DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 83     <-- 83 -->        PDF

AKTUALNO
DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA
108. redovita skupština Hrvatskoga šumarskog društva
ZAPISNIK
sa 108. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva,
održane u Zagrebu 14. lipnja 2004. godine
U okviru Dana hrvatskoga šumarstva, prema ustaljenom
običaju i obvezi, održana je 108. redovita
Skupština HŠD-a. Uz ovo središnje događanje, ogranci
HŠD-a obilježit će Dane hrvatskoga šumarstva raznoraznim
stručnim, kulturnim i sportskim događanjima.
U velikoj kino dvorani Ministarstva poljoprivrede
šumarstva i vodnog gospodarstva, uz zvanične delegate
(90 od 97) Skupštini je ukupno nazočilo 275 članova
HŠD-a i gostiju (u I. dijelu nešto manje).
Skupština se odvijala prema predloženom i usvojenom
D n e v n o m r e d u :
I. dio:
1. Otvaranje Skupštine
2. Izbor radnih tijela Skupštine:
a) Radnog predsjedništva
b) Zapisničara
c) Ovjerovitelja Zapinsika
3. Izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2003. god. i
između dvije Skupštine: predsjednika, tajnika, glavnog
urednika Šumarskog lista i Nadzornog odbora.
4. Rasprava po izvješćima i zaključci.
5. Verifikacija Programa rada i Financijskog plana za
2004.god.
6. Razno.
II. dio:
Tematska rasprava - savjetovanje na temu "Aktualna
problematika hrvatskoga šumarstva".
Poticajni referati:
Mr. sp. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih
šuma d.o.o.,
Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing. šum., državni tajnik u
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva
III. dio:
Dodjela priznanja znanstvenoj savjetnici dr. se. Karici
Corkalo-Jemrić
Pretstavljanje Zbornika radova s obilježavanja 125.
obljetnice Nadzorništva - Inspektorata za pošumljavanje
krševa, goleti i uređenje bujica (Senj, 27 - 28.
studenoga 2003.).
U predvorju se mogla vidjeti izložba vezana uz ovu
obljetnicu.
I. dio - Ad 1 i 2. Rad Skupštine otvorio je predsjednik
HŠD-a akademik Slavko M a t i ć , pozdravivši sve
nazočne, posebice ministra poljoprivrede, šumarstva i
vodnog gospodarstva gosp. Petra Čobankovića,
dipl. ing., njegove suradnike u odnosnom ministarstvu,
državnoga tajnika Josipa Bartolčića, dipl. ing., pomoćnike
ministra, prof. dr. se. Ivicu Grbe a i Milorada
Stojanovića, dipl. ing. te predsjednika Uprave
Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sp. Darka Beuk a. Izrazio
je posebno zadovoljstvo i zahvalu gosp. Petru Cobankoviću,
našemu ministru, što je našao vremena
makar kratko nazočiti skupu ovako velikog broja
stručnjaka, koji pripadaju njegovom resoru.
Da bi Skupština mogla raditi po Statutu i Poslovniku,
izabrano je Radno predsjedništvo u sastavu: Ilija
Gregorović, Juraj Zelić i Slavko Matić. Vođenje
zapisnika povjereno je tajniku HŠD-a Hranislavu
Jakovcu,azaovjerovitelje zapisnika izabrani su Josip
Dundo vi ć i Miroslav Harapin. Nakon stoje
Radno predsjedništvo zauzelo svoja mjesta, Skupštini
se obratio ministar poljoprivrede i šumarstva i vodnog
gospodarstva gosp. Petar Čobanković. Izrazivši zadovoljstvo
što ima priliku nazočiti ovako eminentnom
skupu hrvatskih šumarskih stručnjaka okupljenih u
HŠD-u, jednoj od najstarijih stručnih udruga sa zavidnom
tradicijom i stručnom snagom, gosp. ministar se
obratio nazočnima.
"Nažalost, nismo u nekakvoj pretjerano sjajnoj situaciji
i na koncu konca cjelokupna gospodarska situa-
301

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 84     <-- 84 -->        PDF

