DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Slika 2. i 3. Žutokljuni plijenor snimljen ispod visećeg mosta na rijeci Dravi 12. veljače 2004. godine Iako se žutokljuni plijenor ponaša kao divlja ptica, ostaje tračak sumnje u vjerodostojnost porijekla ove ptice. Postoji sumnja da "naš" žutokljuni plijenor potječe iz nekog zoološkog vrta susjednih zemalja ili je možda "kućni ljubimac" nekog ljubitelja ptica? Pojava rijetkih vrsta iz vrlo udaljenih zoogeografskih područja nije nepoznata. Tako i u popisu ptičjih vrsta Parka prirode "Kopački rit" i Podunavlja nalazimo vrste koje IZVORNIK Peterson, R., G. Montfort, P. A. D. Hollom, (1985): Die Vogel Europas, 14., verbesserte Auflage, Hamburg und Berlin. Kralj, J. (1997): Ornitofuna Hrvatske tijekom poslijednjih dvjesto godina, Larus, 46, 1-112, Zagreb. Matvejev, S. D., V. F. Vasić, (1973): Catalogus faune Jugoslaviae, Acadcmia scientarium et artium Slovenica, I V/3, Ljubljaana Rucner, D. (1955): Moja knjiga o pticama, Školska knjiga, Zagreb. 336 potječu iz Južne Amerike (čileanski plamenac), Sjeverne Amerike (šarena "harlekinova" patka), Indije (indijska guska) i si, a sve su to "bjegunci" iz zooloških vrtova ili parkova prirode, gdje su prvo donesene i udomljene, a onda su pobjegle u prirodu i podivljale. Bez obzira na tu mogućnost, pojava ove rijetke ptice na Dravi zanimljiv je događaj koji zaslužuje pozornost šumara, lovaca i ljubitelja prirode. PODATAKA: Hirtz, M. (1936): Kritische Beitrage zur Kenntnis der Vogelwelt Jugoslaviens, Glasnik hrvatskog prirodoslovnog društva 41^48: 161-230, Zagreb. Bauer, K. M., G. Blotzheim, (1987): Handbuch der Vogel Mitteleuropas, Band 1, Gaviiformes - Phoenicopteriformes, 2., durchgesehene Auflage, 69-74, Wiesebaden. Makatsch, W. (1969): Wir Bestimmen die Vogel Europas, 2. Auflage, Leipzig. Darko Getz |