DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 105 <-- 105 --> PDF |
PROFESOR DR. SC. SLAVKO MATIC IZABRAN ZA REDOVITOGA ČLANA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI Slavko Matić, dipl. ing. šumarstva, magistar i doktor šumarskih znanosti, redoviti sveučilišni profesor i profesor emeritus Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izabran je na Skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održane 20. svibnja i promoviran 15. lipnja 2004. godine za redovitoga člana. Prijedlog za njegov izbor potekao je od akademika Dušana Klepca iz Razreda za prirodne znanosti HAZU i Znanstveno-nastavnoga vijeća Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Izvješću za Skupštinu HAZU, akademici Dušan Klepac i Milan Masu´ ´.´ celjski predlažu, da se na osnovi sveukupne znanstvene i stručne djelatnosti prof. dr. se. Slavka Matica, posebno u odnosu na objavljene znanstvene radove i dodijeljena mu domaća i inozemna priznanja (odličja za osobite zasluge u znanosti i gospodarstvu i počasne doktorate Sveučilišta u Brnu i Sveučilišta u Zvolenu) izabere za redovitoga člana HAZU. Put akademika Slavka Matica od inžinjerske diplome do najvišega znanstvenoga zvanja u Republici Hrvatskoj, nije bio ni lagan ni jednostavan. Slavko Matić kninski Hrvat rođen je 20. siječnja 1938. godine u Livnu, mjestu u kojemu je tada zaposlen njegov otac. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Kninu, a Šumarski odjel Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Na istom Fakultetu izabran je 1963. godine za sveučilinog asistenta na Katedri za uzgajanje šuma iz predmeta Tehnika uzgajanja šuma, kasnije Uzgajanje šuma (I i II). Na Šumarskome fakultetu provodi čitav radni vijek do odlaska u mirovinu 30. rujna 2003. godine. Magistrira 1972., doktorira 1980. godine, za redovitoga profesora izabran je 1986., a redovitim profesorom u trajnom zvanju postaje na reizboru 1997. godine. Svoje bogato znanstveno djelo temelji na znalački postavljenim pokusima u svim značajnijim šumskim ekosustavima u Hrvatskoj. Rezultate istraživanja objavljuje u 179 tekstova i to 129 znanstvenih, od toga 45 indeksiranih u referalnim publikacijama [SI, CC, CAB. Ostalo su pregledni članci, konferencijska priopćenja, sažeci i knjige ili poglavlja, zatim 30 stručnih i 20 ostalih napisa. Akademik Matić postigao je značajne rezultate u šumarskoj znanosti iz područja više disciplina u silvikulturi, koji su priznati u nas 323 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 106 <-- 106 --> PDF |
i u svijetu. Uveo je novu metodu njege lužnjakovih šuma i uveo posebnu formulu za intenzitet prorijeda. Posebno se istaknuo u istraživanjima prirodnoga pomlađivanja. U prebornim bukovo-jelovim šumama utvrdio je optimalnu strukturu, koja omogućuje trajno prirodno pomlađivanje u tim ekološki i gospodarski izuzetno vrijednim šumskim ekosustavima. U nizinskim šumama hrasta lužnjaka i bukovo-jelovim šumama, istražio je i predložio načine obnove šuma pogođenih novonastalim šumskim štetama ("kisele kiše"). Predvodio je kompleksna istraživanja strukture (stanište, sastojina) u sekundarnoj prašumi slavonske šume hrasta lužnjaka te šume lužnjaka s običnim grabom Prašnik i sekundarne prašume Muški bunar u gorskoj šumi bukve. U sredozemnim i polusredozemnim šumama uveo je metodu konverzije njihovih degradacijskih oblika u šume sjemenjače. U gotovo svakom segmentu velikoga područja uzgajanja šuma, od sjemenarstva i rasadničarstva, njege šuma, metoda obnove regularnih i prebornih šuma, do njege i obnove park šuma, akademik Matić dao je znanstveno osnovu i upute za primjenu. Svoja znanstvena i stručna iskustva vrlo je uspješno prenosio na studente Šumarskoga fakulteta u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi. Bio je nastavnik za kolegije u dodiplomskoj nastavi Uzgajanje šuma (I i II) i Osnove šumarstva. Na poslijediplomskoj nastavi vodio je znanstveni studij Uzgajanje šuma. Voditelj je i nastavnik na poslijediplomskim stručnim studijima: Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura, Uzgajanje prirodnih sastojina, Rasadnička proizvodnja i šumske kulture. Nastavnik je za kolegije: Osnivanje i uzgojni tretman prirodnih sastojina, Šumske kulture i plantaže, Preborne šume, Osnivanje i njega mediteranskih šuma, Šumsko sjemenarstvo, Rasadničarstvo, Rasadničarsvo u hortikulturi i Biološka konzervacija tla i rekultivacija. Vodio je 300 diplomskih, 27 magistarskih i 8 doktorskih teza. Sudjeluje na obranama kao mentor ili član povjerenstva u 320 diplomskih teza, 48 magistarskih i 18 doktorskih. Akademik Slavko Matić u posljednjih desetak godina oživio je šumarsku i drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj, jer je bio predlagatelj, jedan od osnivača i prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu i tako okupio 40 znanstvenika za rad u Hrvatskoj te potaknuo na interdisciplinarna znanstvena istraživanja. Pod njegovim predsjednikovanjem tiskane su dvije znanstvene monografije: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj i Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, a u pripremi je monografija Poplavne šume u Hrvatskoj. Već dugo je znano kako je prof. dr. se., sada akademik Slavko Matić jedan od najuspješnijih, najplodnijih i najcjenjenijih šumarskih znanstvenika dobro poznat i izvan granica Hrvatske. Za svoj doprinos šumarskoj znanosti dobio je dva počasna doktorata na dva europska sveučilišta, unutar kojih su poznati šumarski