DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 114     <-- 114 -->        PDF

NOVI MAGISTRI
Mr. sp. MARIN TOMAIC, dipl. ing. šum.
Mr. sp. Marin Tomaić, dipl.
ing. šum. obranio je magistarski raci
iz znanstvenog područja biotehničke
znanosti, znanstveno polje
šumarstvo, znanstvena grana uređivanje
i zaštita šuma - ogranak
lovstvo na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu. Rad je obranio u srpnju
2003. godine pred Povjerenstvom
koje je imenovalo Fakultetsko
vijeće Sveučilišta u Zagrebu u sastavu:
prof. dr. se. Zvonko Seletković,
predsjednik, doc. dr. se.
Marijan Grubešić i prof. dr. se.
Zdravko J a n i c k i , članovi. Mentorom
je imenovan doc. dr. se. Marijan
Grubešić. Uz suglasnost autora
i mentora, zadovoljstvo nam je
dati kraći prikaz magistarske stručne radnje pod naslovom
"Metode prihvata, ispuštanja i podivljavanja
fazana (Phasianus colehicus L.) u otvorena lovišta".
Mr. sp. Marin Tomaić rođen je 23. svibnja 1955.
godine u Senju. Osnovnu i srednju školu završava u
Zagrebu te akademske godine 1974./75. upisuje Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje ga i 1980.
godine diplomira.
Od 1981. godine zaposlenje u Šumskom gospodarstvu
Varaždin, šumarija Varaždin na radnom mjestu revirnika.
Godine 1992. imenovanje upraviteljem šumarije
Varaždin, a od sedmog mjeseca 1995. godine raspoređen
je na mjesto rukovoditelja Službe za lovstvo u Direkciji
JP "Hrvatske šume"p.o. Zagreb, da bi 1996. godine
bio raspoređen i na mjesto rukovoditelja Službe za
ekologiju. Od 1998. godine zaposlenje na mjestu direktora
"Zelendvor" d.d. Varaždin.
Godine 2003. magistrira na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.
Upravo rad u trgovačkom društvu "Zelendvor" d.d.
Varaždin na proizvodnji pernate divljači, pobudio je u
njemu potrebu da proučava problematiku koju je obradio
u magistarskom radu "Metode prihvata, ispuštanja i
podivljavanja fazana (Phasianus colehicus L.) u otvorena
lovišta". Proučavajući tu problematiku kroz 5 godina
autor je došao do izuzetnih spoznaja, pa je iz te rijetko
obrađene problematike napisao i magistarski rad. Stručni
magistarski rad autor je napisao na 144 stranice, s
vrijednim praktično-korisnim tablicama i grafičkim prikazima.
U okviru istraživanja autor
je postavio pokuse na području Međimurske,
Varaždinske i Bjelovarsko-
bilogorske županije, odnosno u
tamošnjim odabranim lovačkim
udrugama. Istraživanja su provedena
u 29 otvorenih lovišta. U svih 29
lovišta - pokusnih površina, istraživanje
je provodio punih 5 godina.
Za prikupljanje valjanih podataka
autor je priredio istraživački obrazac
na 3 stranice sa 20 grupa podataka
odvojeno za svaku od 29 pokusnih
površina, odnosno 29 lovišta.
Istraživanje je usmjerio na izbor
tipa prihvatilišta za fazane razne
starosti od 7 - 50 tjedana, koja se
primjenjuju u praksi:
1. Potpuno zatvoreno prihvatilište, potpuno ograđeno
žicanim pletivom;
2. Otvoreno prihvatilište, ograđeno žicanim pletivom
samo s bočnih strana bez pokrovne mreže;
3. Kombinirana prihvatilišta;
4. Pokretna prihvatilišta.
Autor cijelo jedno poglavlje posvećuje problemu
kontakta fazana s prirodnim uvjetima, što je problem
sve umjetno uzgojene divljači. Pri tome detaljno obraduje
prihvat fazana s brojnim podacima i rješenjima,
ispuštanje i podivljavanje, a sve to u 29 lovišta. Za fazu
nabave fazana istražuje optimalni broj (količinu), starost,
vrijeme nabave i omjer spolova fazana. Faza nabave
fazana posebno je istaknuta, a ništa manje značajno
nisu obrađene i ostale faze. Za potrebe svih triju
faza autor je istražio brojne ekološke parametre, a u
pripremi terena za ispuštanje osobiti je naglasak na reguliranju
broja predatora. Autor je za potrebe tih triju
faza detaljno ugradio spoznaje iz fitocenologije, klimatske
i druge vremenske prilike u svakom lovištu tijekom
svih 5 godina istraživanja.
Rezultate istraživanja obradio je na preko 50 stranica.
Svaki rezultat istraživanja ima svoju težinu za
svako od 4 tipa uzgajališta, pa je teško sve opisivati u
kratkom napisu. Međutim moramo komentirati podatke
uginuća fazana koje autor precizno veže za tip prihvatilišta,
površinu prihvatilišta, vrijeme držanja fazana
u prihvatilištu i dr. Najmanji gubici bili su u kombiniranom
prihvatilištu. Stoga, a i iz drugih razloga, au-
332