DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. 5-6. CXXVIII (2004), 233-244 UDK 630* 363 DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH I MEKIH LISTAČA - 2. DIO: DJELOTVORNOST HARVESTERA U KULTURI MEKIH LISTAČA EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT AND HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 2: EFFICIENCY OF HARVESTERS IN THE CULTURE OF SOFT BROADLEAF TREES Ante P. B. KRPAN*, Tomislav PORSINSKY** SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja strojne sječe i izradbe harvesterom Timber jack 127 OB u 2 3-godišnjoj vrbovoj kulturi. Obujam srednjeg sječnog stabla iznosio je 0,5 m3, a prsni promjer 25 cm. Sječna gustoća iznosila je 633 stabala po ha. Gusti sloj grmlja čine sremza, bazga, svib i trušljika. Praćenje je rada harvestera trajalo ukupno 6 radnih dana (54,11 h), za koje je vrijeme posječeno 1825 stabala, odnosno izrađeno 949,1 m3 oblovine. Srednji je promjer tehničke oblovine 29 cm, duljina 4,5 m i obujam 0,30 m3. Srednji je promjer celuloznog drva 17 cm, srednja duljina 4 m te srednji obujam 0,11 m3. Računalni sustav Timberjack 3000 je prije početka rada umjeren. U njega su unesene zadane minimalne dimenzije (promjer na tanjem kraju s korom i duljina) pilanske oblovine I klase (2 7 cm, 2,5 m), pilanske oblovine II klase (22 cm, 2,5 m) te celuloznoga drva (7 cm, 4 m). Rezultati su potvrdili da dimenzije izrađenih sortimenata ne odstupaju od zadanih vrijednosti. Studijem vremena utvrđena su opća vremena u visini od 52,7 %, i efektivno vrijeme u visini od 47,3 % ukupno snimljenoga vremena. Uz takav je omjer vremena harvester ostvario učinak od 17,5 m3/h ili 34 stabla/h, trošeći ukupno 3,42 min/m3. Prosječni je utrošak efektivnoga vremena 1,62 min/m3. Sječa i izradba čini 66,1 %, prazni hod hidraulične dizalice 17,8 %, čišćenje grmlja 12,8 %, a premještanje harvestera u sječini 3,3 % efektivnoga vremena. Dodatno je vrijeme iznosilo 30,9 % efektivnoga vremena. Vrijednosti su norme vremena i proizvodnosti harvestera istražene regresijskom analizom i izjednačene eksponencijalnom krivuljom uz vrlo jaku korelaciju, pri čemu je utvrđeno đa se 84 % varijabilnosti proizvodnosti i norme vremena pojašnjava utjecajem prsnog promjera stabla. Ključne riječi: strojna sječa, Timberjack 1270B, čista sječa kulture vrba, djelotvornost 1. UVOD Introduction U prvoj je objavi raspravljena uvodna tema o općenitim načelima uporabe harvestera, tehničkim i tehno- * Prof. dr. se. Ante P. B. Krpan ** Mr. se. Tomislav Porsinsky Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb ante.krpan@zg.tel.hr porsinsky@hrast.sumfak.hr loškim značajkama uz prinos rezultata ankete o strojnoj sječi, koja je provedena medu stručnim osobljem trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, ponajprije onima koji se bave problematikom pridobivanja drva. U ovom broju Šumarskoga lista donosi se drugi po redu članak od predviđenih pet, koji su tematski povezani sa strojnom sječom i izradbom bjelogo- 233 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Poršinskv: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5- 6. CXXVIII (2004), 233-244 ričnih vrsta drva harvesterom Timberjack 1270B. Članak je posvećen proučavanju strojne sječe i izradbe stabala 23 - godišnje kulture bijele vrbe i crne johe, koja je posječena čistom sječom. Na proizvodnost harvestera uglavnom će utjecati uvjeti i metoda rada, uvježbanost operatora i konačni proizvod. Sjcčna gustoća u slučaju čiste sječe pogoduje djelotvornosti harvestera za razliku od proreda, u kojima je sječna gustoća znatno manja (Peltola i Papunen 2001). Isti autori upućuju na jednostavnost matematike rada harvesterom (u proredama četinjača): ukoliko se želi smanjiti jedinični trošak, nužno je povećati proizvodnost stroja po pogonskom satu (productive hour) ili smanjiti trošak po pogonskom satu. U oba slučaja, pri čistoj sječi i proredi, na proizvodnost harvestera snažno će utjecati obujam stabla. Analizom utroška vremena za stabla prsnih promjera od 10 cm do 45 