DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 102 <-- 102 --> PDF |
energiju gibanja (E = mv2), a brzina gibanja krupnijih kapi (promjera 5 mm) veća je do 800 puta od brzine gibanja sitnih kapi. Doc. dr. se. Milan Oršanić Pošumljavanje, sadašnje stanje i perspektive u globalnom razvoju Općenito je zamijećen negativni globalni trend osnivanja šumskih kultura u odnosu na nestanak šuma. Najveće površine šumskih kultura podignute su u Aziji. Cilj je namjensko podizanje šumskih kultura kao sirovinske baze. Kod osnivanja šumskih kultura potrebno je definirati ophodnju i cilj proizvodnje. Kod nas se malo pošumljava, uzmu li se u obzir opožarene površine. Izuzetno kvalitetna tla vriština i bujadnica se ne pošumljavaju. U stihijskom razvoju šumskih kultura izostaje njega šuma, a intervencija (i to zakašnjela) slijedi tek kod komercijalnog iskorištavanja. Ne postoji program na državnoj razini što će biti s napuštenim poljoprivrednim zemljištem, kao i s drugim zemljištem prepuštenim prirodnoj sukcesiji. Doc. dr. se. Igor A n i ć Promjena sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na primjeru šumske kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi Članak donosi rezultate istraživanja objavljenih u sklopu istraživačkog projekta "Obnova šuma mediteranskog područja, s posebnim osvrtom na listopadne vrste drveća". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta drveća u crnogoričnim šumama mediteranskog područja. Obavljena je analiza prirodnog pomlatka s prijedlogom metode pomlađivanja u 100-godišnjim kulturama crnog bora Senjske drage te mogućnost promjene sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem. Postojeće kulture crnog bora su prijelazne šume dvoslojnog rasporeda stabala i vertikalnog sklopa. Proredama se formira sastojinski vertikalni sklop, a meliorativni učinak kultura je potpun. U prirodnom obilnom i raznovrsnom pomlatku najčešće dolaze elementi klimazonalnih šuma. Važan je utjecaj sklopa na pomlađivanje pionirskih, prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. Hrast medunac se pomlađuje u prorjeđenom sklopu. Kulture crnoga bora treba prevesti u klimazonalne mješovite sastojine hrasta medunca, crnog graba i crnog jasena, oplodnom sječom u krugovima na malim površinama, uz prethodno šumsko-uzgojno planiranje Dr. se. Vlado Topić Šumska vegetacija na kršu kao značajan čimbenik zaštite tla od erozije Prikazani su rezultati višegodišnjega mjerenje površinskog otjecanja oborina i gubitka tla od erozije u slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama u starim sastojinama crnoga bora te u slivu bujice Rupotine kod Solina u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja, koje u starim progaljenim sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, iznose 15,87 mm/m2 (158,7 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova 28,51 mm/m2 (285,1 mVha), s koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 0,0229 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog sklopa, površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2 (68,8 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj površini 37,81 mm/m2 (378,1 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Gubici tla u sastojinama alepskoga bora nakon požara veći su za 463 puta. Podaci mogu poslužiti za pouzdano određivanje erozije tla vodom na cijelom mediteranskom krškom području naše zemlje, u bujičnim slivovima i na opožarenim šumskim površinama, jednakih ili sličnih ekoloških uvjeta. Dr. se. Tibor P e n t e k, doc. dr. se. Dragutin P i č m a n Uloga šumskih prometnica pri gospodarenju šumama na kršu s posebnim osvrtom na Senjsku dragu Krško područje se prostire na 52 % površine naše šuma, s 10 % ukupne drvne zalihe. Na krškom podruzemlje, a krške šume zauzimaju 44 % površine naših čju živi oko 2 mil. stanovnika, gdje se ostvaruje 86 % 320 |