DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 126 <-- 126 --> PDF |
- način života - utjecaj risa na dvopapkare ris i uzgoj gospodarski značajne divljači - ris i čovjek zaštita i lovno gospodarenje risom - trofej risa Divlja mačka divlja mačka - predak domaćoj mački opis divlje mačke i različitosti od domaće mačke životni prostor divlje mačke i veličina teritorija rasprostranjenost i brojnost divlje mačke u Slovačkoj - način života zaštita i gospodarenje divljom mačkom - trofej divlje mačke 5. Završna rasprava 6. Literatura Iz prikazanih naslova poglavlja i nekih potpoglavlja, vidljiv je detaljan opis svih segmenata važnih za monografsko djelo o risu i divljoj mački. U knjizi su dane vrlo detaljne analize, usporedbe i zaključci, a sve to argumentirano je brojkama, odnosno statistikom. Knjiga je obogaćena, kao stoje istaknuto, brojnim crno-bjelim fotografijama, što ne umanjuje njihovu namjenu, poruku ili edukativnu funkciju, kao i crtežima koji vjerno dočaravaju bitne detalje o risu i divljoj mački. Grafički prilozi bazirani su na statističkim pokazateljima i daju trendove ovisnosti predatora i plijena. Iako je knjiga pisana na slovačkom jeziku, zbog sličnosti s hrvatskim jezikom, vrlo lako se čita, a razumiju se i osnovne misli, zaključci i poruke koje su autori istakli u pojedinom dijelu teksta. Na kraju knjige nalazi se 16 stranica s kolor fotografijama koje prikazuju risa i divlju mačku, njihova staništa, tragove i aktivnosti. Sam kraj knjige posvećen je animalistici s temom ovih vrsta te poštanskim markama koje su izdane s motivom risa i divlje mačke. Doc. dr. se. Marijan Grubešić ALBERI E TERRITORIO (novo izdanje časopisa Monti e bosehi) Iz broja 3 za ožujak 2004. izdvajamo: Antonio B r u n o v i: Šuma - raznolikost funkcija U uvodnom članku časopisa autor (koordinator uredništva) ističe multifunkcionalnost šume. Prema studiji profesora Gios-a sa Sveučilišta u Trentu, javno mišljenje ocjenjuje ambijentalne, hidrogeološke, turističko-rekreativne i sanitarne funkcije šuma s 80 % od ukupne vrijednosti šuma. Ostalih 20 % odnosi se na lakše mjerljivu, prodajnu vrijednost drvne mase. Multifunkcionalnom ulogom, šuma postaje kreator krajolika (očuvanje biološke raznolikosti, reguliranje vodnog režima, uskladištenje ugljičnog dioksida i dr.) te doprinosi razvoju turizma, zanatstva i industrije. Nedostaje evidencija tih "nevidljivih" vrijednosti šuma, pa vlasnicima šume ostaje samo vrijednost drveta, koja više nema nekadašnju moć, jer je u posljednjih 10 godina cijena drveta pala za 20 %. To destimulira vlasnike glede racionalnog gospodarenja šumama. Broj zaposlenih u šumama se smanjuje, a statistički podaci ne daju informacije o broju šumskih poduzetnika i zaposlenika. Uvoz premašuje 90 % potrošnje drveta. Drvna industrija fakturira 38 milijardi Eura te ima aktivnu bilancu u odnosu izvoz-uvoz od 8 milijardi Eura, ostvarenih u 88 000 poduzeća sa 413 000 zaposlenih. Dakle, na jednoj strani imamo snažnu industriju ovisnu o drvetu koju prati slabi šumski sektor sa sve manjom proizvodnjom drveta. 344 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 127 <-- 127 --> PDF |