čija ogleda se i daje refleksije i na situaciju u šumarstvu.
To je i prva godina kada su Hrvatske šume d.o.o. (HS)
umjesto dobiti ostvarile gubitke, što je još jedan od razloga
da svi skupa poradimo da HŠ postanu jedan od nositelja
razvoja, ne samo šumarstva, nego i kompletnog
gospodarstva. U tom kontekstu želio bih kazati da ćemo
maksimalno poraditi na procesu restruktuiranja HS-a.
Držimo, da tako veliko poduzeće i suviše centralizirano,
ne daje one prave učinke, koje bi sukladno prirodnom
bogatstvu trebalo ostvarivati. Znači, za iduće razdoblje
pripremamo jedno detaljno restruktuiranje HŠ, a samim
time ići će i proces decentralizacije. Sljedeće što bih želio
najaviti u ovom kratkom obraćanju je, da smo podnijeli
zahtjev Vladi RH za deregulaciju cijena. Situacija
glede cijena drvne mase nije zadovoljavajuća, i nažalost
dobrim dijelom to je rezultat sadašnje situacije u šumarstvu.
Mi želimo izvršiti deregulaciju cijena, ali ne na način
da to postane omča oko vrata drvnoj industriji. Želimo
da drvna industrija bude u vezi sa šumarstvom, i u
tom kontekstu treba gledati prebacivanje nadležnosti
odjela Ministarstva i na odjel za drvnu industriju. Znači,
konačno su se šumarstvo i drvna industrija našli unutar
jedne institucije, unutar jednog Ministarstva. Držimo da
je to pravi put kada analogno gledamo i u poljoprivredu,
gdje se primarna proizvodnja i prehrambena industrija
nalaze u istoj instituciji. Ovakav način logičan je i kada
je u pitanju šumarstvo i drvna industrija, koje trebaju
postati poluga razvoja naše domovine. Držimo da tu ima
puno rezervi i da upravo ne radeći više na uštrb jedni
drugih, nego radeći zajednički, možemo očekivati daleko
bolje razultate.
Naša čvrsta opredjeljenost je da najkvalitetnija drvna
masa - najkvalitetniji sortimenti, završe u višim fazama
obrade drva kroz hrvatsku drvnu industriju, a ne
da budu samo propiljeni i da nama ostaje samo kora i
manje vrijedni sortimenti, a da se ono najkvalitetnije
dorađuje u drugim zemljama, koje nam onda vraćaju to
kao skupi namještaj, umjesto da mi budemo ti koji će
izvoziti gotov proizvod. U tom smjeru ići će sva naša
nastojanja, a vjerujem da ćemo u vama imati potporu,
kao što to i danas vaša nazočnost iz cijele RH govori,
vjerujući da ćemo nastojati što kvalitetnije raditi u kontekstu
razvoja šumarstva i drvne industrije. Još par riječi
vezano uz pitanje koje možda dobiva i neke negativne
konotacije šumara. To je pitanje prenamjene neobrasloga
šumskog zemljišta. Činjenica je, da smo na
temelju odluke Vlade donesene u Splitu zadužili resorno
Ministarstvo i HS da evidentiraju neobraslo šumsko
zemljište, koje bi onda išlo u prenamjenu za poljoprivredno
zamljište radi podizanja dugogodišnjih nasada.
Ova mjera ni u kojem slučaju nije usmjerena protiv šumarstva,
nego držimo da je to jedna od mjera koja bi
trebala učiniti korist šumarstvu, jer u toj istoj odluci
stoji, da sukladno onolikoj prenamijenjenoj površini,
onaj koji obavi prenamjenu, mora isto toliku površinu
pošumiti. To je dobra mjera koja će biti u funkciji i razvoja
poljoprivrede, ali isto tako povećanja površina
pod šumom. Stoga tu ne trebamo biti suprotstavljene
strane, nego trebamo raditi u zajedničkom interesu, tražeći
što je optimalno postići na šumskom zemljištu,
koje sada nije u funkciji šumarske proizvodnje. Na kraju
želim uspješan rad Skupštine, a HŠD-u puno uspjeha
u daljnjem radu. Neka bude uspješno i neka se kao
do sada drži svoje tradicije i konstruktivnog rada na
razvoju šumarstva".
S. Matić se zahvalio gosp. ministru na pozdravu i
riječima kojima je najavio glavne odrednice resornog
Ministarstva glede šumarstva i drvne industrije. U nastavku
ovoga tzv. pozdravnog dijela Skupštine, riječ je
uzeo B. Prpić, koji je pred ovim skupom javno u svoje
ime i ime nazočnih, čestitao predsjedniku HSD-a S.
Maticu na izboru za redovitoga člana Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU). Izbor je obavljen na
Skupštini HAZU 20. svibnja 2004. god. Svi s kojima je
razgovarao u vezi ovoga izbora, kaže B. Prpić, "slažu
se daje izabaran pravi čovjek, profesor uzgajanja šuma,
dobar pedagog, dobar znanstvenik, a isto tako dobar šumarski
stručnjak. HAZU je zaista pogodila s ovim izborom.
Izborom S. Matica kao člana smatramo da će
isti pomoći glede promidžbe šumarske struke, jer radi se
o najvišoj znanstvenoj institucij u RH, čije se mišljenje i
stav poštuje. Vjerujemo da će ga kao novi akademik,
kao do sada, i u ovoj instituciji zdušno raditi na dobrobit
šumarske struke". Nakon pljeska odobravanja i podrške
302

