DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELRKTRIČNOG Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 potrajnih načela, predstavlja sve veći problem čije će poslijedice u budućnosti biti sve očitije. Razmjeri tih promjena povećani su u nizinskom dijelu Hrvatske, gdje se globalne prilike isprepliću s utjecajem velikog broja manjih i većih hidrotehničkih aktivnosti, koje su i dovele do poremetnje režima poplavnih i podzemnih voda kao dodatnih izvora vlaženja na tim staništima (Prpić 2000). Kompleksnu narav ugibanja šuma, uzevši u obzir stanište, uzročnike sušenja, opseg i jačinu ugibanja stabala te mjere za poboljšanje stanja za hrast lužnjak, iznio je Prpić (1996). Povezanost pada razina podzemne vode sa smanjenjem radijalnog prirasta hrasta lužnjaka u šumi Kalje utvrdili su Prpić i dr. (1994). Prema M ayeru i B ušicu (1995) smanjenje vitaliteta šumskog ekosustava na području Pokupskog bazena, kao i propadanje hrasta lužnjaka, rezultat je ponajprije dreniranosti tla kroz smanjenje površinskih tokova i snižavanja razine podzemne vode, kao i pogoršanja kvalitete vode, što se sve događa u kombinaciji s razdobljima suše (Komlenović 1996). Suša se smatra jednim od glavnih čimbenika odgovornih za pogoršanje zdravstvenog stanja hrasta lužnjaka u posljednjih nekoliko desetljeća (Thomas 1998). Radi praćenja tih promjena ustanovljenje monitoring podzemnih voda na velikom dijelu naših nizinskih šuma, a procjena zdravstvenog stanja šumskih sastojina provodi se unutar mreže kvadrata 16 X 16 km i 4X4 km. Najčešće korišten pristup u interpretaciji rezultata dosadašnjih istraživanja ovoga tipa je u uspostavljanju stohastičkih odnosa između nizova podataka koji reprezentiraju ekološko stanje sastojina obuhvaćenih praćenjem, kao što su osutost krošanja, visina podzemne vode, godišnji radijalni prirast itd. Zbog složenosti šumskih ekosustava, međutim, jednostavne i jednoznačne interpretacije rezultata praćenja ekoloških čimbenika na širem području najčešće nisu moguće. Kompleksna narav rasta stabala odnosno sastojina, razlog je što za modeliranje radijalnog godišnjeg prirasta treba u obzir uključiti relativno velik broj ulaznih varijabli (I vkov 1994,Antonić i dr2002) dok sama voda u tlu te podzemna voda samo jednim dijelom objašnjavaju varijabilitet prirasta između godina. Zbog potrebe kvalitetnijeg utvrđivanja i praćenja vodnog statusa stabala moguće je primijeniti i neposrednije metode, kao što su npr. mjerenje transpiracije, odnosno sap flow-a (Kostner i dr. 1998) te jutarnjeg vodnog potencijala (pre down water potential) (Landsberg i Gower 1997), čije je korištenje zbog relativno skupe i kompleksne opreme ograničeno na relativno mali broj stabala i u eksperimentalne svrhe. Osim ovih najčešće korištenih pristupa postoje i manje uobičajeni, a vrlo pristupačni načini utvrđivanja vodnih prilika u stablu. Jednostavan pristup predstavio je Mayer (1994) koji je istraživao utjecaj vlažnosti tla, oborina, vode u piezometrima na dvije grupe stabala uz rub i unutar sastojine hrasta lužnjaka na sezonsku dinamiku radijalnog prirašćivanja debla. Pilaš i dr. (2000, 2003) na istom su pokusu utvrdili kako postoji veza između sezonskih oscilacija radijalnog prirasta te oscilacija podzemne vode u piezometarskim cijevima. Osim navedenih istraživanja sezonske dinamike rasta provedena su u nas i istraživanja električnog otpora kambijalne zone (Komlenović) pomoću kojih je moguće posredno steći uvid u određene fiziološke pokazatelje zdravstvenog stanja stabala. Nije međutim istražena povezanost između električnog otpora kambijalne zone te vodnog statusa stabala odnoso vodnih prilika u tlu. Na temelju dosad iznesenog, osnovni cilj ovog istraživanja je u ispitivanju mogućnosti primjene metoda sezonske dinamike radijalnog prirasta debla te električnog otpora kambijalne zone kao indikatora vodnih prilika u stablima hrasta lužnjaka, te povezanost tih mjerenih varijabli s vodom u tlu. Iz tog razloga istraživali smo sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i električni otpor kambijalne zone dvije grupe stabala hrasta lužnjaka različitog stupnja osutosti unutar jedne vegetacijske sezone, njihov međusobni odnos te odnos tih promatranih svojstava prema vodi u tlu, odnosno podzemnoj vodi. Istraživanje je obavljeno i s namjerom ispitivanja uporabljivosti tih metoda kod praćenja problemastike vezane za poremetnju vodno-zračnih odnosa u tlu u šumskim staništima hrasta lužnjaka. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Material and methods Vremenski raspored i metode izmjera - Time scale Ploha je smještena u Šumariji Jastrebarsko, GJ Jastrebarski lugovi, odjel 8, u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typ. Rauš 1969) razvijenoj na pseudogleju ravničarskom, dubokom, distričnom (koordinate prema Gauss - Krugeru: 5554336, 5055819). Starost sastojine je 152 godine, nadmorska visina 110 m. Na plohi se nalazi piezometarski set sastavljen od četiri cijevi postavljenih na dubinama od 0,5 m, 1,0 m, 2,0 m i 7,0 m. and measurement methods U uzorak je uzeto 20 nadstojnih stabala hrasta lužnjaka (Q. robur L.), od toga 10 stabala osutosti krošnje do 40 % ("dobra stabla") i 10 stabala osutosti 40 % i više ("loša stabla") (foto 1 i 2). U ovom istraživanju korištena je jednostavna modifikacija dendrometra u točci, koji se sastojao od nepokretnog dijela, klanfe, i pokretnog dijela, metalne pločice zabijene u koru. Praćenje tjednih prirasta na deblu obavljeno je mjerenjem tjednog umanjenja razdaljine 256 |