U novije vrijeme stižu signali s raznih strana o procjeni "izvanjskih" proizvoda šumskog sektora. Tako je za vrijeme "Dana šuma" održanih u Quirinale-u 2001. godine ministar Alemano objavio daje namjera da se vlasnicima šuma prizna pravo na naknadu za "zaštitu tla i očuvanje krajolika". Također je inicirana strateška uloga šuma u uskladištenju ugljičnog dioksida i mogućnosti trgovine "kvotama" između bogatih i siromašnih zemalja. Nadajmo se da će te inicijative pokrenuti aktivnosti za održivo gospodarenje šumskim resursima. Antonio B run ari: Strategija gospodarenja šumama za održivu budućnost Dana 24. i 25. studenog održanje u Casetti susret generalnih direktora šuma 15 zemalja EU na temu "Može li strategija gospodarenja šumama osigurati održivost europskih šuma". Susret je proširen s predstavnicima 10 zemalja koje trebaju ući u EU 1. svibnja 2004. godine i 3 zemlje koje su podnijele zahtjev za ulazak (Bugarska, Rumunjska i Turska) te članovima savjeta EU. Cilj susreta bio je donošenje zajedničke strategije koja će jamčiti pažljivu zaštitu i preventivnu skrb o europskom okružju. Utemeljena su osnovna načela održivog gospodarenja kontinentalnih šuma: ekonomična, ambijentalna i socijalno-kulturna. Osim toga, određena je koordinacija između institucija EU i država članica, a za osiguranje strategije na pravnoj osnovi donesen je amandman u članku 16 europske konvencije. Strategija protežira ruralni razvoj, a radna grupa "Sume Mediterana" naglašava važnost procjene morfološke razlike šumskih formacija te regije. Izvor-Le Science: Opasnost - radioaktivna stabla Grupu šumskih radnika koja je radila u okolici laboratorija Los Alamos u New Mexicu (SAD) upozorili su da ne diraju porušena stabla u određenim zonama, jer bi mogla biti radioaktivna. Glasnogovornik laboratorija izjavio je da su identificirali područje gdje su obavljeni prvi atomski pokusi 1945. godine i poslije, te su zbog opreznosti poduzete zaštitne mjere. Stabla se nalaze u Baya Kanyonu, 60 km sjeverozapadno od grada Santa Fe, gdje je predviđena rekreacijska zona. Za sada je ograđen prostor od pola ha radi zabrane ulaska drvosječama i rekreativcima, a zatražena je zabrana aktivnosti na površini od 15 ha koja okružuje ovu lokaciju. Zaštićeni patent- Firma Pinosa Firma iz Tarcenta (Udine) reklamira strojeve za proizvodnju ogrjevnog drveta velike učinkovitosti: EPC 330 i EPC 650 izvedba 2004. godina. Strojevi rade automatski bez obzira kakvo je drvo i kakvog je oblika. EPC 330 proizvodi do 15 tona ogrijeva na sat, a EPC 650 proizvodi do 25 tona ogrijeva na sat. Strojeve poslužuje jedan radnik. Radi učinkovito iz zakrivljenog i kvrgavog drveta dužine do 6 m i promjera do 60 cm. Konačne dužine ogrijeva mogu biti 20-70 cm, a također i 20-120 cm (ovisno o modelu stroja). Velik učinak omogućava motorizirani transportni uređaj i prostrani alimentacijski otvor. Uređaji su prikladni za male proizvođače, no isto tako i za velike poduzetnike, (tel. 0039-0432-783298, fax 783 416). Izvor-La Gazzetta del Mezzogiorno: Stablo na mjesto mina Talijanska ambasada u Libanonu počela je do sada jedinstveni projekt u Južnom Libanonu, koji je godinama zbog sukoba i vojne okupacije devastiran. U okviru tog programa u okolici gradića Tair Harfa, nedaleko od granice s Izraelom, zasađeno je 200 borova {Pinus brutia) za svaku od izvađenih ili uništenih mina. Projekt je financirala Talijanska vlada sa 260 000 Eura u okviru programa "Italija za Južni Libanon". Talijansko renomirano poduzeće "Sogelma" jedno od najvećih svjetskih poduzeća na području razminiranja, neutralizirala je na tom području 200 pješadijskih i 374 ostale mine. Stabla su posađena uz ceste koje omeđuju polja žitarica i plantaža duhana uz nazočnost ministra okoliša Libanona, talijanskog konzula i drugih uzvanika. Ideja da se posadi stablo na mjesto gdje je bila mina nema samo simbolično značenje, već i praktičnu vrijednost. To može biti poruka ostalim, minama devastiranim zemljama, kao Afganistan, Irak, Kurdistan te nekim zemljama Afrike. Od ove akcije u Južnom Libanonu, očekuje se da će pokrenuti i ostale zemlje. Mario Brocchi Colonna, Stefano Cortina: Poljoprivredno šumarske kulture kratkog turnusa Autori obrađuju jednu za Italiju