DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 93 <-- 93 --> PDF |
vodom, sadnicama). Kurativne su: fizikalne, kulturalne, mehaničke i kemijske, a obuhvaćaju plijevljenje, kultivaciju oruđem, okopavanjem, spaljivanjem plamenom, košnjom, malčiranjem, solarizacijom i si. Kemijske mjere su sterilizacija, fumigacija i primjena selektivnih herbicida. Vukadin, A., M. Glavaš: Caliroa annulipes Klug. sve značajniji štetnik u proizvodnji hrastovih sadnica u Republici Hrvatskoj Hrastova osa listarica (Caliroa annulipes) prvi puta je nađena kao značajni štetnik na hrastovim sadnicama u rasadniku Lukavec u šumariji Velika Gorica. Od tada se provodi monitoring u svim rasadnicima u kojima se uzgaja hrast. 2003. g. nađena je na hrastu meduncu u rasadniku Svilaja u Sinju i u rasadniku Frančeskija u Bujama. Taj kukac jedne godine može razviti i do 3 generacije. Suzbijanje se provodi u stadiju ličinke sa sinteteskim piretroidima: Fastac, Decis, Karate. Kod aplikacije je važno da insekticidom bude tretirana donja strana lišća. Tijekom 2003. hrastova osa listarica pojavila se u 17 rasadnika, a u 3 je bio visoki intenzitet napada. Hrašovec, B., D. Czokajlo, E. Goršić, M. Franjević, D. Matošević: Rezultati prvog pokusnog suzbijanja Cammeraria ohridella Deshka et Dimić u rasadniku Markuševac, metodom "attract & kill" Primjena seksualnih atraktanata u svrhu redukcije populacija nekih štetnih leptira razvila se do danas u cijeli niz taktičkih pristupa. Jedan od novijih je i primamljivanje mužjaka sa sintentiziranim feromonom ženke, formuliran u obliku viskozne kapljice kojoj je dodan u maloj koncentraciji dodirni insekticid. Metoda je poznata pod nazivom "attract & kill" i bazira na visokoj redukciji mužjaka tretirane populacije, čime se smanjuje kopulacija do prihvatljivih razina. Do sada je ta metoda primjenjivana kod voćarskih štetnika. U proljeće 2003. u rasadniku Markuševac u Zagrebu postavljen je pokus testiranja ove metode za redukciju populacije kestenova moljca minera Cammeraria ohridella. Na pokusna stabla posebnom aplikatorom naneseno je 15 kapljica insekticidne/feromonske paste po debalcu (5 u doba rojenja 1. generacije i dodatno 10 u doba pojave mužjaka 2. generacije). U kontrolnoj i tretiranoj plohi postavljena je gusta mreža feromonskih klopki na kojoj je kontrolirana vremenska pojava i brojnost ulova moljca. Rezultati su pokazali daje učinak redukcije ulova mužjaka na feromonskim klopkama bio vidljiv. Broj ulovljenih mužjaka tijekom 1. rojenja bio je 21,25 na kontrolnoj plohi i 0,65 na tretiranoj plohi. U 2. rojenju bilo je 480,65 na kontrolnoj plohi i 23,3 na tretiranoj plohi. Smanjenje broja mina zbog redukcije mužjaka nisu bila značajna. Prvi rezultati ukazuju na potencijalnu učinkovitost ove metode. Diminić, D., J. Maletić, I. Salamunić: Sredstva za zaštitu divljeg kestena u rasadnicima u suzbijanju gljive Guignardia aesculli - inozemna i domaća iskustva U rasadničkoj proizvodnji sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanun L.) napadane su od fitopatogene gljive Guinganardia aesculi (Perk). Stew, i kestenovog moljca, minera (Cameraria ohridella Descka et Dimić). U suzbijanju gljive G. aesculi koriste se različiti fungicidi s nejednakim učinkom. U Austriji su korišteni fungicidi sa sljedećim aktivnim tvarima: mankozeb, miklobutanil i bitertanol, a u Slovačkoj: mankozeb, benomil, iprodion, fenarimol i dodim. Najslabijim se pokazao iprodion s 50 %-tnim učinkom, dodim s 20 %, mankozeb s 50 %, benomil s 75 % i fenarimol s 95 %-tnim učinkom. U rasadniku Markuševac tretirane su sadnice fungicidima, mjerenje visinski prirast u razdoblju 2000.-2003. godine. Korišteni su fungicidi sa sljedećim aktivnim tvarima, miklobutanil, mankozeb i karbendazin. Rezultat pokusa je u znatnoj mjeri smanjena zaraza gljivom G. aesculi. Važno je napomenuti daje u 2000. i 2003. godini bio smanjen visinski prirast sadnica kestena zbog suše. Bradić, B.: Pojava i suzbijanje ose listarice (Caliroa annulipes Klug) u Upravi šuma podružnica Bjelovar C. annulipes je štetnik košaračke vrbe, a često dolazi na hrastovima, bukvi, brezi, lipi i na vrstama iz roda Prunus. Ima 2 generacije, nekad i 3. U proljeće se javlja 1. generacija kada ličinke oštećuju lišće u svibnju, a druga u kolovozu i rujnu. Prezimljuje kao kukuljica u zemlji. Ličinke se hrane lisnim parenhinom (skeletiziranje). Kao štetnik prvi se puta spominje na lišću vrba 1980., 81. i 82. godine. Veća oštećenja evidentirana su 1997. u predjelu Starenica, g.j. Bolčansko Žabljački lug, šumarija Bjelovar u sastojinama hrasta starosti 15 god., visine 7-10 m na površini od 80 ha. Napadnuto je bilo 80 % površine i 90 % zaraženih listova. I slijedeće godine registriran je jaki napad. Suzbijanje je provedeno Reldanom super u dozi od 1.2 l/ha vučnim atomizerom. Napad je opet bio 1999. kada se suzbijalo Reldanom 40 EC, s 1 l/ha s 25 1 vode avionom AN-2. Uspjeh suzbijanja bio je potpun. 1998. taj štetnik se pojavio na sadnicama hrasta u rasadniku Sjevernjaci u šumariji Ivanska. Suzbijanje je provedeno insekticidom Fastac u dozi 0.12 l/ha. Harapin, M., B. Hrašovec, D. Matošević: Gradacije značajnije entomofaune u šumama Hrvatske Periodične masovne pojave šumskih vrsta kukaca odražavaju se, ponekad i vrlo dramatično, na stabilnost i funkcioniranje šumskih ekosustava. U okviru dijagnozno prognoznih aktivnosti u Šumarskom institutu |