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 85     <-- 85 -->        PDF

nazočnih, akademik S. Matić zahvalio se na čestitci,
naznačivši da je ovaj izbor uz priznanje njemu, ponajprije
priznanje šumarskoj struci kojoj je podario 41 godinu
rada. Svatko od nazočnih dao je svoj obol struci i
znanosti, a posebno je istaknuo poduzeće Hrvatske šume
d.o.o., koje je imalo i ima sluha i interesa taj rad
stručno i materijalno pomoći. Ciljani projekti su mjesto
gdje se znanost i praksa nadopunjuju i dolaze do zajedničkog
rezultata, koji pripomažu struci, a gotovo da
nema inženjera koji na terenu nije nešto izmjerio i obradio
u cilju novih znanstvenih i stručnih spoznaja. Bez
takve suradnje ni on kako kaže ne bi mogao polučiti rezultate,
koji su ga uz pedagoški rad kvalificirali za redovitoga
člana HAZU.
Ad. 3. Predsjedavajući Radnog predsjedništva I.
Gregorović najavio je izvješća o radu i poslovanju
HŠD-a u prošloj 2003. god., odnosno između dvije
Skupštine. Kratkim izvješćem, predsjednik HŠD-a S.
Matić naznačio je najznačajnije aktivnosti udruge u
proteklom razdoblju.
"Dame i gospodo, kolegice i kolege!
Srdačno Vas pozdravljam i zahvaljujem što ste odazvali
pozivu i što danas sudjelujete u radu 108. skupštine
našeg HŠD-a.
Na 6. sjednici Upravnog odbora HŠD-a održanoj
22. ožujka 2004. godine u Zagrebu, mi smo uz punu
nazočnost članova UO odradili sjednicu i na njoj riješili,
raspravili i prihvatili sve one bitne točke koje nužno
moraju biti na dnevnom redu. Posebno smo raspravili
izvješće o radu i poslovanju u prošloj godini. Kompletan
materijal s te sjednice dobili ste prilikom poziva za
ovu Skupštinu. Nadamo se da ste ga proučili i da ćete,
ukoliko bude potrebno, iznijeti svoja zapažanja i dodatne
prijedloge, a isto tako nadam se da će te se složiti
s odlukama i zaključcima s iste.
Moja je namjera da Vas ovom prilikom na najkraći
način upoznam s nekim aktivnostima s kojima smo se
prošle godine bavili.
Generalno govoreći, sve ono na što smo, to sada možemo
reći, i više od desetljeća upozoravali i predlagali,
u interesu šumarske struke, a povezano s time i hrvatske
države, uglavnom se nije prihvatilo, a pogotovo nije riješilo.
To su problemi koje su trebali riješiti trgovačko
društvo Hrvatske šume d.o.o., Vlada RH, Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prostornog planiranja
i zaštite okoliša i niz drugih državnih i nedržavnih
institucija. Sve aktivnosti i reakcije detaljno su opisane
na brojnim stranicama Šumarskoga lista i svatko
tko je želio mogao se s istim upoznati.
Moje osobno zapažanje i tvrdnja je daje šumarstvo
kao struka i znanost, nastala prije 240 godina, kada su
u Europi počele nicati pravne države. Šumarstvo je
struka koja se temelji na pravnim propisima i može
dobro funkcionirati jedino u pravnoj državi. Na našu
veliku žalost, na primjeru šumarske struke, koja usput
govoreći gospodari s najvećom nacionalnom vrijednošću
u državi, možemo zaključiti da te pravne države
još nema, ili je ima, no ona dobro ne funkcionira. Za tu
tvrdnju možemo podastrijeti na desetke primjera, pa o
tome danas ne bi trebali više raspravljati.
Želja mi je da Vas u nekoliko riječi informiram
samo o nekim posljednjim aktivnostima, koja su po
svom značenju itekako važna za šumarsku struku, a s
kojima smo se u proteklom razdoblju bavili.
Sapunica o novom Pravilniku o izmjenama i dopunama
Pravilnika o uređivanju šuma i dalje se nastavlja.
Bivša Vlada ublažila je neke odluke na temelju naših
protesta, a s odlukama nismo ni dalje zadovoljni. Nadali
smo se da će nova Vlada to ispraviti, tim više stoje
šumarski program sada vladajuće stranke zastupao s
nama istovjetno gledište po tom pitanju. Nažalost, nova
Vlada predlaže za šumarstvo još lošija rješenja.
Radi se o podizanju višegodišnjih nasada na šumskom
zemljištu. Šumsko zemljište i šume postala su najeftinija
roba, ili bolje rečeno roba bez cijene na hrvatskom
tržištu. Vinogradi, maslenici, plinovodi, autoceste i svi
oni koji se sjete, jurišaju na šume i šumsko zemljište,
nacionalno blago Hrvatske, naravno bez naknade. S terena
dolaze informacije da veći dio predsjednika općina
i općinica, bez da se i malo zacrvene, traže pravo
raspolaganja s nekoliko stotina hektara šuma, kako bi
doveli poduzetnike koji bi na tom prostoru gradili i iskorištavali
poslovne i druge privredne objekte. Ovo je
demokratska zemlja, i u njoj imaju prava izjašnjavanja
ljudi svakakvih mentalnih sklopova, ali se u ovoj zemlji
ne bi smjelo raditi suprotno odredbama važećeg
Ustava, Zakona o šumama i zdravog razuma.
Nadalje, protestirali smo kod predsjednika Hrvatske
gospodarske komore i tražili svog predstavnika u
Komori, koji će zastupati interese šumarstva. U dopisu
smo tražili Udruženje za područje šumarstva i lovstva
unutar Sektora za poljoprivredu, prehrambenu indus-
303