novu tehniku proizvodnje drveta u kratkim turnusima, namijenjenu za energetsku uporabu, ali i za industriju papira i ploča. U novije vrijeme povećanje interes za proizvodnju bioenergije kao zamjene za energiju iz fosilnih goriva. Istraživanja su usmjerena prema proizvodnji drveta iz panjača u kratkim turnusima sječe "short rotation forestry" (SRF), što se može smatrati poljoprivredno-šumarskom kulturom jer se radi o plodnom poljoprivrednom zemljištu, uz primjenu agrotehničkih mjera. Radi se o panjačama raznih brzorastućih vrsta naglašene gustoće (preko 20 000 biljaka po ha). Produktivni život kultura je od 9 do 20 godina, a godišnja proizvodnja je 10 do 15 tona suhe supstance po ha (svježe dvostruko). Kao posljedica direktiva EU za smanjenje poljoprivredne proizvodnje te su novosti interesantne za talijanske prilike, jer će se smanjiti površina pod žitaricama za oko 800 000 ha. Ove kulture obilježavaju 4 parametra: trajanje turnusa, vrsta, gustoća i namjena. Trajanje turnusa varira: 1—4 g Paulownia, 2-4 g vrbe, topole i bagrem, 4-6 g platana, bagrem, joha, brijest, autohtone topole i ostale lokalne vrste, 6-8 g 345 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 128 <-- 128 --> PDF |
topole za celulozu, papir i ploče, 6-8 Paulownia za čips i tehničko drvo. Vrste se biraju ovisno o raspoloživom zemljištu i cilju proizvodnje. Gustoća sadnje u pravilu je vrlo velika, što ovisi o turnusu i namjeni. Po ha se najgušće sade odabrane vrbe, topole i bagremi (10 000-15 000 po ha) za proizvodnju toplinske i elektroencrgije. Ako je cilj proizvodnja ogrjevnog drveta od autohtonih vrsta, uobičajena je gustoća 600-1 600 biljaka po ha. Cilj je proizvoditi biomasu za proizvodnju toplinske i električne energije, zatim ogrjevno drvo, čips za proizvodnju celuloze i ploča vlaknatica, te drvo za razne tehničke sortimente. Uz ove namjene treba naglasiti važnost ovih kultura u uskladištenju ugljičnog dioksida, regulaciji vodnog režima, pročišćavanju otpadnih voda, biološkom obogaćivanju i uljepšavanju krajolika, proizvodnji meda, remizi za divlje životinje i dr. U Italiji SRF kulture su u fazi pokusa. U posljednjih 10 g. u zemljama sjeverne Europe (Skandinavske zemlje) provjerena je održivost takvih kultura. U Švedskoj se na 18 000 ha uspješno kultiviraju hibridi roda vrba s turnusom od 3-4 g. i gustoćom od 25 000 biljaka po ha s namjerom proizvodnje biomase za toplinsku i električnu energiju. U centralnoj Europi preteže izbor topola s turnusom od 1-3 godine i gustoćom od 12 000 biljaka po ha. Na sušnim terenima dobre rezultate daje bagrem. U SAD i Kanadi prevladava uzgoj topole (P deltoides, P. balsamica i P. tricocarpa) koje se uzgajaju u turnusu od 8-10 g. s pretežitom namjerom za proizvodnju celulozne paste. Zemlje toplijih krajeva: Brazil, Afrika, Australija, Indonezija i Kina uzgajaju razne vrste eukaliptusa (preko 200 vrsta) za proizvodnju celuloze, ugljena i ogrjeva. Posebno mjesto zauzima Paulownia, koja se može uzgajati na terenima gdje hidrofilne vrste ne mogu rasti. Ta vrsta ima velik prirast, te u nekoliko godina dosegne promjer od 20-30 cm a ima tehnološki vrijedno drvo. Rentabilnost SRF kultura nije uračunata, ali se radi uglavnom o "siromašnoj proizvodnji" u kojoj treba biti velika produktivnost uz obaveznu primjenu mehanizacije prilikom podizanja kulture i iskorištavanja biomase te osigurano tržište. Sadašnje cijene iznose oko 50 Eura po toni fco skladište za čips ili oko 20 Eura po toni za biomasu u stojećem stanju, ali se pretpostavlja da će se to uskoro mijenjati. Dakako, uz vrijednost biomase potrebno je naglasiti da SRD kulture mogu odigrati važnu ulogu u poboljšanju okoliša. Mario Brocchi Colonna: