DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 12 <-- 12 --> PDF |
N. Pemar, .1. Vukelić. D. Bakšić. D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENF7I- I SVOJSTAVA TI.A .. Šumarski list br. 5 6. CXXVI1I (2004). 223-232 Euglej je tlo reljefnih depresija u kojima se evolucija odvija pod dominantnim utjecajem slabo pokretne površinske vode i/ili vode temeljnice. Dugo trajanje poplava i relativno visoka razina vode temeljnice, uzrok su izraženih redukcijskih procesa već od same površine, pa se hipoglejevi javljaju pretežno samo na gredama. Sva ova tri tipa tla međusobno se razlikuju s ekološkoproizvodnog gledišta. Vrlo bitno je istaći da su ekološkoproizvodne razlike unutar tipa u nekim slučajevima znatno veće nego li između tipova, stoje usko povezano sa značajkama vodnog režima i s teksturom. Stoga se gospodarenje tako dinamičnim sustavom treba temeljiti na dobro istraženim hidrološkim odnosima i sustavnom monitoringu (Mayer, 1988, 1995). Utvrđivanje pedoekoloških šumskoproizvodnih kategorija u aluvijalnom području vrlo je važno pitanje (Mayer &Bušić 1996), osobito kad se ima u vidu visoka proizvodnost ovih zemljišta. Optimalno iskorištenje ove proizvodnosti ovisi o poznavanju plodnosti tla, odnosno parametara o kojima ona najviše ovosi. U ovom slučaju to su tekstura i vodni režim. ZAKLJUČCI Tlo ritskog područja sjeveroistočne Baranje razvija se u specifičnim uvjetima sedimentacije i hidrološkog režima Dunava, a u izvjesnoj mjeri nosi i obilježja razvoja iz vremena prije hidrotehničkih zahvata na rijeci. S obzirom na uvjete geneze i evolucije te na fiziografiju tla u ovom području, može se zaključiti sljedeće: 1. Tlo istraživanog područja aluvijalnog je porijekla, a kako je dunavski aluvij praškastog do pjeskovitog karaktera, tekstura tla je u pravilu ilovastog do pjeskovitog karaktera. Samo u mikroreljefnim depresijama udaljenijim od korita rijeke u nekim proslojcima (većinom u površinskom dijelu) tekstura može biti i nešto teža (glinasta ilovača do laka glina). Karakteristično obilježje tla u ovom području je izrazita teksturna strati grafija; 2. Osim aluvijacije kao geološkog i pedogenetskog procesa, karakteristika ovdašnjih šumskih ekosustava je visoka organska produkcija, što se mjestimično značajno manifestira u humizaciji pedosfere; 3. Dominantni tip tla je fluvisol (redovito karbonatni), a znatno manje su zastupljeni euglej i humofluvisol. LITERATURA Antić,M.&N.Jović, 1965: Geneza i osobine zemljišta beljskog lovno-šumskog područja, Bilten LŠG Jelen 3:25-36. Glede pedotaksonomske nomenklature, smatramo daje nepotrebno neka tla iz aluvijalne ravnice izdvajati u posebni tip. To se odnosi na humofluvisole s plitkim A- horizontom. Boljim riješenjem smatramo pristup u WRB klasifikaciji (Deckers et al 1998, Spaargaren, 1994), prema kojoj se većina takvih tala svrstava u skupinu fluvisola (osim onih s A- horizontom debljim od 25 cm). Klasifikacija Skorića et al. (1985) i Skorića (1986) nudi klasifikacijska riješenja za izdvajanje podtipova, varijeteta i formi fluvisola, koja kada se primjene na fluvisolima (i humofluvisolima) istraživanog područja pokazuje da razlike postoje samo u stupnju oglejenosti te u manjoj mjeri i u teksturnoj slici profila. Prostornu i vremensku dinamiku vlažnosti u slučaju pjeskovitih i pjeskovitoilovastih tala, kakva su u podunavlju, smatramo najvažnijim čimbenikom njihove plodnosti i pogodnosti za intenzivnu šumarsku proizvodnju. U tom smislu bila bi poželjna uspostava monitoringa poplava temeljena na satelitskim snimkama, te monitoringa vlažnosti tla u vegetacijskom razdoblju temeljena na stacionarnim vlagomjerima i pjezometarskim stacionarima. Conclusions S obzirom na fiziografiju ovdašnjih humofluvisola, smatramo prihvatljivijim u većini slučajeva svrstati ih u skladu s WRB- klasifikacijom u istu taksonomsku jedinicu - fluvisole; 4. Prostornu i vremensku dinamiku vlažnosti u slučaju pjeskovitih i pjeskovitoilovastih tala, kakva su u ovom dijelu podunavlja, smatramo najvažnijim čimbenikom njegove plodnosti i pogodnosti za intenzivnu šumarsku proizvodnju. Uz teksturne stratigrafije mikroreljef je drugi značajni čimbenik pristupačnosti fiziološki aktivne vode biljnom korjenu, pa prema tomu i plodnosti tla; 5. Učinkovito gospodarenje šumskim ekosustavom kakav je u sjeveroistočnom podunavlju treba se temeljiti na dobro istraženim hidrološkim odnosima i sustavnom monitoringu i utvrđivanju pedoekoloških šumskoproizvodnih kategorija. Ovo bi se trebalo temeljiti na monitoringu poplava temeljenom na satelitskim snimkama, te na monitoringu vlažnosti tla u vegetacijskom razdoblju temeljenom na stacionarnim vlagomjerima i pjezometarskim stacionarima. - References Antić, M, V. Munkančević & N. Jović, 1968: Prilog klasifikaciji aluvijalnih zemljišta na primeru aluvijalne ravni reke Dunava i Drave u Baranji. "Jelen" bilten LŠG 7, Beograd. 230 |