DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Slika 3. Utakmica u malom nogometu protekla je u prijateljskom duhu, što potvrđuje i ova grupna fotografija Resita. U tim nadaleko poznatim pogonima izrađena je prva lokomotiva već 1872. godine. Danas su ovi pogoni napušteni, jer se nažalost još nisu pronašla zadovoljavajuća rješenja za njihov daljnji rad u novim uvjetima tranzicije. U trećem cjelodnevnom boravku upoznajemo se s prirodnom obnovom mješovitih šuma hrasta cera i slađima g.j. Tapia u šumariji Ana Lugojana. Šumarija se prostire uz obalu rijeke Tamis, a također zahvaća planinu Poiana Rusca na površini od 14.877 ha, u rasponu od 120-1387 m n. v. Klima je kontinentalna i nalazi se pod utjecajem mediteranske klime. Srednje godišnje vrijednosti temperature iznose 8-11 °C, a oborina 600800 m n. v. U šumama dominiraju listače (90 %) te sporadično četinjače (10 %). Od listača najzastupljenija je bukva (48 %), pa slijede razne vrste hrastova - kitnjak, lužnjak, sladun i cer (16 %), obični grab (11 %) i ostale tvrde i meke listače (15 %). Uz prirodnu obnovu jele započelo se krajem 19. i početkom 20. stoljeća uspješnim pošumljavanjem različitim vrstama četinjača (smreka, ariš, borovi i pseudočuga). Od svih vrsta najbolje rezultate postigla je pseudočuga, koja se uostalom i danas uspješno prirodno pomlađuje. Godišnji etat od 52.000 m3 pretežno se realizira u zrelim šumama (71 %), zatim u mladim šumama (15 %) te u sanitarnim sječama (14 %). Prirodno pomlađivanje hrasta cera i slađima uspješno se realizira oplodnim sječama na malim površinama. Divlja izgradnja vikendica diljem šumarije poprima sve veće razmjere, pa bije trebalo svakako onemogućiti donošenjem novih zakona. Domaćini nas detaljno upoznaju s prodajom glavnih šumskih proizvoda u Državnoj upravi šuma. Naime, drvo iz državnih šuma prodaje se na panju ili na pomoćnom stovarištu aukcijama ili zatvorenim ponudama. Državna uprava šuma ne određuje cijenu za svaku parcelu po tržišnim cijenama, nego prema lokalnim troškovima gospodarenja. U slučaju neuspjele prodaje u dva navrata, manji se dio Slika 4. U eksperimentalnoj stanici šumarije Kostej sudionici pozorno prate izlaganje stručnog voditelja može prodati izravnom pogodbom. Osim glavnih šumskih proizvoda, Državna uprava šuma također prodaje ili naplaćuje korištenje mnogih sporednih proizvoda (prutovi za košaraštvo, skupljanje šumskih plodova i gljiva, pčelarstvo, ribnjičarstvo, turizam i rekreacija, eko turizam, doznaka privatnih šuma i ostalo) uključujući i lovstvo. Izvoz kvalitetnije oblovine podliježe višestrukoj provjeri. Izvršenje planova sječe ovisi o potražnji na tržištu, pa njihovo neizvršenje ne proizvodi nikakve negativne učinke. Međutim, radovi na obnovi šuma su obvezni. Potom obilazimo zaštitne šume oko umjetnog jezera Surduc na području g.j. Fardea, šumarije Faget, gdje se upoznajemo s gospodarenjem šuma hrasta kitnjaka i sladuna. U gospodarenju mješovitim šumama, posebno u blizini jezera, vodi se računa o njihovoj zaštitnoj ulozi. To se postiže češćim zahvatima manjeg intenziteta, i to ponajprije grupimičnim sječama, kojima se omogućuje postupično poboljšanje poželjnog omjera smjese i nesmetana prirodna obnova. Jezero Surduc povezano je s rijekom Begej, pa čini jedinstveni sustav vodoopskrbe Temišvara. Vodom jezera Surdic održava se stalna razina vode rijeke Begej, koja je potrebna za nesmetanu vodoopskrbu Temišvara. Četvrti cjelodnevni boravak iskorišten je za posjet pokusnoj stanici na području šumarije Kostej, gdje se obavljaju višegodišnji pokusi uzgoja otpornih hibrida nekih vrsta borova na napade glj ive Cronartium ribicola. Osim tog pokusa, osnovane su sjemenske plantaže klonova dvaju vrsta borova radi praćenja uspjeha pošumljavanja glede različite nadmorske visine. Sveukupno su osnovane četiri plohe na 3.93 ha s ukupno 3068 komada sadnica, odnosno po dvije u svakom pokusu. Prva ploha na 0.58 ha osnovana je 1984. god. sadnjom po 18 sadnica P. strobus i P. wallichiana i 612 sadnica njihovih hibrida. Sadnice hibrida prethodno su zaražene gljivom Cronartium ribicola. Nakon 16 godina preživjelo je: P. strobus 11 %, P. wallichiana 68 % i |