DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 103 <-- 103 --> PDF |
ukupnog turističkog prihoda. Primarna zadaća šuma na kršu je ispunjenje općekorisnih funkcija šume (OKFŠ). Šumske protupožarne ceste (SPC) posebna su kategorija šumskih cesta (ŠC), koje traže specifično planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje. S gledišta drvne zalihe, one iskazuju neekonomičnost, ali one su u funkciji valorizacije OKFŠ-a. One su pretpostavka uspješnih preventivnih i represivnih mjera zaštite šuma od požara. U razdoblju od 1994. do listopada 2003. god. na području Uprave šuma podružnice Senj bilo je 55 požara na 880 ha (16 ha po požaru). Od toga 651 ha (74 %) odnosi se na državne, a 229 ha (26 %) na privatne šume. Godine 1998., 2000. i 2003. bile su sušne sa 63 % svih požara, od kojih je šumarija Crikvenica imala najviše opožarenih površina, 571,50 ha (65 %). Najviše požara evidentirano je po dojavi građana (74 %), zatim zaposlenika HŠ (16 %) i policije (10 %). U gašenju požara sudjelovalo je 2.299 osoba, od toga članova DVD 1.440 (63 %), zaposlenika HŠ 383, profesionalnih vatrogasaca 357 i građana 119. Ovisno o upraviteljima Kraljevskog Nadzorništva - Inspektorata, u početku je prikazan njihov rad u Šumarskom listu na zadovoljavajući način, što se ne bi moglo reći i za razdoblje nakon završetka I. svjetskog rata pa do prestanka njegova rada. Nakon tiskanja u nastavcima čitave Wessely-eve knjige o hrvatskome Nephodan je znanstveno-stručni pristup otvaranju šuma (izrada studija otvaranja u funkciji uštede), uspostavljanje GlS-a, izrada optimalne trase računskim modelom, kao podloga za kvalitetno planiranje i projektiranje (razriješenje). Nužno je definirati sastavnice sadržaja glavnog, odnosno izvedbenog projekta -jednoobraznost i ujednačavanje kvalitete izrađenih projekata te ustrojiti stručno i kvalificirano povjerenstvo za reviziju projekata u svrhu osiguranja vjerodostojnosti i kvalitete tehničke dokumentacije. Početak gašenja požara bio je prosječno nakon 48 minuta, lokalizirani su prosječno za 4,2 sata, a ugašeni prosječno za 10 sati. Ukupno je utrošeno 17.030 sati (309 sati po požaru), a korišteno je 380 vozila (7 po jednom požaru). Šteta je 4,843.049 kn godišnje ili 880.554 kn po požaru. Situacija je zadovoljavajuća na području istraživanja u odnosu na ostala područja našeg krša, no u budućnosti treba više pozornost obratiti na preventivne mjere (edukacija stanovništva, brzi dolazak, dobra otvorenost ŠPC i biološko saniranje). Briga o požarima je zadaća svima, a posebno nama šumarima. kršu, slijede napisi Eduarda Malbohana, Josipa Kozarca, Josipa Balena, Alfonsa Kaudersa i Vice Ivančevića. Prirodno i umjetno pošumljavanje ostvareno je na 20 % ukupne površine Kr. Nadzorništva - Inspektorata u razdoblju od 1878-1942. godine. Prof. dr. se. Milan G1 a v a š Šumski požari i protupožarna zaštita na području Uprave šuma Podružnice Senj od 1994 - 2003. Doc. dr. se. Željko Španj ol, mr. se. Damir Barci Zaštićeni dijelovi Brdski masiv Velebita proteže se u dužinu od oko 145 km, dok mu širina varira od 30 km u sjevernom do najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Na cijeloj površini nalazi se razasut splet bezbrojnih krševitih grebena i vrtača, kukova, gorskih hrptova, dolina i planinskih vrhova. Zbog želje da se ta iskonska priroda očuva, značajan dio Velebita je zaštićen. Velebit je međunarodni rezervat biosfere (1978). Nacionalni parkovi na Velebitu su: Paklenica (1949), površine 9.600 ha i Sjeverni Velebit (1999), površine 10.900 ha, a Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi (1969), 1.220 ha, Premužićeva staza (1933) i Lukina jama (dubine 1.335 m, deveta u svijetu). Park prirode Velebit (1981) ima površinu od 183.628 ha, od čega je obraslo šumom 114.676 ha ć, Roman R o s a v e c, dipl. ing. šum. prirode na Velebitu (62,4 %), dok gospodarske šume zauzimaju 81.017 ha (44,1 %). Posebni rezervati: šumske vegetacije je Štirovača, a botanički su Zavižan, Balinovac - Zavižanska kosa, 118 ha (od čega je 50 ha Velebitski botanički vrt kao spomenik prirode) i Visibaba, 80 ha. Uz već zaštićene dijelove, predlaže se za zaštitu daljnjih 1.556 ha, uglavnom posebnih rezervata šumske vegetacije. Zaštita prirode treba biti u službi razvoja turizma, rekreacije, znanosti, odgoja i obrazovanja. Povelja Velebita "Dar Zemlji" 2001. godine, priznanje j eo njegovu uvrštenju medu deset područja važnih za zaštitu biološke raznolikosti šuma u Sredozemlju. 2003. god. započeo je projekt "Očuvanje krških ekosustava" (KEC), u koji je uključen i Velebit. Prof. dr. se. Branimir Prpić, Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum. Nadzorništvo - Inspektorat u Senju na stranicama "Šumarskoga lista´ 321 |