Paulownia, multifunkcionalno drvo Rod Paulownia obuhvaća različite drvenaste vrste porijeklom s Dalekog istoka. Spadaju u porodicu Scrofulariaceae, gdje su ostale vrste zeljaste, kao što i Paulownia izgleda u prve dvije godine. Raste vrlo brzo, tako da u drugoj vegetacijskoj periodi dosegne visinu od 6-7 m. Veliki srcoliki listovi dosegnu veličinu od 1 m, a grozdasti cvjetovi su plavo-ružičaste boje, što čini ovu vrstu vrlo dekorativnom. U Europu je unesena početkom XIX. stoljeća kao ukrasna biljka parkova i vrtova. O njenoj uporabnoj vrijednosti dugo se nije znalo ništa, iako se primjerice u ruralnim sredinama Kine i Japana upotrebljavala za najfinije stolarske poslove. Danas je Paulownia postala vrsta od velikog interesa ne samo za tradicionalnu uporabu već i za mnoge druge funkcije: Drvo - Ukoliko se slijede jednostavna uzgojna pravila dobije se u kratko vrijeme lagano, elastično, trajno drvo, otporno na drvotočce, malog usuha i lijepog izgleda. Na odgovarajućim tlima siječe se u 10-godišnjim turnusima. Med - Veliki zvonoliki cvjetovi bogati su nektarom kojega pčele rado skupljaju. Po jednom ha se može dobiti godišnje nekoliko stotina kilograma svijetlog meda ugodnog mirisa. Biomasa - Za energetsku uporabu, uz brzi rast omogućava skraćenje turnusa sječa, što omogućuje "žetvu" svake godine na specijalnim plantažama velike gustoće. Takvo drvo se melje u čips i spaljuje u modernim i učinkovitim energanama. Drvoredi u poljoprivrednim zonama - Pokazala se vrlo učinkovitom kombinacijom paralelna proizvodnja drveta i poljoprivrednih kultura, gdje drvoredi Paulownije povoljno djeluju na rast poljoprivrednih vrsta pa se tako postiže dvostruka korist. To dokazuje preko 15 milijuna ha takvih površina u Kini s Paulowniom i različitim poljoprivrednim kulturama. Paulownia se također upotrebljava kao međukultura vrijednih šumskih kultura sporog rasta, gdje osigurava solidan meduprihod. Pročišćavanje okoliša - Duboko korijenje Paulownie učinkovito apsorbira otpadne vode organskog podrijetla na propusnim tlima, a mladi pustenasti listovi učinkovito zadržavaju prašinu. Uskladištenje C02 - Brzi rast i jaka fotosinteza omogućuje učinkovitu apsorpciju ugljičnog dioksida i pridonosi umanjenju učinka staklenika. Gradsko uređenje - Cvatnja s lijepim cvjetovima boje glicinijc, koja traje travanj i svibanj, pravilan oblik stabla, prilagodljivost vrste teškim gradskim uvjetima te otpornost prema štetnicima, čine ovu vrstu vrlo prikladnom za ukrašavanje urbanih zona. Michele Battazzo, Federico Correale Santacroce: Spontane drvenaste vrste i povratak divljači Poboljšanje stanja faune u agroekosustavima pobuđuje sve više interesa zbog poboljšanja ambijentalne raznolikosti ili interesa lovaca, posebno u zonama gdje nema rascjepkanosti parcela. 346 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Intervencije na poboljšanju okoliša u poljoprivrednim zonama relativno su jednostavne. Važno je izdvojiti od normalne proizvodnje dio odvojene i marginalne površine od oko 5-10 % na kojoj treba omogućiti rast grmolikih drvenastih vrsta i manjih stabala. Minimalna površina na kojoj se optimalno može primijeniti takva intervencija je 1 000 ha, ali to može biti i više parcela od stotinjak ha jednog ili više vlasnika. Vrsta intervencije ovisi o vrsti divljači koja se želi favorizirati, ali neke akcije poboljšanja uz adekvatnu poljoprivrednu aktivnost mogu biti učinkovite za povećanje brojnog stanja raznih vrsta divljači koja kontinuirano boravi na tom području. Mnogo je teže korisno intervenirati za migratorne vrste. Ipak, poboljšanje poljoprivredno- šumske strukture povoljno djeluje na održavanje selidbenih koridora i lokacije kraćih