DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Popijač, I. Sclclkuvić. M. Volncr. I. Lovrenčić. I). Barišić. N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5-6. CXXV1II (2004), 269-277 te je i njegova resorpcija kroz korijen biljke općenito slaba (WHO, 1987; Kraljević, 1989) i pretežno je proporcionalna koncentraciji u tlu (Shaw, Bell, 1989). Unatoč tomu postoje biljke u kojima koncentracija l37Cs nije sukladna koncentraciji u tlu kao što su npr. gljive, mahovine i lišajevi (Heinrich et al, 1999; Kirchner, Daillant, 2002; Gaso et al, 1998). Prelazak l37Cs iz tla u biljke ne ovisi samo o njegovoj koncentraciji u tlu već i o drugim čimbenicima Tako je npr. unos cezija iz tla u biljku obrnuto proporcionalan sadržaju kalija u tlu (E i s e n b u d, 1987) zbog kompe- Fizikalno-kemijska i Fiziološka uloga kalija, kao neophodnog elementa biljne ishrane, kasno je rasvijetljena obzirom da kalij nije građevni element niti jednog spoja žive tvari. Kalij je alkalni metal (bioelement) rednog broja 19, relativne atomske mase 39,102, smješten u istoj skupini periodičnog sustava s Na, Cs, Rb i Li. Kalij je otkrio H. Davy 1807. godine (Petrović, Đurić, 1981). U prirodi kalij dolazi kao smjesa izotopa 39K (93,08 % ± 0,09 %), 40K (0,0119% ± 0,0001 %) i 4IK (6,9% ± 0,09 %), a od svih izotopa kalija samo je 4l)K radioaktivan, tj. prirodni je primopredajni radionuklid. 40K predstavlja jedan od najrasprostranjenijih prirodnih radioaktivnih elemenata, jer čini oko 1 % od ukupnog broja svih atoma koji formiraju Zemljinu koru (Petrović, Đurić, 1981). Kalij u tlu U tlu i biljkama nalazi se samo kao jednovalentni kation (K+) s redukcijskim svojstvima. Ne ulazi u sastav organske tvari, već se labavo veže pretežito na proteine. Samo se mobilni kalij (K na vanjskim površinama minerala gline) može smatrati potpuno pristupačnim za ishranu bilja, dok fiksirani oblik sporo nadoknađuje manjak u izmjenjivoj fazi, ali se može i nepovratno fiksirati. Danas se smatra kako se uloga kalija Obična jela Morfologija i biologija obične jele Obična jela (Abies alba) je u prosjeku do 40 (-60) m visoko drvo s promjerom debla do preko 2 m. Korijenov sustav osim snažnoga bočnog korijenja ima i kratki središnji korijen, koji prodire relativno duboko u tlo. Kora je na mladim stablima sivkasta, glatka, a u starijoj dobi potamni, ispuca uzdužno i poprijeko. Krošnja je piramidalna ili valjkasta, u starosti pri vrhu zaravnjena (kao odsječena, tanjurasta), a grane se nalaze u pršljenima. Iglice su plosnate, s gornje strane tamnozelene, sjajne, a s donje strane s dvije paralelne bjelkaste pruge puci, duge su do 3 cm, široke do 3 mm, a ostaju na granama do osam, a ponekad i više godina. titivnih učinaka (homologni elementi 1A skupine). Općenito biljke koje rastu na kiselim i organskim tvarima bogatim tlima, sadrže znatno više cezija nego biljke koje rastu na tlima obogaćenim mineralima (WHO, 1987). Glavni put ulaska cezija u biljku tijekom radioaktivne kontaminacije nekog područja je kroz lišće, pa je stoga i njegova količina u biljci sukladna količini radioaktivnih oborina. Zbog toga je folijama adsorpcija glavni put unosa l37Cs za vrijeme kontaminacije u prehrambeni lanac (WHO, 1987). biološka svojstva 4UK Maseni udio kalija u Zemljinoj kori procjenjuje se na 2,59% ili 25,9 kg/t (F i lipo vi ć,Lipanović, 1988), a tlu je zastupljen s 1 - 3,6 % (Petrović et al, 1981). Kalij izdvojen iz prirodnih soli, minerala, tkiva organizama uvijek ima stalan izotopni sustav, pa se može reći da aktivnost prirodnog kalija iznosi oko 31,6 Bq/gK (Eisenbud, 1987). Koncentracije 40K u tlima Republike Hrvatske kreću se od oko 140 Bq/kg do oko 710 Bq/kg (UNSCEAR, 2000). Kad dospije u živi organizam, kalij se ravnomjerno raspoređuje, a kako je dominantan radioaktivni element, najveći dio unutarnjeg ozračivanja koje dolazi od prirodnih izvora radioaktivnosti potječe upravo od njega (UNSCEAR, 2000). i biljkama može razvrstati u dvije osnovne funkcije: aktivacija enzima (aktivacija ATPaze, škrob sintetaze, i dr.) i regulacija permeabilnosti živih membrana. Kalij aktivira ili modulira rad 80-ak enzima. To je svojstvo povezano s malom veličinom atoma K te, slično Rb, može mijenjati konformaciju proteina i oslobađati aktivna mjesta na enzimima, te tako stimulirati vezu s odgovarajućim supstratima. (Abies alba) Obična jela je jednodomna i anemofilna vrsta, dobro podnosi zasjenu te u zastarčenome obliku može živjeti i do 200 godina. Neotporna je oscilacije temperature, te dosta trpi od mraza i suše. Oštećenost četinjača (obične jele i smreke) bitno je veća od oštećenosti listača i kreće se u nešto većem rasponu, od 40,7 % (2002. godine) do 47,2 % (2001. godine), (Seletković, Potočić,2004). Rasprostranjenost obične jele u Hrvatskoj Areal jelovih šuma u Hrvatskoj ima izrazito razveden reljef. Glavninom svoga areala u Hrvatskoj vezana je ponajprije na Dinaride - Veliku i Malu Kapelu, veći dio Velebita, sjeverne padine Dinare i Kamešnice, te s 271 |