DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 73     <-- 73 -->        PDF

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRUSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5 6, CXXV11I (2004), 287-299
U radu su korištene hijerarhijske klaster metode
gdje se klasteri formiraju po hijerarhiji, tako da je u
svakoj sljedećoj razini broj klastera manji za jedan. Rezultati
hijerarhijske klaster analize prikazuju se dendogramima.
Korištene su aglomerativne metode koje su
najčešće klasterske metode u biologiji, i to:
1. Complete linkage (Farthest neighbour) metoda - temelji
se na udaljenosti između dva najdalja objekta.
2. K - means clastering - ovom metodom stvaraju se
skupine koje će biti različite što je najviše moguće.
Svrstavanje se radi na temelju k-srednjih vrijednosti.
Na temelju podataka izmjere ušlo se u klastersku
analizu s 1025 slučajeva (ploha) i 20 varijabli. Kao metoda
klasterske analize uzeta je K-means analiza za 5,
10 i 15 klastera. Klasterska analiza provedena je s obzirom
na 20 varijabli koje su vezane za svaku plohu.
Varijable su sljedeće:
- starost
broj stabala: hrasta (hrast N), graba (grab N), jasena
(jasen N) i OMB (OMB N)
- temeljnica: hrasta (hrast G), graba (grab G), jasena
(jasen G) i OMB (OMB G)
postotak učešća: hrasta (hrast %), graba (grab %),
jasena (jasen %) i OMB (OMB %)
srednje plošno stablo: hrasta (hrast ds), graba (grab
ds), jasena (jasen ds) i OMB (OMB ds)
- ukupni broj stabala na plohi, srednje plošno stablo
na plohi i ukupna temeljnica na plohi.
Izrada kartografskih slojeva u GIS-u na temelju rezultata klasterske analize
Making cartographic layers in GIS based on cluster analysis results
Rezultati koji su dobiveni provedenom klasterskom
analizom bili su baza za GIS modeliranje s ciljem
izlučivanja sastojina.
U ArcView-u napravljen je sloj na temelju koordinata
koje su određene na terenu, a koje predstavljaju
središte plohe. Postojećoj tablici s x i y koordinatama
(tablica 2) dodana je tablica u kojoj se vidi pripadnost
svake plohe određenom klasteru. Na taj načinje dobiven
drugi sloj u kojemu je prikazana prostorna raspodjela
ploha prema klasterima (slika 2).
291