cm, Jednozahvatni harvester Timberjack 1270B, šeste - rokotačno je vozilo (6 WD) s bogi sustavom na prednjoj osovini. Harvester 1270B je veliki harvester (duljina 7,2 m, širina 2,86 m, masa 16 t) širokoga raspona primjene. Osnovne su tehničke značajke harvestera Timberjack 1270B: => Masa neopterećenog vozila je 16350 kg. => Dimenzije harvestera su dane u skici koju prikazuje slika 2. => Motor Perkins 1306-8T1 vodom je hlađeni linijski šesterocilindarski Dicselov motor s prednabijanjem, stapajnoga obujma 7600 cm3, nazivne snage 152 kW (206 KS) pri ferkvenciji vrtnje 1800 min"1 te najvećega momenta od 847 Nm (1600 min"1). => Prosječna potrošnja goriva iznosi 13,2 L/pogonskom satu rada (KWF 1997). Zapremina spremnika goriva je 465 L. Slika 1. Harvester Timberjack 1270B Fig 1 Timberjack I270B Peltola iPapunen (2001) zaključuju da se s povećanjem prsnoga promjera stabla obujam stabala u odnosu na stablo prsnoga promjera od 10 cm povećava u znatno većem postotku nego vrijeme sječe i izradbe, koje ostaje u uskom rasponu. To naravno utječe na utrošak vremena po jedinici obujma krupnijih stabala. Otežavajuće su okolnosti pri strojnoj sječi i izradbi vrbovih stabala razvijene krošnje s debljim granama ili s pojedinačnim debljim granama, koje zahtijevaju premještanje sječne glave iznad grane ili ponavljanja posmika stabla kroz sječnu glavu. Daljnja je otežavajuća okolnost djelomično isključivanje automatike, odnosno uključivanje operatera pri krojenju i trupljenju I. i II. klase pilanskih trupaca. Iz navedenoga se vidi da će na strojnu sječu vrbovih stabala djelovati čimbenici koji utječu na povećanje proizvodnosti, ali i oni suprotnoga djelovanja. => Transmisija je hidrostatsko-mehanička, sa sporim i brzim hodom, koja omogućuje pokretanje i promjenu brzine kretanja vozila bez prekida tijeka zakretnog momenta. Mehanički se diferencijali uključuju hidraulički, a u brzom hodu temeljni je pogon na stražnjim kotačima, prednji most uključuje se po potrebi automatski. U bogiju je zupčanička transmisija. Najveća je obodna sila vozila 150 kN. Brzina kretanja vozila po šumskom bespuću iznosi do 7 km/h, a po izgrađenim transportnim sustavima dosiže do 25 km/h. Slika 2. Osnovne dimenzije Fig. 2 Basic dimensions => Upravljanje je zglobno s najvećim kutom od ± 40°, proporcijskom tehnikom. Vanjski radijus okretanja od 14,4 m, klirens od 0,65 m te mogućnost savladavanja prepreka visine do 1,1 m omogućuju vozilu veliku kretnost pri radu u šumi. => Hidraulički je sustav s radnim tlakom od 24 MPa. Radna hidraulika ima protok od 288 L/min pri 1800 min"1. Spremnik ulja sadrži 190 L. =» Paralelna hidraulička dizalica je model TJ 200 H 97, na kojoj je ugrađena sječna glava. Dizalica ima de- 2. TEHNIČKE ZNAČAJKE HARVESTERA TIMBERJACK 1270B Technical features of Timberjack 1270B Harvester 234 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 17 <-- 17 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 5 6, CXXVIII (2004), 233-244 klarirani podizni moment od 168 kNm te zakretni moment od 43,6 kNm s najvećim dosegom od 10 m. Kut zakretanja dizalice iznosi 195°, a zahvatni kut sječne glave od -15° do +30°. 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Doseg dizalice - Reach of crane I, m Slika 3. Dijagram nosivosti dizalice TJ 200H97 Fig. 3 Lifting moment ofTJ 200H97 Loader => Gume prednje su dimenzija 700/50 - 26,5, a stražnje 700/55 - 34. Pri korištenju guma ove širine pritisak vozila na tlo iznosi 61 kPa (KWF 1997). => Upravljanje se i kontrola rada harvesterom izvodi preko dva sustava. Timberjackov TMC (Total Machine Control) brine se za pouzdano i optimalno upravljanje pogonskim motorom, transmisijom, radom dizalice te stabilnošću vozila. Računalni sustav Timberjack 3000 kontrolira rad sječne glave, izmjeru stabla, donošenje odluke o mjestu trupljenja u svrhu polučenja najveće financijske iskoristivosti debla, odnosno o izradi sortimenata zadanih dimenzija te pohranjuje podatke o izrađenoj oblovini. Podaci se o izrađenim sortimentima mogu isprintati na pisaču, prenijeti