DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 100     <-- 100 -->        PDF

III dio Skupštine započeo je svečanom dodjelom
priznanja književnici dr. se. Katici Čorkalo-Jemr
i ć , znanstvenoj savjetnici HAZU Centra za znanstveni
rad u Vinkovcima, koju je Upravni odbor HSDa
na prijedlog voditelja odnosnog centra HAZU,
akademika Dušana Klepca, predložio za počasnog
člana HŠD-a. Obrazlažući ovaj prijedlog predsjednik
HŠD-a S. M a t i ć pročitao je dopis akademika Klepca,
u kojemu su naznačene zasluge dr. se. Katice Čorkalo-
Jemrić na promicanju šumarstva i očuvanju šuma,
kako je to ispisano na uručenom joj Priznanju - Povelji
(o odluci Upravnog odbora uz obrazloženje detaljnije
je sve zapisano u Zapisniku 6. sjednice U.O., objavljenom
u Šumarskom listu 3-4/2004., Ad 3a, str. 210). Uz
pismeno priznanje kao počasnom članu, uručen joj je i
srebrnjak Kralj Tomislav te zlatnik s gravurom Sveučilišta
u Zagrebu za znanstveni doprinos na području šumarstva.
Nakon primitka ovih priznanja iz ruku predsjednika
HSD-a akademika Matica i burnog pljeska,
dr. se. Katica Čorkalo-Jemrić zahvalila je na priznanju,
kako kaže "osjećajući se počašćenom što je izabrana
za počasnog člana HŠD-a, jedne tako ugledne institucije
koja gotovo 160 godina radi na promicanju šumarske
struke, baštineći časno nasljeđe, koje u sebi sadrži
povijest šumarstva i povijest svojih članova, a dijelom
i povijest naše domovine". Pokazujući skromnost
znanstvenika kaže "ono što sam učinila za hrvatsko
šumarstvo uglavnom je bio moj zadatak i radna
obveza, a to je samo kapljica u moru onoga što su do
sada učinili mnogi šumarnici. Ipak, nije se uvijek radilo
samo o poslu, posebno je prevagnulo nadahnuće i
primamilo me područje koje u Hrvatskoj ima veliku težinu
i značenje, jer uz zemlju i pitke vode, šume su
naše najveće blago, živi kapital RH". Sticajem okolnosti,
njezin se "životopis, pa i sudbina susrela sa šumarstvom
i šumom, posebice s hrasticima koje svi volimo
i želimo sačuvati budućim naraštajima, a svi vi ovdje
nazočni i šumari diljem domovine, jamstvo ste da će
tako i biti, te će se naši divovi hrastovi, gordi i visoki i
dalje uzdizati, raskririlivši svoje ogromne granate
krošnje, a naše se šume zeleniti zdrave i njegovane, sačuvane
potomstvu".
Stoga se još jednom zahvaljuje za priznanje i čast
iskazanu činom primitka u počasno članstvo HŠD-a,
uz napomenu, da prema potrebi i dalje šumarska struka
na nju može računati.
U nastavku ovoga dijela Skupštine, glavni urednik
Šumarskoga lista prof. B. Prpić, rekao nekoliki riječi
o Zborniku radova, posebnom izdanju - suplementu
127. godištu Šumarskoga lista, koji sadrži referate sa
Savjetovanja održanoga u Senju 27. i 28. studenoga
2003. god. u povodu 125. obljetnice Kraljevskog nadzorništva
za pošumljavanje krasa krajiškog područja -
Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja
bujica u Senju (1878 - 2003). O obilježavanju te obljetnice
izvijestili smo u Šumarskom listu br. 11-12/2003.
str. 626-627.
"Golemi problem hrvatskoga jadranskog primorja
su današnje krške kamenjare, zaprvo kraške pustinje u
davnim vremenima obrasle sredozemnom šumskom
vegetacijom, uz more hrastom crnikom, a višim predjelima
hrastom meduncem. Razvojem šumarstva u
Hrvatskoj u gospodarsku granu u 18. stoljeću te pojavom
šumarskoga školstva i znanosti u 19. stoljeću, rađaju
se i ideje o pošumljavnaju kraških kamenjara i to
posebno u podvelebitkskom prostoru oko grada Senja,
opterećenog velikim ekološkim teškoćama".
Nadzorništvo - Inspektorat počelo je s radom 1878.
god., dakle godinu dana nakon tiskanja prvoga broja
Šumarskoga lista i djelovao 65 godina (do 1942. god.)
"Poslije uspješnog pošumljavanja Senjske drage,
koja je 1878. god. bila krška pustinja, danas je to prostor
zapažene ljepote krajobraza, pokriven šumom, s
više izvora pitke vode zaustavljene erozije i bujica,
ublaženim klimatskim ekstremima te bogatim životinjskim
i biljnim svijetom.
Djelovanje šumarstva u prostoru koje obuhvaća
Nadzorništvo - Inspektorat od Povila kod Novog Vinodolskog
do Sv. Magdalene u dužini od 160 km, bez
318