DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Županić, M.: Phytophthora quercina nova gljivična
bolest na hrastovima


Istraživanja uzročnika sušenja hrasta u Europi krajem
prošlog stoljeća navode osam vrsta gljiva iz roda
Phytophthora na korijenju. Najagresivnije su bile: P.
camblrora i jedna nova vrsta koja je opisana kao P.
quercina. Gljiive iz roda Phytophthora u nas su poznate
kao uzročnici polijeganja ponika i tintene bolesti
pitomog kestena, i nisu bile povezane s hrastom. P.
quercina je nađena na hrastovima: lužnjaku, kitnjaku,
meduncu, ceru i crniki. U Bavarskoj je krajem prošlog
stoljeća dokazana povezanost P.quercina na korijenju
oštećenih krošanja hrasta zahvaćenih sušenjem, dok na
zdravim stablina nije nađena. Ta gljiva uništava korijenove
dlačice i negativno utječe na vodni potencijal
biljke, na fotosintezu i transpiraciju, tj. izaziva klorozu
lišća i djelomično potpuno sušenje krošnje.


Žerjav, M.,A. Manda: Phytophthora ramorum


na ukrasnim biljkama u Sloveniji


P. ramorum nedavno je opisani patogen koji uzrokuje
sušenje grana vrsta iz roda Rhododendron i suše-
PRIZNANJA


nje baze i nadzemnih dijelova vrsta iz roda Viburnum.
Prisutnost u Sloveniji utvrđena je prvi puta. Zaražene
biljke su uništene, a drugi potencijalni domaćini ponovo
pregledani. Provedene su određene fitosanitetske
mjere kako bi se spriječio uvoz i širenje u Europi.


Na kraju želimo istaći najaktualniju problematiku


48. seminara biljne zaštite, a to je agrometeorološka
suša u 2003, koja je utjecala na pojavu i veliko prenamnoženje
potkornjaka na crnogorici: jeli, smreci i borovima.
U Sloveniji je u 2003. bilo napadnuto samo
smreke preko 300 000 m3. I u Hrvatskoj je registriran
jak napad potkornjaka na crnogorici. Zatim u 2003. u
Hrvatskoj je zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka
oborina evidentiran 531 požar, a opožareno je
27083 hektara šuma i šumskog zemljišta. Obje pojave
su alarmantne za šumarstvo u Hrvatskoj.
Dr. se. Miroslav Harapin


ZLATNO PRIZNANJE PROFESORU GLAVAŠU


Na 48. seminaru biljne zaštite, održanom 10-13. Magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavaveljače
2004. u Opatiji, prof. dr. se. Milan Glavaš nju gljive Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u
primio je od Hrvatskog društva biljne zaštite priznanašim
hrastovim šumama" obranio je 1980. Disertanje:
Povelju sa zlatnom plaketom za veliki doprinos i
dugogodišnju brigu za zdrave i lijepe šuma RH i aktivno
sudjelovanje u radu društva. Priznanje mu je uručio
prof. Bogdan Cvjetković, predsjednik HDBZ, u
nazočnosti od oko 600 inženjera agronoma i šumara.


Milan Glavaš rođenje 3. studenog 1945. u Krasnu
gdje je završio osnovnu školu. Srednju šumarsku
školu završio je u Delnicama 1965. Oženjen je, ima
dvije kćeri, jedna je dipl. ing. šumarstva zaposlena u
Šumariji Velika Gorica, a druga je studentica na Šumarskom
fakultetu. Prof. dr. se. Glavaš diplomirao je
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1971. Iste godine
primljen je u stalni radni odnos kao asistent iz Šumarske
fitopatologije.