u obliku datoteke na osobno računalo ili poslati korisniku e-mailom. Sječna glava Waratah HTH 470-HD ima širok raspon primjene, od proreda do dovršnih sječa. Masa sječne glave iznosi 1080 kg, a najveći sječni promjer 65 cm. Posmik stabla kroz sječnu glavu ostvaruju četiri čelična valjka, sa silom od 24,5 kN uz posmičnu brzinu do 4,7 m/s. Kresanje grana obavljaju tri pokretna te dva fiksna noža. Vodilica lančane pile dugačka je 70 cm, a brzina kretanja lanca je 40 m/s. Zapremina spremnika za ulje iznosi 12 L. Timberjack 1270B optimalno koristi modele orginalnih Timberjackovih sječnih glava: 745, 746C, 755B, 762C. Električni je sustav napona 24 V, s kapacitetom akumulatora 2x140 Ah. Alternator napaja sustav s naponom 28 V, odnosno strujom 140 A. Radnu rasvjetu čini 16 Twin-Power farova te 4 halogenska svijetla na dizalici, koja osiguravaju svjetlost od 30 luxa, potrebnih za nesmetan rad harvestera u gustoj šumi, odnosno po noći ili oblačnom vremenu. Kočnice su hidraulički upravljane, uljne s disk djelovanjem na oba mosta. Kabina je lagana, komforna s dobrim pregledom, za koju proizvođač navodi daje u skladu s međunarodnim normama ISO (ROPS, FOPS, OPS, BC). Pri ispitivanju ergonomskih značajki kabine izmjerena je buka od 73 dB (filter A) i utvrđen odnos izmeđe vršne i prosječne razine vibracija u iznosu od 7,8 (KWF 1997). 3. METODA ISTRAŽIVANJA - Method of research Spoznaje o proučavanju strojne sječe harvesterom temeljile su se na stranim stručnim i znanstvenim objavama te određenim vlastitim iskustvima stečenim pri kratkoročnom proučavanju rada harvestera Timberjack 1070B, u kulturi običnoga bora na području UŠP Ogulin (Krpan i Porsinsky 2002). Odabir metode olakšan je dubokim poznavanjem vrijednosti uporabe studija rada i vremena pri istraživanju radova pridobivanja drva, koji su u okviru zagrebačkog Šumarskog fakulteta i današnjega Zavoda za iskorištavanje šuma proučavani u proteklim desetljećima (ručno - strojna sječa i izradba, privlačenje drva po tlu traktorima, izvoženje forvarderima i traktorima s (polu)prikolicom, iznošenje žičarama, daljinski transport drva kamionima). Pri tome je potrebno naglasiti da se zagrebačka škola proučavanja radova u šumarstvu naslanja na njemačku školu, čiji je osnivač u godinama nakon Prvoga svjetskoga rata bio H. H. Hilf te na skandinavsku školu, koju razvijaju Sammset i slijedbenici. Proučavanje rada zasniva se na studiju rada i vremena i studiju toka rada. Osnova je studija rada i vremena raščlamba radnoga procesa ili faze rada na sastavnice što kraćega vremenskoga trajanja, koje se još uvijek mogu točno izmjeriti. O tome piše i Barnes (1964), navodeći da će se određeni rad upravo na taj način najbolje opisati. Pri istraživanju strojne sječe i izradbe vrbovih stabala harvesterom, primijenjen je studij rada i vremena. Vrijeme sječe i izradbe drva podijeljeno je na radne sastavnice (slika 4) s unaprijed odabranim fiksažnim točkama. Utrošci vremena trajanja radnih sastavnica, 235 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. Poriinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5 6, CXXVIII (2004), 233-244 najpovoljnije odabrane su medijan i aritmetička sredina sa standardnom devijacijom kao mjerom rasipanja te vrijednosti. Regresijskim je analizama utvrđena stohastička ovisnost između nezavisnih i zavisnih varijabli. Krivulje izjednačenja odabirane su na osnovi sljedećih parametara: koeficijenta (determinacije) korelacije (R), standardne devijacije zavisne varijable oko linije izjednačenja {sYX), te /-varijable (t-Stat) i vjerojatnosti greške prve vrste (P-value) regresijskih koeficijenata (Serdar i Šošić 1981,Kachigan 1991). Roemer- Orphalova skala uporabljena je za utvrđivanje jakosti veze između izjednačene nezavisne i zavisne varijable. 