu bilja HZPSS Masten,T., 1. Mikec, A. Novak: Provedba izvje štajno prognoznih poslova (1PP) u Republici Hrvatskoj Šumarska sekcija Na Seminaru zaštite bilja šumarski stručnjaci znanstvenici i operativci sudjeluju već 48 godina. Obrađuje se problematika iz područja zaštite šuma i ekologije. Ove godine šumari su imali 16 izlaganja kako slijedi: Šumarska sekcija Glavaš, M., A. Vukadin, J. M argaletić: Štetnici, bolesti i mjere zaštite u šumskim rasadnicima u 2003. godini Utvrđivanje štetnih kukaca i gljiva na šumskim i ukrasnim sadnicama obavljeno je u 36 rasadnika. Nađeno je 16 vrsta gljiva, 17 vrsta kukaca i grinja. Procijenjena je štetnost i određen način suzbijanja. Zbog jake suše tijekom ljeta nisu nađene gljive niti štetni kukci na sadnicama topola na području Osijeka. Hrastova pepelnica se skoro nije primjećivala na hrastovim sadnicama. Najviše štete bilo je zbog polijeganja ponika. Sadnice su zaštićivane fungicidima, insekticidima i herbicidima. Korišteni su i rodenticidi protiv sitnih glodavaca. Jure, D.: Šumski rasadnici u Sloveniji i zdravstveno stanje sadnica Sredinom prošloga stoljeća, u Sloveniji je bilo 225, potkraj stoljeća 42, a danas ima samo 13 rasadnika, od toga su 2 za proizvodnju topolovih sadnica. 1980. pro izvodilo se 38 milijuna sadnica, od čega je 98 % bilo četinjača. Sve više se proizvode listače s učešćem od 50 % od ukupne proizvodnje. Zbog usmjerenja na prirodno pomlađivanje danas se proizvodi ispod 2 milijuna sadnica. Zakonske mjere u svezi sa reproduktivnim materijalom u šumarstvu mijenjaju se preuzimanjem pravne regulative EU. Jošt,J.,K. Celič,Z. Grecz: Zakonska regulativa u rasadničarstvu i sjemenarstvu u Republici Sloveniji U pregovorima za ulazak u EU Slovenija se obvezala preuzeti i pravna rješenja kojima EU regulira tržište reprodukcijskog materijala. Zakon je donesen 2002. kojim se uređuju uvjeti proizvodnje, prometa i uporabe šumskog reprodukcijskog materijala. Doneseni su i svi potrebni podzakonski akti. Zakonom su raspoređene zadaće i nadležnosti među institucijama koje su uključene u granu šumarstva. Liović, B.: Osvrt na mjere zaštite sadnica i rabljene pesticide u šumskim rasadnicima u Hrvatskoj tijekom 2003. godine Tijekom 2003. godine u 36 rasadnika ukupne površine oko 200 ha korištena su 23 fungicida, 14 insekticida, 15 herbicida i 4 rodenticida. U odnosu na godinu prije nema znatnijeg povećanja uporabe pesticida. Pesticidi se apliciraju u rasadnicima do desetak puta tijekom vegetacija, a u šumama 1-2 puta. Važna je racionalna primjena pesticida uz ostale mjere integrirane zaštite. Ostoj ić, Z.: Korovi šumskih rasadnika i njihovo suzbijanje Korovnu floru šumskih rasadnika, kao i floru uopće, s gledišta botaničke pripadnosti dijelimo u skupinu trava ili jednosupnica (monokotiledone) i u skupinu širokolisnih ili dvosupnica (dikotiledone). S gledišta životnog ciklusa korove dijelimo u: jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Važna je i podjela po vremenu kretanja, odnosno po sezonskoj dinamici pojavljivanja. Vrlo su značajni višegodišnji korovi, odnosno korovne trajnice. Brojna je skupina ona koja kreće u jesen, prezimi u formi rozete, a plodonosi u proljeće. Korovi uzgajanim biljkama oduzimaju vodu, minerale, prostor iznad i ispod površine i izravno utječu na rast i razvoj i kakvoću sadnica u rasadnicima. Korovi su domaćini mnogobrojnim štetnicima, nematodama, biljnim bolestima i virusima, koji mogu paratizirati na sadnicima šumskih vrsta. Učinkovito suzbijanje korova u šumskim rasadnicima pretpostavlja dobro poznavanje biologije korova: način razmnažanja, širenje, sezonsku dinamiku, habitus, dormatnost i dr. Integrirani pristup suzbijanja korova podrazumijeva primjenu preventivnih i kurativnih mjera. Preventivne mjere su: spriječiti unošenje korova (tlom, supstratom, oruđem, |