DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 8 <-- 8 --> PDF |
N. Pernar, J. Vukelić. D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE 1 SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1II (2004). 223-232 meno poplavljene šume, s visokom vodom temeljnicom i većim učešćem mezofilnijih vrsta. Značajne površine ustanovljene su na području Sarkanja, Sige i Ulmaca, gdje je znatno zastupljen i hrast lužnjak. Prve dvije zajednice indikatori su naplavnog područja s mladim aluvijalniom tlom, bilo da se radi o adama, rukavcima ili obalnom području, dok je za ostale šumske zajednice karakteristična manje izražena sedimentacija a više humizacija, i prevladava pretežno razvijeni humusnoakumulativni horizont u tlu. Vrlo bitna uloga šumske vegetacije je produkcija organske tvari i "filtriranje" poplavne vode. Produkcija organske tvari manifestira se visokim prinosima u svim slojevima vegetacije. Kod mladih sastojina bijele vrbe tlo je gotovo u potpunosti prekriveno organskim drvenastim materijalom (si. 2). Kod starijih sastojina prekinutog sklopa osobito je izražena produkcija u sloju prizemnog rašća (si. 3). Ova se organska masa nakon odumiranja dobro razgrađuje i ujedno potpomaže nakupljanje praškastih i koloidnih čestica iz poplavne vode. Slika 2. 20-godišnja sastojina bijele vrbe na Šarkanju - 16 d. Figure 2 A 20-year-old stand of white willow on Šarkanj - 16d. Slika 3. Stara sastojina bijele vrbe prekinutog sklopa na Sigi - 62 a. Figure 3 An old stand of white willow with a broken canopy on Siga - 62a PEDOFIZIOGRAFSKA I PEDOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA Pedophysiographic and pedogeographic characteristics Osobito značajnu ulogu u analizi fiziografije tla istraživanog područja ima tekstura, odnosno slojevitost teksturne grade profila, a debljina slojeva pojedinih teksturnih kategorija ima snažan utjecaj na vodni režim tla. To se ponajprije odnosi na profdnu drenažu, kapacitet za vodu i kapilarni uspon, a s ovim u vezi i kapacitet za zrak. Tvorba organomineralnog kompleksa brža je kod glinastijih sedimenata. Zato je pravilo da teži sedimenti brže poprimaju fiziografiju glejnog tla. Veliko značenje za genezu i svojstva tla aluvijalnog tipa vlaženja ima sastav i količina suspendiranih čestica koje rijeka raznosi u poplavno područje. Dunav ulaskom u našu zemlju nosi 0,57 kg suspendiranih čestica u m3 vode. Radi se o materijalu pretežno pjeskovitog i pjeskovitopraškastog karaktera, koji se i slabijom strujom vodenog toka raznosi duboko u poplavno područje. Osnovni tip tla u takvim uvjetima geneze je fluvisol ili aluvijalno tlo. Radi se o nerazvijenom hidromorfnom tlu koje ustvari predstavlja recentne riječne nanose, s različito izraženom akumulacijom organske tvari. Svojstva mu ovise o teksturi, karakteru slojevitosti, dinamici vode temeljnice, aeriranosti, akumulaciji organske tvari itd. Fluvisoli se dijele na podtipove prema karbonatnosti unutar dubine od 40 cm, prema oglejenosti unutar dubine od 150 cm te prema zaslanjenosti i alkaliziranosti. Oni se međusobno mogu jako razlikovati po sposobnosti gospodarenja vodom, zrakom, toplinom i hranivima. S pozicije ocjenjivanja plodnosti najbolji fluvisoli su karbonatni, sitnopjeskoviti do ilovasti, s kratkotrajnim poplavama i temeljnicom koja ljeti kapilarno dosiže do rizosfere. U mikrodepresijama u predjelu Šarkanj istražili smo teksturno najteže fluvisole. Radi se o terenima u blizini nasipa za koje su karakteristične dugotrajne poplave. U genezi ovih tala, usprkos obilnoj biološkoj produkciji, još uvijek je vrlo zamjetna akumulacija aluvijalnog materijala, koji je u ovakvim depresijama rubnog poplavnog područja praškastoglinastog karaktera (tab. 1). Prema istraživanjima Herpke (1979) očito je da su fluvisoli u našem podunavlju izrazito heterogenog mehaničkog sastava. Autor navodi da niti u jednom slučaju u istraživanju nije evidentiran sloj gline. U na-- 226 |