DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Županić, M.: Phytophthora quercina nova gljivična bolest na hrastovima Istraživanja uzročnika sušenja hrasta u Europi krajem prošlog stoljeća navode osam vrsta gljiva iz roda Phytophthora na korijenju. Najagresivnije su bile: P. camblrora i jedna nova vrsta koja je opisana kao P. quercina. Gljiive iz roda Phytophthora u nas su poznate kao uzročnici polijeganja ponika i tintene bolesti pitomog kestena, i nisu bile povezane s hrastom. P. quercina je nađena na hrastovima: lužnjaku, kitnjaku, meduncu, ceru i crniki. U Bavarskoj je krajem prošlog stoljeća dokazana povezanost P.quercina na korijenju oštećenih krošanja hrasta zahvaćenih sušenjem, dok na zdravim stablina nije nađena. Ta gljiva uništava korijenove dlačice i negativno utječe na vodni potencijal biljke, na fotosintezu i transpiraciju, tj. izaziva klorozu lišća i djelomično potpuno sušenje krošnje. Žerjav, M.,A. Manda: Phytophthora ramorum na ukrasnim biljkama u Sloveniji P. ramorum nedavno je opisani patogen koji uzrokuje sušenje grana vrsta iz roda Rhododendron i suše- PRIZNANJA nje baze i nadzemnih dijelova vrsta iz roda Viburnum. Prisutnost u Sloveniji utvrđena je prvi puta. Zaražene biljke su uništene, a drugi potencijalni domaćini ponovo pregledani. Provedene su određene fitosanitetske mjere kako bi se spriječio uvoz i širenje u Europi. Na kraju želimo istaći najaktualniju problematiku 48. seminara biljne zaštite, a to je agrometeorološka suša u 2003, koja je utjecala na pojavu i veliko prenamnoženje potkornjaka na crnogorici: jeli, smreci i borovima. U Sloveniji je u 2003. bilo napadnuto samo smreke preko 300 000 m3. I u Hrvatskoj je registriran jak napad potkornjaka na crnogorici. Zatim u 2003. u Hrvatskoj je zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina evidentiran 531 požar, a opožareno je 27083 hektara šuma i šumskog zemljišta. Obje pojave su alarmantne za šumarstvo u Hrvatskoj. Dr. se. Miroslav Harapin ZLATNO PRIZNANJE PROFESORU GLAVAŠU Na 48. seminaru biljne zaštite, održanom 10-13. Magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavaveljače 2004. u Opatiji, prof. dr. se. Milan Glavaš nju gljive Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u primio je od Hrvatskog društva biljne zaštite priznanašim hrastovim šumama" obranio je 1980. Disertanje: Povelju sa zlatnom plaketom za veliki doprinos i dugogodišnju brigu za zdrave i lijepe šuma RH i aktivno sudjelovanje u radu društva. Priznanje mu je uručio prof. Bogdan Cvjetković, predsjednik HDBZ, u nazočnosti od oko 600 inženjera agronoma i šumara. Milan Glavaš rođenje 3. studenog 1945. u Krasnu gdje je završio osnovnu školu. Srednju šumarsku školu završio je u Delnicama 1965. Oženjen je, ima dvije kćeri, jedna je dipl. ing. šumarstva zaposlena u Šumariji Velika Gorica, a druga je studentica na Šumarskom fakultetu. Prof. dr. se. Glavaš diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1971. Iste godine primljen je u stalni radni odnos kao asistent iz Šumarske fitopatologije. |