DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 98 <-- 98 --> PDF |
tih građevina ističe se gradska tvrđava iz 18. stoljeća, gradska vijećnica i pravoslavna crkva. Uli . stoljeću spominje se kao ugarsko naselje, a od 14-16. stoljeća nalazi se pod turskom vlašću. Početkom 18. stoljeća vraćen je Austriji kada postaje slobodnim kraljevskim gradom. Burne 1848^49. god. uspijeva se obraniti od mađarske revolucionarne vojske, pa je konačno Trijanonskim mirom 1920. god. pripao Rumunjskoj. U najnovijoj povijesti osobitu je ulogu odigrao krajem 1989. god. prilikom pada Nicolae Ceausescua. Stručni program započeo je terenskim obilaskom šumarije Lunca-Timisului, ukupne površine 8264 ha, koja se prostire u temišvarskom polju relativno male nadmorske visine (90-100 m). Ovdje vlada kontinentalna klima pod utjecajem oceanske i mediteranske klime, prosječne godišnje temperature zraka 11 °C i oborina 630 mm. Od ukupne površine šuma najviše je očuvanih (50 %), zatim umjetno podignutih (30 %), te najmanje devastiranih (20 %). Među vrstama drveća najzastupljeniji je Q. robur, pa slijede Q. petraea, Q. cerris, Fraxinus ssp., Carpinus betulus, Tilia sp., Robinia sp., Acer campestre i ostale vrste. U godišnjem etatu 29.600 m3 zastupljen je sanitar sa 2.484 m3 (8,4 %). Ukupna dužina cesta je 35 km., a od toga je 15 km šumskih cesta. U g.j. Cheveres, 1612 ha, upoznajemo se s teškoćama pri- Slika 1. Raskošni jesenski spektar boja šume hrasta kitnjaka na području g.j. Cheveres, šumarije LuncaTimisului Idući dan posjetili smo zaštitnu šumu Nera, koja se nalazi unutar Nacionalnog parka Semenic-Caras Gorgos. U njoj na 19.962 ha prevladavaju listače (91 %) te manjim dijelom četinjače (9 %), u rasponu od 240-1447 m n. v. u planinama Semenic i Almaj. U sastavu šume Nera nalaze se tri lovišta, dva ribnjaka i šumski rezervat "Izvoarele Nerei", površine 5253 ha na južnoj strani planine Semenic, 450-1400 m n. v. Planina Semenic pripada planinskoj regiji Banata koja obiluje visoko vrijednim raznodobnim šumama bukve. Zbog toga se navedena regija smatra i zemljom bukve. rodne i umjetne obnove šuma hrasta kitnjaka, uzrokovane povećanom populacijom divljih svinja i srna. Kao jedno od rješenja primjenjuje se ograđivanje pomlatka, pa je u tu svrhu 2001. god. započet projekt na 84 ha, postavljanjem stupova sa žicom u dužini od više desetina kilometara. Uz tu razmjerno skupu mjeru prirodne obnove, divljač se još dodatno prehranjuje i reducira kontroliranim odstrelom. Najbolji rezultati prirodne obnove u ograđenim površinama postižu se grupimičnim sječama. Lovstvo je jedno od važnih izvora prihoda, pa Šumarija raspolaže suvremenim lovačkim objektima. U njezinim šumama obitavaju različite vrste divljači, i to: jelen obični i lopatar, srna, divlja svinja, obični zec, fazan, patka, guska, grlica, prepelica i barska šljuka. Poslijepodnevni odmor iskorišten je za odigravanje utakmice u malom nogometu između našeg i rumunjskog sastava. U prijateljskoj atmosferi i uz bučno navijanje, naša postava sastavljena od igrača oba ogranka, osim na početku susreta, pokazala je kvalitetniju igru, koja je na kraju rezultirala uvjerljivom pobjedom. Nakon utakmice krenuli smo u obilazak Temišvara uz stručnu pratnju, gdje smo se upoznali s većinom njegovih najznačajnijih spomenika. Kao kuriozitet spominjemo daleku 1884. god., kada je grad dobio prvu javnu električnu rasvjetu u Europi. Slika 2. Zajednički snimak za uspomenu Tako zrela stabla bukve dostižu visinu preko 50 m, debljinu 140-160 cm, starost 300-350 godina, širinu krošnje 10-15 m, drvnu zalihu 450-630 mVha i zastupljenost tehničke oblovine iznad 80 %. Navedene karakteristike bukovih šuma uvjetovane su povoljnim klimatskim karakteristikama dužih i toplih kišnih razdoblja. Osim pretežito čistih šuma bukve, sporadično dolaze i mješovite šume bukve i jele. Planina Semenic obiluje izvorima vode koje se mnogobrojnim kanalima slijevaju u jezero Valiug. Svojevremeno su se vode jezera Valiug koristile za metalurška postrojenja grada |