4. MJESTO ISTRAŽIVANJA - Study site Snimanje rada harvestera obavljeno je u razdoblju od 3. do 13. rujna 2002. u odjelu 49d, G.J. Svibovica, Šumarije Kloštar Podravski, USP Koprivnica. Sastojina u odjelu 49d je 23-godišnja kultura bijele vrbe s primjesom crne johe podignuta 1980. godine kao znanstveni pokus obnove šuma na podravskom tresetu. Bijela vrba sađena je u ponavljanjima 5 x 5 stabala s razmakom sadnje 4 m * 4 m, dok je u nekim repeticija- 236 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 19 <-- 19 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. I´oriinskv: DJELOTVORNOST STROJNK SJKČK I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIH (2004), 233-244 ma crna joha sađena između redova vrbe. Ukupno je posađeno 25 klonova vrbe (Mađarska 40, MB 1, MB 15, MB 368, MB 386, MB 388, Repaš 1, Repaš 2, Repaš 3, Repaš 4, S 70, S 71, S 78, S 86, S 110, S 118, V 024, V 052, V 053, V 093, V 099, V 150, V 158, V 160, V 161). Odjel 49d površine je 7,76 ha, nalazi se na nadmorskoj visini od 110 m, a teren je ravan. Srednja udaljenost privlačenja drva iznosi 200 m. Drvna je zaliha 209,3 mVha, obrast 0,99, a temeljnica 27,3 nvVha uz 633 stabla/ha. U omjeru smjese prednjači bijela vrba s 93,5 % drvnoga obujma, dok ostatak od 6,5 % otpada na crnu johu. U gustom sloju grmlja pridolaze sremza, bazga, svib i trušljika. U sastojim seje provodila čista sječa. U odjelu su motornom pilom posječena stabla na površini od 1,5 ha, a preostali dio od 6,26 ha posječen je harvesterom. Pri radovima je zapaženo da su vrbova stabla zbog zimotrenosti bila loše kvalitete. Na slici 8 prikazana je struktura doznake po broju stabala i drvnom obujmu za bijelu vrbu i crnu johu. Na osnovi podataka iz obračuna doznačne knjižice i plana sječa, bruto je sječna gustoća 209,3 m3/ha (633 stabala po ha), a neto sječna gustoća 186,6 irrVha. Sječna je gustoća tehničke oblovinc 33,2 m3/ha. Pri radu, harvester se kretao okomito na šumsku cestu zahvaćajući prugu širine pet stabala (slika 10). Vozilo se je uvijek kretalo po sredini pruge, pravcem određenim trećim redom stabala na pruzi. Na taj su način oba reda stabala s lijeve i desne strane harvestera bila u dohvatu dizalice koja je dosega 10 m. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 20 <-- 20 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNIH SJEČE I IZRADE U SASTO.IINAMA . Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 233-244 Stabla su izrađivana ispred vozila te su na taj način okresane grane polagane pred kotače harvestera. Time je poboljšana nosivosti vlažnoga tresetnog tla u tragovima prolaska harvestera te forvardera pri izvoženju sortimenata. Vozač harvestera izrađene je sortimente odlagao u hrpe s lijeve i desne strane vozila. Pri izvoženju drva, forvarder se kretao isključivo po tragu harvestera, a uhrpani sortimenti olakšali su utovar drva. Djelotvornost forvardera nije bila predmetom ovih istraživanja. Obzirom daje nakon čiste sječe predviđeno pošumljavanje sadnicama crne johe, harvester je u radnom zadatku imao i sječu sloja grmlja (čišćenje grmlja). Ovaj se radni zahvat pojavljivao učestalo te je opravdano uvršten u efektivno vrijeme (tablica 1). Slika 10. Način rada harvestera Fig. 10 Harvester operation 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Rezultati istraživanja djelotvornosti strojne sječe i izradbe harvesterom Timberjack 1270B u navedenoj kulturi bijele vrbe i crne johe prikazani su kroz: analizu strukture utrošenoga vremena i ostvarene proizvodnosti, analizu izrađenih sortimenata, moguću proizvodnost i normu vremena te analizu izvršenja proizvodnje s usporedbom sortimentne strukture drva izrađenoga motornom pilom i harvesterom. 