fakulteti. Počasni doktorat doktor honoris causa, dodijeljen mu je 13. rujna 2000. godine od Mendelovog poljoprivrednoga i šumarskog Sveučilišta u Binu (Češka) i l i . prosinca 2003. od Znanstvenoga savjeta Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (Slovačka). Ističu se domaća odlikovavanja i to Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti i Reda Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu. Tijekom dosadašnjega rada akademik Matić obavljao je ili još uvijek obavlja ove funkcije: redoviti član i predsjednik Akademije šumarskih znanosti (1996-) potpredsjednik savjeta za poljoprivredu i šumarstvo HAZU (1994-2002) predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva (1993-) član Znanstvenog područnog vijeća za biotehničke znanosti (2000-) član Matičnoga povjerenstva za biotehničke znanosti (1990-) član Odbora za evidencijui unapređenje kadrova Senata Sveučilišta u Zagrebu (1994-2002) koordinator Almae Matris Alumni Croaticae za Šumarski fakultet (1999-) dekan Šumarskoga fakulteta (1992, 1994-1996) prodekan Šumarskoga fakulteta (1982-1984, 1984-1986, 1990-1992) predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1997-2003) član Povjerenstva za poslijediplomsku nastavu Šumarskoga fakulteta (1986-) član IUFRO (International Union of Forest Research Organization international council (1996-2000) koordinator grupe IUFRO 8.01.08- Floodplain forest ecosystems (2001) predstavnik Hrvatske u EFI (European Forest institute) International council (1998-2003) član U.O. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb (1990-1995) član Upravnoga vijeća Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu (1998-2001) član Upravnoga odbora Parka prirode Velebit (2004-) U izvješću akademika Dušana Klepca i Milana Maceljskoga ističe se dobra suradnja prof. Slavka Matica s 324 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 107 <-- 107 --> PDF |
HAZU u proteklom razdoblju. Navodi se kako je bio potpredsjednik i aktivan član Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU te sudjelovao na znanstvenim skupovima organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. To su: Unaprjeđenje poljoprivrede i šumarstva na kršu (2000) Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma (1994) Znanstveni savjet za promet Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1990) Prikaz i ocjena monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU ((1996) Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj s osobitim naglaskom na Spačvu (2002). Sudjeluje u uređivanju ovih publikacija: Predsjednik je Uređivačkoga savjeta znanstvenostručnoga i staleškog glasila Šumarski list, Urednik za znanstveno područje Uzgajanje šuma i hortikultura u Šum. listu, Član Uređivačkoga savjeta časopisa Mehanizacija u šumarstvu, Urednik znanstvene knjige "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava", Zagreb, 1996., Glavni urednik monografije "Sveučilišna znanstvena nastava u Hrvatskoj 1898-1998, Knjiga druga, Zagreb 1998., Predsjednik Uređivačkoga savjeta znanstvene monografije "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", Zagreb, 2001., Urednik znanstvene monografije "Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama", Zagreb, 2001., Glavni urednik znanstvene monografije "Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj", Zagreb, 2003. Akademik Slavko Matić sudjelovao je na 27 znanstvenih i stručnih skupova, organizirao 11 i predsjedao na 3 skupa. U ovom napisu želim istaći golem napor akademika Slavka Matica što ga ulaže kao predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, kako bi ukazao na današnju zbilju o nezainteresiranosti, neznanju i krivom odnosu vladajućih prema našim šumama. Pri svakom koraku kojega je učinio u svezi sa strukom imperativ mu je bila znanstvena istina. Citiram dio njegova zaključka koji ukazuje na današnje stanje u članku: "Šumarstvo u društvenom ozračju danas..." "Iako smo nasljedili vrlo kvalitetne šume, dobru šumarsku tradiciju, kadrove i visokoškolsku obrazovnu ustanovu i dobru znanost, današnji položaj šumarstva je svakim danom sve lošiji. Temeljni problem je u nepostojanju pravne države i nepoštivanju Ustava i Zakona o šumama, miješanje politike u stručne poslove upravljanja šumama te loša kadrovska politika"(Matić, posebni broj Šum. lista, 2003). Zaključak akademika Dušana Klepca i Milana Maceljskog izabranih po Rcazredu za prirodne znanosti HAZU za podnošenje Izvješća na osnovi nominacije prof. dr. se. Slavka Matica, doslovce glasi: "Temeljem sveukupne znanstvene i stručne djelatnosti prof. dr. se. Slavka Matica posebno u odnosu na objavljene radove (ukupno 179 tekstova, 129 znanstvenih od toga 45 indeksiranih u referalnim publikacijama ISI, CC, CAB, 30 stručnih i 20 ostalih tekstova) te dodjeljenim mu domaćih i inozemnih priznanja (odlikovanja za osobite zasluge za znanost, odlikovanja za osobite zasluge u gospodarstvu, počasni doktorat Sveučilišta u Brnu - Češka, počasni doktorat Sveučilišta u Zvolenu - Slovačka), predlažemo ga poštovani predsjedniče, poštovani tajnice, poštovana kolegice i poštovane kolege za izbor u redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti." Čestitam akademiku Slavku Maticu na izboru u ovo visoko zvanje u ime šumarske struke i to u ime većine koja jednako misli kao njihov predsjednik u uvjerenju kako će šumarske stručne stavove podržati i vrhunska znanstvena institucija u Hrvatskoj. Prof. dr. se. Branimir Prpić 325 |