DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 108 <-- 108 --> PDF |
POŠTANSKA MARKA POSVEĆENA NACIONALNOM PARKU "RISNJAK" S godinu dana zakašnjenja i Hrvatske pošte pridružile su se obilježavanju jubilarne 50. obljetnice jedinog nacionalnog parka na području Primorsko-goranske županije, pustivši u promet 22. travnja 2004. prigodnu poštansku marku u bloku na temu Nacionalni park "Risnjak".´ Tiskana tehnikom višebojnog offseta u Tiskari "Zrinski" d.d. Čakovec, na samoj marki predstavljena su tri izvorna cvjetna bisera - alpski kotrljan, zlatni ljiljan i bradata zečina, a na vanjskom dijelu spomen marke, kao glavni motiv Mali i Veliki Risnjak sa Šloserovim planinarskim domom, te ris s lijeve i žuta sirištara s desne strane bloka. Autor likovnog rješenja marke je dizajner Danijel P o p o v i ć, inače rođeni Crnolužanin, koji je na predstavljanju ove inače jubilarne 500. marke Hrvatskih pošta u upravnoj zgradi NP "Risnjak" u Bjeloj Vodici kod Crnog Luga 22. travnja 2004. rekao, daje napokon uspio na jednu marku staviti sve ono što je želio zabilježiti na svojim dosadašnjim markama: Risnjak kao primjer sačuvane prirode, risa kao simbola skrbi ljudi da prirodi vrate izgubljeno, te predivno cvijeće risnjačkih cvjetana kojima se divio od kada je prohodao. Naklada je marke u bloku samo 50.000 komada (naklada spomen bloka posvećenog Arboretumu Trsteno iz 2001. g. bila je dvostruko veća!), a nominalna joj je vrijednost 10,00 kuna. Prigodni tekst na listiću koji prati marku iz peraje našeg uglednog prirodoslovca i publiciste dr. se. Rado- NACIOXALNI PARK RISNJAK Slika 1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) petstote poštanske marke u bloku posvećene Nacionalnom parku "Risnjak" Kuvertu s prigodnim žigom prigodom 50-te obljetnice NP "Risnjak" rujna 2003. g. izdalo je Filatelističko društvo Rijeka. Hire, D. (1898). Gorski kotar. Slike, opisi i putopisi. Knjižare Lav. Hartmana, Zagreb, str. 175. vana K r a n j č e v a, prof, u kojemu je na sažet i pregledan način predstavio "gorski masiv Risnjaka - najljepši i najzanimljiviji dio Gorskog kotara". Primijetio bih samo daje bilo nepotrebno (i pogrešno) zaslužnog botaničara Ivu H o r v a t a "prekrstiti" u Ivana Horvata, te da "jedinstveni izlet" na izvorište Kupe iz sela Razloge ne vodi koritom Krašićevice, kako to stoji u listiću, već strmo utabanom stazom uz seoske livade i voćnjake pravo na izvor. Pretežiti dio godine presušeno korito potoka Krašićevica stere se smjerom sjevera, a sa stazom iz Razloga sastaje se tik samog vrela Kupe. Također valja upozoriti, da ne bude zabune, da glavni motiv na marki u bloku nije prizor "promatran s obližnjeg mora" (s riječkog Kvarnera se i ne vidi Risnjak, jer ga zastiru visovi Guslice, hrvatskog Snježnika i Radeševa!) već iz Crnog Luga s istočne strane, a predstavljaju ga (slijeva na desno): Južni Mali Risnjak (1446 m), Šloserov dom (1418 m) i glavni vrh Risnjaka (1528 m). Uz Južni Mali Risnjak sjeverno od vrha Risnjaka prostire se i Sjeverni Mali Risnjak (1437 m), koji se na marki ne vidi. Od svog životinjskog svijeta Risnjaka (medvjedu, risu i divljoj mački od krupnih vrsta treba još pridodati jelena, divlju svinju i divokozu), ris je bez dvoumljenja najbolji izbor za marku posvećenu ovom nacionalnom parku. Jedan od posljednjih izvornih risova Hrvatske, kako je zabilježio Dragutin Hire,2 ulovljen je u gvozda na "iztočnom podnožju Risnjaka" 1854. g., a prvi novonaseljeni ris, nakon gotovo stoljetnog izbivanja, osmotren je na gorskoj livadi Lazac u NP "Risnjak" 15. lipnja 1974. ili jednu godinu i tri mjeseca od dana ispuštanja u šume Kočevske (Slovenija) 1973. g. I prva radioogrlicom obilježena mlada risovica "Bela" uhvaćena je u Bjeloj Vodici, tik granice parka 16. prosinca 2001. U našim gorskim staništima, pa tako i u visinskim dijelovima Risnjaka raste alpski kotrljan (Eryngium alpinum L.J, jedna od četiriju "alpskih" cvjetova prikazanih na marki. Višegodišnja je to biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Na uspravnoj stabljici koja se pri vrhu grana rastu listovi srednje veličine, ponekad nazubljeni i/ili bodljikavi. Cvjetovi su skupljeni u 2-3 krupne plavičaste glavice, pri dnu obavijeni velikim bodljikavim, svilastim brakterijama. Neke od 326 |