5.1 Struktura utrošenoga vremena i ostvarena proizvodnost Structure of total times and realised productivity U strukturi efektivnoga vremena sječa i izradba stabala sudjeluje sa 66,1 %, prazni hod hidraulične dizalice sa 17,8 %, čišćenje grmlja s 12,8 %, a premještanje harvestera pri radu sa 3,3 %. Praćenje rada harvestera trajalo je ukupno 6 radnih dana (54,11 h), za koje je vrijeme posječeno 1825 stabala, odnosno izrađeno 949,1 m3 oblovine. Prosječni izrađeni obujam krupnoga drva stabla iznosio je 0,5 m3. Tablica 1. Struktura utrošaka vremena rada i neke prosječne ostvarene vrijednosti Table I Structure of total time consumption and some realized average values 238 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004), 233-244 Slika 11. Struktura utrošaka vremena - Fig. 11 Structure of time consumptions Utrošak efektivnoga vremena rada harvestera po jedinici iznosio je 1,62 min/m3 ili 0,84 min/stablu. U strukturi općih vremena visoki udio zauzimaju neopravdani prekidi rada (66,3 %), nastali zbog dugačkih prekida za jelo, odnosno mjerenja proizvodnosti harvestera. Tehnički su prekidi nastali zbog pucanja crijeva na hidrauličnoj dizalici. Opravdani prekidi rada odnose se na pripremno-završno vrijeme, prekide za jelo, zamjenu rezne garniture u sječnoj glavi, izmjenu crijeva hidraulične dizalice te odmor vozača. Zbog visokog udjela općih vremena u ukupno snimljenom vremenu (52,7 %), harvester je ostvario relativno nisku prosječnu proizvodnost od 17,5 m3/h (34 stabla/h), trošeći 3,42 min/m3. 5.2 Analiza izrađenih sortimenata - Analysis of processed assortments Prije početka rada računalni sustav harvestera Timberjack 3000 umjerenje je, te su u njega unesene zadane minimalne dimenzije (promjer na tanjem kraju s korom i duljina) za pilansku oblovinu I klase (27 cm, 2,5 m), pilansku oblovinu II klase (22 cm, 2,5 m) te celulozno drvo (7 cm, 4 m). Na temelju zadanih minimalnih dimenzija sortimenata i mjerenja dimenzija pojedinog debla, sustav Timberjack 3000 donosio je odluku o mjestu trupljenja uz polučenje najveće iskoristivosti debla. Statistička analiza izrađenih sortimenata iz posječenih stabala prikazana je u tablici 2. Prosječni srednji promjer izrađene oblovine iznosio je 19 cm, duljina 4,1 m te obujam 0,14 m3. Slika 12. Izrađeni vrbovi sortimenti Fig. 12 Processed willow assortments 239 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 22 <-- 22 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinxky: DJELOTVORNOST STROJNE S.IECE I IZRADE U SASTO.IINAMA . Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 233-244 Prosječni izrađeni sortiment tehničke oblovine imao je srednji promjer 29 cm, duljinu 4,5 m te obujam 0,30 m3. Prostorno (celulozno) je drvo bilo prosječnog promjera od 17 cm, duljine 4 m te obujma od 0,11 m3. Ovom je analizom utvrđeno da ostvarene dimenzije izrađenih sortimenata ne odstupaju od zadanih vrijednosti unesenih u kompjutor harvestera, koji nadzire rad sječne glave. Tablica 2. Statistička analiza izrađenih sortimenata Table 2 Statistical analysis of processed assortments Sred. promjer Duljina Obujam Mid diameter Length Volume cm m m3 Trupci (1159 komada) - Logs (1159 pes.) Medijan - Median 28 4,53 0,29 Aritmetička sredina - Mean 29 ± 3 4,47 ± 0,98 0,30 ±0,08 Minimum - Minimum 25 2,51 0,16 Maksimum - Maximum 43 6,50 0,73 Celulozno drvo (5649 komada) - Pulpwood (5469 pes ) Medijan - Median 17 4,01 0,10 Aritmetička sredina - Mean 17 ± 5 4,08 ± 0,46 0,11 ±0,07 Minimum - Minimum 5 4,00 0,01 Maksimum - Maximum 45 8,46 1,09 Ukupno oblovina (6808 komada) -All roundwood (6808 pes.) Medijan - Median 18 4,01 0,10 Aritmetička sredina - Mean 19±6 4,14 ±0,60 0,14 ±0,10 Minimum - Minimum 5 2,51 0,01 Maksimum - Maximum 45 8,46 1,09 5.3 Moguća proizvodnost i norma vremena - Possible productivity and standard time Statistička analiza utrošaka vremenskih sastavnica rada harvestera prikazana je u tablici 3. Radni ciklus (posječeno i izrađeno stablo) jednozahvatnoga harvestera sastoji se od nekoliko radnih sastavnica, od kojih su neki (premještanje vozila, prazni hod dizalice) potpuno neovisni o veličini posječenoga stabla. Pel tola iPapunen (2001) navode da se rad jednozahvatnoga harvestera sastoji od većega broja koraka, koji većinom pokazuju potpunu ovisnost o veličini stabla. Gornja se tvrdnja u našem slučaju odnosi samo na korake sječe i izradbe stabala, koji nisu raščlanjivani (slika 4). Tablica 3. Statistička analiza utrošaka vremena radnih sastavnica Table 3 Statistical analysis of work components time consumption Suma* Sum* Medijan Median Arit. sredina Mean Minimum Minimum Maksimum Maximum