DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004). 269-277 UDK 630* 160 + 161 DINAMIKA KRETANJA 137CS I 4UK NA STABLIMA JELE (Abies alba) NA SLJEMENU DYNAMICS OF l,7CS AND 40K MOVEMENT IN SILVER FIR TREES ON SLJEME MOUNTAIN Marina POPIJAČ´, Ivan SELETKOVIĆ2, Matija VOLNER3, Ivanka LOVRENČIĆ4, Delko BARIŠIĆ5, Nikola KEZIĆ" SAŽETAK: Ovim se radom želi doprinijeti spoznaji o dinamici kretanja i sudbini modelnog zagađenja šumskog ekosustava, pa je stoga analizirano kretanje ,37Cs i 4"K u različitim dijelovima stabala jele (Abies alba) sa Sljemena, u razdoblju od 1999. do 2000. godine. Promatrani su vršni izbojci na grančicama obične jele, odnosno iglice, kora i srčika. Aktivnost l3´Cs i WK određena je gamaspektometrijskom metodom mjerenjima na HPGe detektorskom sustavu. U svim analiziranim uzorcima najveće aktivnosti 4"K i l37Cs pronađene su u kori vršnih izbojaka, odnosno u najmlađim iglicama. Porast aktivnosti l37Cs i 4"K u iglicama, od starijih prema mladim u vršnim dijelovima grana jele, nema linearni trend, no sasvim sigurno ukazuje na činjenicu đa se oba radionuklida akumuliraju u najmlađim dijelovima izbojaka. Usporedili smo dinamiku kretanja l37Cs i 4nKpo mjesecima u iglicama, kori i srčici izraslima u posljednje tri godine. Aktivnosti l3´Cs i 4"K pokazuju rastući trend, počevši od starijih dijelova kore, iglica i sr cike prema mlađima, u svim analiziranim uzorcima. Isto tako možemo reći đa je aktivnost oba promatrana radionuklida najveća u kori stabala u odnosu na ostale analizirane dijelove. Ključne riječi: l37Cs, 4"K, Abies alba, Sljeme, iglice, kora, srčika UVOD - Introduction Radioaktivni izotop cezija - l37Cs prvi se put pojavio u okolišu u znatnijim količinama nakon izvođenja atmosferskih nuklearnih pokusa, koji su intenzivno vršeni tijekom pedesetih i šezdesetih godina, a posljednja atmosferska nuklearna eksplozija bila je 16. listopada 1980. godine (UNSCEAR, 1993; FAS, 2002.). Zadnja velika količina l37Cs otpuštena je u atmosferu 1 Mr. se. Marina Popijač, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Vukotinovićeva 2, 10 000 Zagreb : Mr. se. Ivan Sclctković, dipl. ing. šum.. Šumarski institut Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko 1 Matija Volner, dipl. ing. šum., Nacionalni park Plitvička jezera, Muk´injc P7, 53 231 Plitvička jezera 4 Ivanka Lovrenčić, dipl. geolog, Institut Ruder Bošković, Bijenička cesta 54, 10 002 Zagreb Dr. se. Delko Barišić, Institut Ruder Bošković, Bijenička cesta 54, 10 002 Zagreb 6 Prof, dr.se. Nikola Kczić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb tijekom velike nesreće u Chernobylu 1986. godine. Procesima suhog ili mokrog (oborinama) taloženja, l37Cs je deponiran na površinu Zemlje u relativno kratkom razdoblju te je stoga i tlo na području Republike Hrvatske kontaminirano relativno nehomogeno (Bar i š i ć et al. 1999). Dio istaloženog cezija relativno je brzo dospio u najpliće slojeve tala, a u dublje slojeve migrirao je vrlo sporo zahvaljujući djelovanju površinskih procijednih voda(Fil i po vi ć et al. 1991, B a r i š i ć et al. 1999). Migracija n7Cs u dublje slojeve kontrolirana je adsorpcijskim procesima njegovog vezivanja na organski materijal i mineralne čestice tala. Relativno velika količina minerala glina u tlima rezultira brzim i ireverzibilnim vezanjem cezija u tlu (Cr e nters et al, 1988.). Cezij je kao i drugi kationi dostupan biljkama preko korijenja. Biljke ga uzimaju iz tala, te na taj način može iz tala migrirati i u gornje dijelove biljaka (up take). Migracija ovisi o biljnoj fiziologiji 269 |