zaustavljanja selica. U jednom takvom okružju treba učiniti intervencije koje omogućavaju naseljavanje spontanih drvenastih grmolikih vrsta. Za pernatu stanišnu divljač kao što su poljske jarebice i fazani (kao i za mnoge ptice pjevice) smatraju se korisne grmolike strukture s različitim slojevima vegetacije, gdje je krošnja gusta, isprepletena i pokriva tlo. Živice i šumarci čine izvrsno stanište koje osigurava zaštitu tokom cijele godine. Istodobne i jednovrsne kulture, kao topolici i drvoredi bez ostale vegetacije, manje su korisne za boravak divljači. Ustanovljeno je da šumske formacije u mlađem razvojnom stadiju, kao i mlade kulture, čine dobro stanište za dvopapkare (srne i lopatare), ukoliko se nalaze u zonama ograničenog uznemiravanja. Ukoliko se radi o površinama za produkciju biomase, važno je da se racionalizira godišnja sječa i da uvijek ostaje dovoljno površine za boravak divljači. Za divlje životinje najvažnije su rubne površine poljoprivrednih područja gdje one nalaze hranu i sklonište zahvaljujući raznolikosti biljnog pokrova, koji je karakterističan za živice i manje šumarke. Na primjer, za očuvanje poljskih jarebica živice i šumarci trebaju biti složeni pretežito od niskog grmlja snažnog rasta s postranim lisnatim granama koje se međusobno isprepleću. Komponenta drveća naprotiv treba biti rijetka, da ne ugrozi rast grmlja zasjenjivanjem. Gusta stabla koja prate veliki grmovi na rubovima čine prikladno stanište za divlje grlice, a također za noćne i dnevne ptice grabljivice. Živice i šumarci trajni su elementi poljoprivrednog okružja i nisu podvrgnuti godišnjim ciklusima, što ih čini jedinim jesenskim i zimskim skloništima. Osim toga, ove strukture imaju multifunkcionalnu funkciju: proizvodnja drveta, zaštita poljoprivrednih kultura, očuvanje obala, kanala i vodotoka, berba jestivih plodova, gljiva i samoniklih jestivih biljaka. Idealne strukture rascjepkane su površine u grupama i na rubovima površina. Primjena mehanizacije može biti limitirajući čimbenik. Povoljna je kasna kosidba (druga polovica srpnja), ostavljanje pojasa nepobranih usjeva (kao na primjer kukuruza), koji kao remiza osigurava hranu i sklonište. Potrebno je primjenjivati kasno zaoravanje ostataka kultura koje služe kao gnojivo. Od posebne je važnosti uporaba mehanizacije optimalnog učinka za održavanje spontane vegetacije na rubovima parcela, jaraka i šumaraka, kojima se obavlja rezanje i šišanje krajem vegetacijskog razdoblja, izbjegavajući primjenu herbicida. Lorenza C o 11 e 11 i: Gospodarenje šumama u područjima Natura 2000 U posljednje vrijeme biološka raznolikost i njeno očuvanje postali su objekt međunarodnih rasprava. Godine 1992. članovi EU potpisivanjem konvencije UN priznali su prioritet očuvanja prirodnih staništa. Politika očuvanja prirode temelji se na prethodnim odrednicama zakona o zaštiti divljih ptica i prirodnih staništa biljnih i životinjskih vrsta (direktiva Habitat 1992. g). Srž te politike je stvaranje europske ekološke mreže poznate pod nazivom Natura 2000. Mreža "Natura 2000" sastavljena je od specijalnih zona zaštite (ZPS) združenih za očuvanje 182 vrste i podvrste ptica navedenih u 1. prilogu direktiva "Ptica i stanište". Od opće važnosti navedene su u direktivi 6 biogeografskih regija. Svaka država daje popis prirodnih staništa biljnih i životinjskih vrsta koje su primjerene tim uvjetima. Tim područjima treba upravljati dinamično, vodeći računa 0 lokalnom potrebama ekološkog, ekonomskog i socijalnog karaktera. Po podacima FAO-a, površina teritorija EU iznosi 313 milijuna ha, od čega na šumske površine otpada oko 116 milijuna ha (37 %), a ulaskom 10 novih zemalja površina EU povećava se za 