Utrošak vremena, min/stablo - Time consumption, min/tree Efektivno vrijeme po stablu Effective time per tree 1536,91 0,75 0,84 ±0,45 0,09 3,70 Premještanje vozila - Vehicle moving 50,39 0,00 0,03 ±0,11 0,00 1,96 Prazni hod dizalice - Boom out 196,95 0,00 0,11 ±0,28 0,00 2,78 Čišćenje grmlja - Underbrush clearing 273,22 0,14 0,15 ±0,09 0,00 1,00 Sječa i izradba - Felling and Processinng 1016,35 0,52 0,56 ±0,29 0,05 3,43 : Veličina uzorka (1825 stabala) - * Count (1825 trees) Stoga je istražena ovisnost efektivnoga vremena sječe i izradbe stabla o prsnome promjeru stabala (slika 13A). Podaci su istraženi regresijskom analizom i izjednačeni parabolom iz ishodišta uz srednju korelaciju između varijabli (R2 = 0,49). Uvećavanjem utroška efektivnoga vremena sječe i izradbe svakoga pojedinoga stabla s prosječnim utrošcima vremena vožnje harvestera (0,03 min/stablu), praznoga hoda hidraulične dizalice (0,11 min/stablu) i čišćenja grmlja (0,15 min/stablu) izračunan je utrošak efektivnoga vremena po stablu. Iz općih je vremena izbacivanjem neopravdanih prekida određeno u apsolutnom iznosu dodatno vrijeme (474,45 minuta). Dodatno se vrijeme računa prema efektivnom vremenu te se istome dodaje u apsolutnom iznosu, u obliku postotka ili faktora dodatnoga vremena. U ovom istraživanju dodatno je vrijeme iznosilo 30,9 % efektivnog vremena rada. Efektivno vrijeme stabla uvećano je za utvrđeno dodatno vrijeme (30,9 % efektivnog vremena rada) te je na taj način izračunano ukupno vrijeme po stablu odnosno norma vremena po stablu. Podaci su istraženi re- 240 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 23 <-- 23 --> PDF |
A. P. B. Krpan. I. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 5-6. CXXVII1 (2004). 233-244 Slika 13. Ovisnost utroška vremena o prsnom promjeru stabla - Fig. 13 Dependance of time consumptions vs. BHD Slika 14. Sječa i izradba vrbovih stabala —Fig. 14 Felling and processing of willow trees Slika 15. Ovisnost norme vremena i proizvodnosti o prsnom promjeru posječenih stabala Fig. 15 Standard time and productivity ofTimberjack 1270B vs. BHD of felled trees 241 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 24 <-- 24 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA . Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 233-244 gresijskom analizom i izjednačeni jednadžbom parabole iz ishodišta (slika 13B). Stavljajući u odnos utrošak ukupnog vremena rada harvestera po stablu (slika 13B) s izrađenim obujmom krupnoga drva svakog pojedinog stabla izračunate su vrijednosti norme vremena po jedinici obujma drva, odnosno proizvodnost harvestera za svako pojedino stablo u rasponu prsnih promjera od 7 cm do 43 cm (slika 15). Podaci su istraženi regresijskom analizom i izjednačeni eksponencijalnom krivuljom uz vrlo jaku korelaciju, pri čemu je utvrđeno da se 84 % varijabilnosti proizvodnosti i norme vremena pojašnjava utjecajem prsnog promjera posječenoga stabla. Oblikovanjem norme vremena po stablu otvorenje put utvrđivanju moguće proizvodnosti harvestera po stablu i jedinici obujma, koja vrijedi za prihvaćeno dodatno vrijeme. Mogući učinak harvestera kreće se u rasponu od 3,8 m3/h kod stabala prsnoga promjera od 10 cm do 68,1 mVh kod stabala prsnog promjera 40 cm. Iz navedenih je ovisnosti vidljiv snažan uticaj prsnog promjera posječenih stabala na proizvodnost i normu vremena sječe i izradbe drva harvesterom, koji je u literaturi prepoznatljiv kao Speidlov zakon obujma komada (Staff iWiksten 1984,Grammel 1988). 