DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 94 <-- 94 --> PDF |
u Jastrebarskom obuhvaćen je velik broj defolijatora i ksilofaga. Najvažniji defolijatori su: Lymantria dispar, Malacosoma neustria, Euproctis chrysorrhoea, Thaumetopoea processioned, T. pitycompa, Tortrix viridana, Eranis defoliaria, Operophtera brumata, Steronychus fraxini, Neodiprion sertifer, Apethymus abdominalis i neki defolijatori na mekim listačama. Od ksilofaga najznačajniji su potkornjaci: Ips typographies, Pityogenes chalographus, Pityoktenis spp., Cryphalus piceae. U posljednjih nekoliko godina u porastu su M. neastria, E. chrysorrhoea i T. processionea. Gubar je u stanju povećane brojnosti populacije posljednjih godina. Masovno se javljaju opnokrilci: Caliroa annulipes i Tomostethus nigritus. Posljednje razdoblje sušnih godina pogodovalo je razvoju potkornjaka. U jelovim šumama u povećanoj brojnosti su jelovi potkornjaci: Pityoktenis spinidens, P. curvidens, P. vorontzori i Cryphalus piceae. U borovim kulturama velike štete čine sljedeći potkornjaci: Tomicuspiniperda, T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus, Hylurgus. ligniperda i nekoliko vrsta iz roda Orthotomicus. Jurjević, P., T. Bošnjak, G. Seletković: Šumski požari u 2003. godini Šumski požari u Hrvatskoj predstavljaju veliku opasnost za šume, osobito u priobalju i na otocima. U 2003. godini evidentiranje 531 požar s 27.083 ha opožarenih šuma i šumskog zemljišta, pa je ta godina izvanprosječna po broju požara i po površini. Najviše požara 435 bilo je na kršu, a opožareno je 25.735 ha, a u unutrašnjosti je bilo 96 požara na 1.380 ha. Od ukupno opožarene površine opožareno je državnih šuma 54 % (14.583 ha), a privatnih šuma i zemljišta bilo 46 % (12.500 ha). Ovako velikom broju požara i opožarenoj površini razlog su ekstremno visoke temperature i izrazito dugo sušno razdoblje. Jure, M., M. Perušck: Gradacije potkornjaka u Sloveniji od 1993.-2003. s posebnim osvrtom na šumariju Kočevje u 2001. i 2002. godini Sanitarne sječe bile su 1986., 1987., 1993., 1994. zbog napada potkornjaka. Zbog napada kukaca povećavaju se štete od 1999. Te godine posječeno je 102.590 m\ 2000. g. 118.843 m\ 200l.g. 132.732 m3, 2002. g. 169.382 m3 drvne mase. Godine 2001. i 2002. došlo je do prenamnoženja jelovih potkornjaka: Pityokteines curvidens, P. spinidens, Cryphalus piceae i P. vorontzovi. Najčešći smrekini potkornjaci su: Ips typographus i Pityogenes ehalograptus. Ukupno je posječeno u navedenom razdoblju 32.210 stabala sa 58.372 m3 drvne mase, od toga smreke 17.462 stabala (22.999 m3) i jele 14.375 stabala (32.933 m3), a ostalih vrsta četinjača 74 stabla (81 m3). Jošt, J.: Gradacija smrekovih potkornjaka u Republici Sloveniji u 2003. Višegodišnji prosjek šteta uzrokovanih od smrekovih potkornjaka iznosi u Sloveniji oko 140.000 m3. Do polovice srpnja 2003. činilo se da neće biti značajnijeg odstupanja od prosjeka. Međutim krajem 2002. i 2003. nastale su štete od vjetroloma, kojih je u slovenskim šumama bilo nekoliko desetaka tisuća m3 smrekova drveta pogodnog za porast populacija potkornjaka. Tome je pridonijela spora sanacija vjetroloma s visokim temperaturama s dugim sušnim razdobljem. U kolovozu i rujnu javili su se potkornjaci u izuzetno velikom prenamnoženju. Do sredine listopada napadnuto je bilo 300.000 m3 smreke. To je do sada najjači napad potkornjaka u slovenskim šumama. Krehan, H.: Posljedice unošenja azijske strizibube Anoplophora glabripennis u Austriji U lipnju 2001. primijećena je pojava azijske strizibube u Brunau, Gornja Austrija. Napadnuta stabla se sijeku i spaljuju. Strizibuba je u Europu unesena drvenom ambalažom roba i izmakla je fitosanitetskoj kontroli. Granit je poznat kao jako kritična roba transportirana u drvenoj ambalaži iz Kine. Tomiczek, C: Borova nematoda Bursaphelenchus xylophilus opasan karantenski štetnik Borova nematoda jedan je od najopasnijih karantenskih štetnika u svijetu. Ova nematoda drva je autohtona na američkom kontinentu, odakle je prenesena prvo u Japan, Kinu i Južnu Koreju, a krajem prošlog stoljeća pojavila se i u Europi u Portugalu. Najčešće se prenese ambalažnim drvom koje nije podvrgnuto strogoj kontroli. U svojoj domovini ne uzrokuje znatne štete, dok je u Aziji i Europi dovela čitave sastojine u kratkom vremenu do odumiranja. Do danas niti u jednoj od pogođenih zemalja nije uspjela eradikacija. Margaletić, J., M. Grubešić, M. Glavaš: Štetni utjecaj dabra u šumi hrasta lužnjaka U razdoblju od 1996. do 1998. godine u posavski dio Hrvatske unijeti su dabrovi iz Bavarske. Istraživanja njihova utjecaja na šume hrasta lužnjaka sastojala su se od analize broja oštećenog drveća i grmlja, zastupljenosti pojedinih vrsta, mjerenja visine oštećenja i promjera ispod oštećenja. Utvrđivanje postotka oštećenog drveća i grmlja provedeno je na sedam transekata na 1648 stabala. Oštećene su sljedeće biljne vrste: svib, poljski jasen, brijest, joha, grab, krkavina, glog, kurika, hrast lužnjak, divlja kruška. Neoštećeno je bilo 75 % biljaka. Najčešća oštećena vrsta bila je lijeska. Mjerenje visine oštećenja i promjera ispod mjesta oštećenja provedeno je na uzorku od 200 biljaka. Najviše biljaka oštećeno je na visini između 30 i 40 cm, a promjer na mjestu oštećenja iznosio je 2-4 cm. |