72 milijuna ha, od čega na šumske površine otpada 24 milijuna ha (33 %). Pokrivenost šumama različita je i za zemlje EU u postocima iznosi: Austrija 47, Belgija i Luksemburg 22, Danska 11, Finska 72, Francuska 30, Grčka 28, Irska 10, Italija 34, Nizozemska 11, Portugal 40, Velika Britanija 12, Španjolska 30, Švedska 66. Nove članice EU imaju sljedeću pokrivenost u postocima: Cipar 19, Estonija 49, Letonija 49, Litva 32, Malta 0, Poljska 30, Češka 34, Slovačka 35, Slovenija 55 a Mađarska 20. To znači da će EU imati površinu od 385 milijuna ha i šumskih površina od oko 140 milijuna ha (36,3 %). Šume EU predstavljaju važan izvor primarnog materijala, što omogućava veliku zaposlenost te pozitivan utjecaj na ekološke funkcije. Posljednjih godina površine šuma povećavaju se, što se ne može reći za adekvatno poboljšanje kvalitete njihovog stanja. Manje od 1 % su primarne očuvane šume, dok je sve ostalo sto- 347 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 130 <-- 130 --> PDF |
ljećima podložno negativnom antropološkom utjecaju. Osobito su ugrožene mnoge endemske vrste, te ostali organizmi koji čine sastavni dio šumskih ekosustava. Slika 1. Tepih od mahovine u očuvanoi U okviru Europske direkcije za okoliš publiciran je "vodič", koji informira javnost o ambijentalnoj problematici i o rezultatima raznih uspješnih iskustava u gospodarenju šumama uključenim u mrežu "Natura 2000", koji mogu biti sintetizirani u sljedeće: za svako stanište treba odrediti specifične mjere gospodarenja objekti očuvanja prioritetni su u odnosu na ekonomske i socijalne funkcije šuma treba zadržati ili poboljšati stanje očuvanja staništa negativne utjecaje treba eliminirati u smislu članka 6, paragrafa 3 direktiva Habitat kvaliteta staništa treba biti praćena (monitoring) i dostavljana nadležnim autoritetima. Realizacija mreže Natura 2000 danas je priznata i potrebna je za zaštitu prirode i biološke raznolikosti na zajedničkoj razini. Ostaju problemi vezani za oskudan izvor sredstava koja bi trebala omogućiti provođenje tih aktivnosti, koje će se još povećati povećanjem broja članica EU. Barbara A1 f e i: Protiv glodavaca mehanička zaštita, obrada terena ali i ultrazvuk Na pitanje jednog čitatelja o zaštiti njegove plantaže od glodavaca koji najviše štete čine na korijenju i kori mladih stabala, autorica odgovara: Ponajprije potrebno je ustanoviti točan uzrok oštećenja korjenja i kore. Vjerojatno postoji razlog za pojačanu pojavu glodavaca koju treba otkloniti. Potrebno je što češće obrađivati teren kako bi se zaustavilo širenje glodavaca i razorili njihovi hodnici. Također se savjetuje postavljanje plastičnih štitnika (shelter) na podnožje stabalaca, koji treba malo ukopati u zemlju. Uz ove mjere preporuča se uporaba ultrazvučnih Europska ambijentalna agencija procjenjuje da 40 % mahovina i 30 % ugroženih ptica imaju izravnu međusobnu vezu sa šumom. Slika 2. Život mnogih ptica usko je vezan za šumu aparata (postoje u prodaji) koji emitiraju ultrazvuk, a koji ih ometa i djeluje učinkovito na površini od 600-700 m2, a koriste struju od 220 V. Daniela C a r e 11 a: Štete na drvetu oraha od raka kore Vlasnik plantaže oraha s namjenom proizvodnje drveta primijetio je tamne mrlje na deblu iz kojih izlazi gumasta tvar smeđe-crvenkaste boje. Na njegovo pitanje da li to umanjuje vrijednost drveta, autorica je odgovorila: Navedeni simptomi znak su oboljenja koje uzrokuje bakterija Erwinia nigrifluens (porijeklom iz Kalifornije) na mnogim kulturama oraha. Površinski rak kore oraha ustanovljenje 1998. g. u Venetu i Piemontu, a 2001. u Laziu, posebice na Juglans regia var. Malizia i Slika 3. "Shelter učinkovita zaštita od glodavaca 348 |