5.4 Izvršenje proizvodnje i usporedba sortimentne strukture drva izrađenoga motornom pilom i harvesterom Realisation of production and comparison of assortment structure between timber processed with chainsaw or harvester Ostvarena proizvodnja u odjelu 49d od 2217 m3 nadmašila je plan proizvodnje za 53 %. Ova razlika posljedica je varijabilnosti obujma stabala između velikoga broja zasađenih klonova vrbe, odnosno mogućega pogrešnoga odabira tarifnoga niza pri kubiranju vrbovih stabala. Na temelju podataka izvršenja proizvodnje glede načina izvođenja sječe i izradbe drva, izračunana je struktura sortimenata izrađenih ručno-strojnim radom motornom pilom odnosno strojnim radom harvesterom. Kod drva izrađenoga harvesterom utvrđeno je značajno veći udio obje klase kakvoće pilanskih trupaca, u odnosu na obujam drva izrađenog motornom pilom. Ovaj podatak još više začuđuje iz razloga, što mjerni sustav harvestera nema mogućnosti prepoznavanja grešaka obloga drva propisanih normama za oblo drvo, već ima isključivo mogućnost mjerenja dimenzija oblovine. Slika 16. Izvršenje proizvodnje i usporedba sortimentne strukture drva izrađenoga motornom pilom i harvesterom Fig. 16 Realisation of production and comparison of assortment structure between timber processed with chainsaw or harvester 242 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 25 <-- 25 --> PDF |
A. P. 13. Krpan. T. Porsinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1II (2004), 233-244 6. ZAKLJUČAK - Conclusion Pri strojnoj su se sječi vrbove kulture harvesterom iskristalizirali dominantni čimbenici djelotvornosti. Pozitivan učin imaju način rada (čista sječa), povećana sječna gustoća i veće dimenzije stabala. Krošnjatost, otklon od automatskog krojenja, nedovoljna obučenost jednoga od operatera i čišćenje grmlja u konkretnom slučaju bili su otežavajući čimbenici. Istraživanja su potvrdila poznate zakonitosti koje se pojavljuju pri primjeni strojne sječe stabala. Pri sječi bjelogoričnih stabala na učinak djeluje krošnjatost ili bolje rečeno debele grane u krošnji, koje se, noževima u sječnoj glavi prilagođenoj kresanju tanjih grana, ne mogu okresati. Potvrđena je jaka ovisnost učinkovitosti o prsnom promjeru odnosno obujmu stabala. Utrošak je vremena po stablu upravo proporcionalan prsnom promjeru, odnosno obujmu stabla. Međutim, porast utroška vremena za stablo određenoga prsnoga promjera ne slijedi jednakomjerno porast obujma stabla, koji je znatno izraženiji. Navedeni odnos pojašnjava utjecaj obujma stabla na utrošak vremena po jedinici obujma drva. Harvester je za vrijeme rada ostvario prosječni učinak od 17,5 m3/h. Uz dodatno vrijeme od 30,9 % efektivnoga vremena moguć je učinak od 27,5 m3/h. Prema učinkovitosti strojne čiste sječe u kulturama vrbe vidljiva je opravdanost primjene harvestera u takvim i sličnim bjelogoričnim umjetno podignutim ili prirodnim sastojinama. 7. LITERATURA References Andersson, B., 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght harvesting systems in central Alberta: a comparison. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- Claire, Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32. Anon., 1994: Osnova gospodarenja G. J. "Svibovica" za razdoblje (1995-2004). Anon., 2001: Knjižica doznake - odsjek 49d, G. J. "Svibovica", Šumarija Kloštar Podravski. Anon., 2001: Plan sječa za 2002 godinu G. J. "Svibovica", Šumarija Kloštar Podravski. Barnes, R., M., 1964: Studij pokreta i vremena. Zagreb, Panorama, 1—164. Bulley, B., 1999: Effect of tree size and stand density on harvester and forwarder productivity in commercial thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN- 292. 1-8. Gramme 1, R., 1988: Holzernte und Holztransport. Verlag Paul Parey, Hamburg- Berlin, 1-242. Kachigan, S. K, 1991: Multivariate statistical analysis - A conceptual introduction. Radius Press, New York, 1-303. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2001: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj. (Harvester Timberjack 1070 in Croatia). Šumarski list 125 (11-12): 619-624. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002A: Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070 Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski list 126 (11-12): 551-561. