DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 116 <-- 116 --> PDF |
dan znanstveno-popularni članak. Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici 27. lipnja 2003. godine imenovalo je Povjerenstvo za ocjenu izrađenog magistarskog rada V. Jumića: prof. dr. se. Joso Vukelić - predsjednik, doc. dr. se. Marijan Grubešić - član, Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. se. Zvonimir Tucak - Poljoprivredni fakultet Osijek, član. Za mentora Vijeće je imenovalo doc. dr. se. Marijana Grubešića. Pred gornjim Povjerenstvom obranio je stručni magistarski rad 24. 7. 2003. godine pod naslovom: "Tjelesni i trofejni razvoj jelena običnog (Cervus elaphus L.) u državnom lovištu VII/4 - Garjevica". Rad je opsega 76 stranica i uređen je u 10 potpoglavlja. Za ovaj sažeti prikaz odabrali smo u kratkim crtama dijelove poglavlja metode rada, rezultate istraživanja te rasprave i zaključake. U poglavlju metode rada autor je predočio način prikupljanja podataka za potrebe rada. Podaci se odnose na 10 lovnogospodarskih godina, a analizirana su sva odstrijeljena grla te uzeti sljedeći parametri: datum odstrela, neto težina, vrijednost trofeja u CIC točkama, a od izmjere trofeja uzeti su: duljina grane, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg rogova između nadočnjaka i srednjaka te srednjaka i krune, težina rogovlja, raspon rogova i broj parožaka. Pri tomu je bitan podatak starost grla. U daljnjoj obradi podaci su uspoređivani s analognim podacima trofeja Baranje i lovišta Đurđenica. Rezultati istraživanja su brojni. U razdoblju od 10 godina u lovištu Garjevica odstrijeljena su 392 jelena ili 47 % od ukupnog odstrela. U prvih 5 godina odstreljivani su uglavnom srednjedobni jeleni. Međutim u drugih 5 godina politika odstrela je promijenjena, pa se težište odtrijela odnosilo na kategorije podmlatka i mladih grla. Trofejni razvoj jelena pokazuje pregled stečenih trofeja od 1992 - 2002. u medaljama: zlatnih 12 %, srebrnih 19 % i brončanih 24 %. Bez medalje je odstreljeno 45 % jelena. Autor je analizirao postizanje maksimalne vrijednosti mjerenja parametara trofeja prema dobi: - Duljina grane u 8 - 9-toj godini Duljina nadočnjaka u 10-toj godini Duljina srednjaka u 8 - 9-toj godini - Opseg vijenca u 10-toj godini Opseg između nadočnjaka i srednjaka u 10-toj godini Opseg između srednjaka i krune u 10-toj godini - Masa rogova u 9 - 10 godini - Raspon rogova u 9-toj godini Broj parožaka u 8 - 9-toj godini Prema iznijetome, nakon statističke obrade i grafičkih prikaza uočava se daje najviše elemenata roga postiglo svoj maksimum u starosti 9 -10-ta godina. Rezultat toga predstavljaju uzgojni zahvati, genetske osnove populacije kao i utjecaj ekoloških čimbenika. Autor naglašava tehnologiju uzgoja kao izuzetno značajan čimbenik za povećanje kvaliteta trofeja. Autor je zaključke rada napisao u 13 točaka. Neke citiramo: "Kroz promatrano razdoblje u odstrelnom kontingentu dominiraju jeleni u odnosu na telad i košute, a u kategoriji jelena dominiraju mlađa grla. Time se dobiva povećani prirast, a početak izlučivanja neperspektivnih muških grla pomiče se na pomladak i mlada grla. Kroz promatrano razdoblje ukupno je odstrijeljeno 22,4 grla jelenske divljači na 100 ha LPP. Godišnji odstrel je varirao od 1,2 do 4,5 grla na 100 ha LPP, s prosjekom od 2,2 grla na 100 ha LPP. Ovakav podatak govori o vrlo visokoj odstrelnoj kvoti, a maksimalna vrijednost nadmašuje prosjek Baranje. U intenzivnom lovnom gospodarenju proizvodi se i značajna količina mesa divljači (divljačine). U ovom je lovištu ona varirala od 4 038 kg (108,5 kg/100 ha LPP) do 15 327 kg (412 kg/100 ha LPP) godišnje". Navedeno Povjerenstvo dalo je visoku ocjenu ovom stručnom radu. U ocjeni se osobito ističe značenje da je autor odabrao područje istraživanja koje ranije nije bilo predmet sličnih radova, a danas postiže međunarodna priznanja u lovnom gospodarenju. U tom lovištu odstrijeljen je jelen čiji je trofej prvak Hrvatske. Povjerenstvo ističe daje u istraživanju jelena najviše rađeno u baranjskim lovištima, dok su ostala slična lovišta ostala manje obrađena, pa bi trebalo znanstveno obraditi ostala lovišta jelena običnog u Hrvatskoj, stoje preporuka i autora. Rad predstavlja vrijedan doprinos istraživanju jelena običnog, a stečeno zvanje daje poticaj autoru da nastavi istraživanja i time doprinese boljem gospodarenju tom vrstom divljači u Hrvatskoj. Prof. dr. se. Dominik Raguž 334 |