DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA ODRŽANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U DANAŠNJEM DOBROM STANJU NIJE MOGUĆE BEZ FUNKCIONIRANJA PRAVNE DRŽAVE Sume su prema Ustavu i Zakonu o šumama Republike Hrvatske dobra od općega interesa koje uživaju posebnu zaštitu. One su specifično prirodno bogatstvo koje zajedno sa svojim općekorisnim funkcijama predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada (članak 1. Zakona o šumama RH - ZOS). U članku 2. navode se općekorisne funkcije šuma, a u članku 8. koji se odnosi na gospodarenje šumama navodi se korišćenje općekorisnih funkcija, zajedno s biološkom reprodukcijom i uporabom glavnih i sporednih šumskih proizvoda, što samo po sebi podrazumijeva uzgajanje i zaštitu, odnosno održavanje općekorisnih funkcija šuma. Zakon o šumama koji je predložila šumarska struka u zajedništvu s predstavnicima državne legislative te odobrila Vlada i donio Sabor RH kao lex specialis, zasigurno je bio dobar temelj za postupanje i gospodarenje sa šumama o čemu svjedoči današnje dobro stanje šuma u Hrvatskoj. Postupci uzgajanja, zaštite i uporabe šuma te planiranje rada u šumi kroz uređivanje šuma uz striktno pridržavanje potrajnosti gospodarenja, vodilo je ka stabilnom šumskom ekosustavu. U dvadesetom stoljeću ZOŠ je evoluirao, ukinuta je čista sječa, dana je prednost prirodnoj obnovi, općekorisne funkcije uvedene su u Zakon. Rezultati gotovo 150-godišnjeg stručnoga i znanstvenog rada u šumarstvu vide se u državnim šumama koje su prirodne, s visokom kakvoćom šumskoga drveća, raznolike po vrstama i šumskim zajednicama, i bez dvoumljenja su najbolje europske šume što potvrđuje i dobivena FSC certifikacija. U postupku je noveliranje Zakona o šumama RH, koji će sukladno svjetskom trendu još više naglasiti ekološko unapređenje šumskih ekosustava kroz uzgajanje, zaštitu, uporabu i kibernetsko uređivanje šuma, uz stavljanje naglaska na općekorisnu ulogu šuma, hortikulturu i urbano šumarstvo, ekofiziologiju šumskoga drveća, neobuhvaćeni dio šumskih zoocenoza i dobar menagement koji će racionalno gospodariti biološkim kapitalom šume. Današnji odnos politike i političara prema šumi je vrlo loš. Ako se taj odnos prema šumi jedinom prirodnom bogatstvu koje Hrvatska ima uz more ne promjeni, ono će ubrzo izgubiti današnje atribute. Ravnodušnost prema šumama i donošenje pojedinih zakona koji su u suprotnosti sa Zakonom o šumama, kao što su primjerice Zakon o cestama, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti prirode, zatim Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske koji ignorira nizinske podravske šume, državna kontrola cijena drvne sirovine, izvoz skupe jeftino kupljene drvne sirovine na čemu se bogate pojedinci, što sve zajedno osiromašuje šume. Biološki i sirovinsko-energetski kapital šume danas se u Hrvatskoj obezvrijeđuje zbog nefunkcioniranja pravne države, odnosno zbog ignoriranja Zakona o šumama Republike Hrvatske. Stoga se predlaže što skoriji sastanak Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva s predstavnicima Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavnika šumarskih znanstvenih instutucija i šumarske privrede. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Obični negnjil ili obična zanovijet, (Laburnum anagyroides Medik) u punom cvatu, Velebno, Srednji Velebit Common laburnum in full bloom, Velebno, Central Velebit (Foto: A. Frković) Naklada 1730 primjeraka |