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002B: Djelotvornost strojne sječe i izradbe u sastojinama mekih i tvrdih listača. Znanstvena studija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1—40. Krpan, A. P. B.,T. Porsinsky, 2004: Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača - 1. dio: Promišljanje struke o strojnoj sječi i izradbi drva (Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood broadleaved stands - Part 1: Attitudes of Forest Professionals towards Mechanical Felling and Processing). Šumarski list 128 (3-4): 127-136. Meek, P., 1993: An evaluation of four methods for procesessing timber at the stump. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. NoteTN-208. 1-8. Meek, P., 2000: Effect of the commercial thinning prescription on the performance of single-grip harvesters. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Advantage Vol.1 No. 42, 1-2. Kump, M. i suradnici, 1970: Poljski pokusi (Metodika postavljanja i statistička obrada). Centar za primjenu nauka u poljoprivredi SR Hrvatske, Zagreb, 1-86. KWF, 1997: Prufbericht - Kranvollernter Timberjack 1270B mit Vollernteaggregat 755B. FPAVerzeichnis- Nr. 1.04.26., GroB-Umstadt., Deutschland, 1-2. Pel t o l a , A., K. Papunen, 2001: The mechanisation of thinning in the Nordic countries. Proceedings of International conference "Thinnings: A valuable forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. 243 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 5 6. CXXV1M (2004), 233-244 P u l k k i , R., 2001: Cut-to-length, tree-length or full Staff, K. A. G., N. A. W i k s t e n , 1984: Tree harvesttree harvesting, http://flash.lakeheadu.ca/ ~re- ing Techniques. Martinus Nijhoff/DR W. Junk pulkki/ctlft.html Publishers, Dodrechts/Boston/Lancaster, pp. 371. R i c h a r d s o n , R., I. M a k k o n e n , 1994: The perfor- Tufts, R. A., 1997: Productivity and cost of the Ponsmance of cut-to-length systems in eastern Cana- se 15-series, cut-to-lenght harvesting system in da. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- southern pine plantations. Forest Products Jour- Claire, Que. Tech. Rep. TR-109. 1-16. nal 47 (10): 39^46. S e r d a r , V., I. Š o š i ć , 1981: Uvod u statistiku. Školska knjiga Zagreb, 1-452. SUMMARY: This paper shows the results of research of machine felling and processing carried out by Timberjack 127 0B Harvester in a 23-year old willow culture. The volume of the mean felling tree was 0.5 m3, and diameter at breast height 25 cm. The felling density was 633 trees/ha. Thick undergrowth layer is made of bird cherry, black elder, common dogwood and glossy buckthorn. The harvester s operation was monitored for 6 working days (54.11 h), and during that time 1825 trees were felled and 949.1 m3 of roundwood was processed. The mean diameter of technical roundwood is 29 cm, the length is 4.5 m and the volume 0.30 m . The mean diameter of pulpwood is 17 cm, the mean length is 4 m and the mean volume 0.11 m3. The computer system Timberjack 3000 was calibrated before the operation started. The preset minimum sizes were entered (diameter at the thinner end with bark and length) of first class saw logs (27 cm, 2.5 m), second class saw logs (22 cm, 2.5 m) and pulpwood (7 cm, 4 m). The results confirmed that the dimensions of the processed assortments do not vary from the preset values. Delay times of 52.7 % and effective time of 47.3 % of the total recorded time were established by time study. With such a time ratio, the harvester achieved an efficiency of 17.5 m3/h or 34 trees/h, consuming a total of 3.42 min/m3. The average consumption of effective time is 1.62 min/m3. Felling and processing account for 66.1 %, hydraulic crane idling for 17.8%, undergrowth cleaning for 12.8 %, and harvester moving at the felling site for 3.3% of effective time. Allowance time was 30.9 %> of effective time. The values of standard time and harvester productivity have been investigated by regression analysis and fitted by exponential curve with a very strong correlation. In doing so, it has been established that 84 %> of productivity and standard time variability can be explained by the influence of the trees diameter at breast height. Key words: machine felling, Timberjack 127 0B, clear cut of willowculture, efficiency 244 |