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 86     <-- 86 -->        PDF

triju i šumarstvo. Nastupili smo zajedno s predstavnicima
Hrvatskih šuma i nadamo se najboljem rješenju.
Detalje o tome možete pročitati u Zapisniku kojega ste
dobili u materijalu za ovu Skupštinu.
Bili smo aktivni na osnivanju samostalne Šumarske
komore ili u okviru Inženjerske komore, Razreda za
šumarstvo. Očekujemo angažiranje Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva, jer preko
njega postupak treba ići na Vladu pa na Sabor. Radi se
o bitnim uvjetima koji omogućavaju projektiranje u šumarstvu
s pravom ovlaštenog projektanta-šumara. Tu
smo uključili i rješavanje polaganja stručnog ispita, jer
su te dvije stvari u uzajamnoj vezi.
Htjeli smo i još želimo uspostaviti kontakte s novim
Državnim zavodom za zaštitu prirode, uputili smo dopis
ravnatelju, ali ne vidimo rezultate. Izgleda da baš
nisu sretni s predloženom suradnjom ili taj prijedlog
nisu ni uočili od silnih problema koje imaju. Oni su bar
svima vidljivi, jer šume na očigled sviju nas nestaju,
suše se, propadaju usprkos silnim profesionalnim privatnim
poduzećima kojima je zanimanje "zaštita prirode"
i koji taj problem skupo i neuspješno rješavaju trećerazrednim
ekspertizama o utjecaju na okoliš. Narod
doduše kaže da "šume i sirotinje neće nikad nestati",
ali je taj isti narod ispustio iz vida da se mnogi na šumi
i sirotinji bogate, a da šume ipak nestaju.
To je samo nekoliko velikih problema s kojima se
svakodnevno suočavamo, ali kao i uvijek s optimizmom
gledamo na budućnost, jer vjerujemo daje hrvatska
šumarska struka i šumarstvo jače i postojanije od
neznalica i profitera koji mu rade o glavi.
Zahvaljujem se na pozornosti, uz želje da uspješno
odradimo 108. godišnju Skupštinu HŠD-a koju održavamo
i u čast Dana hrvatskog šumarstva, pa Vam u toj
prigodi upućujem iskrene čestitke".
Kako su svi materijali za ovu Skupštinu, što je već
rečeno, sadržani u Zapisniku 6. sjednice Upravnog odbora
dostavljenom ograncima, te time i delegatima, a
uz to i objavljeni u Sumarskome listu br. 3-4/2004.,
predloženo je da se izvješća tajnika, glavnog urednika
Šumarskog lista i Nadzornog odbora ne čitaju, nego da
delegati na ta izvješća s kojima su upoznati daju primjedbe
i prijedloge. Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Ad 4. Skupština je jednoglasno, bez posebnih primjedbi
usvojila Izvješća.
Ad. 5. Na Program rada i Financijski plan za 2004.
god. također nije bilo primjedbi.
Ad. 6. Pod ovom točkom denvnog reda nije bilo
rasprave.
Nakon ovoga nazovimo radnog I. dijela Skupštine,
slijedila je kratka stanka za kavu, a zatim,
II dio: Tematska rasprava - savjetovanje na temu
"AKTUALNA PROBLEMATIKA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA"
Otvarajući tematsku raspravu pod navedenim naslovom,
predsjednik HŠD-a akademik S. Matić naznačio
je kako je ona u skladu s našom tradicijom i potrebom
da u okviru redovite godišnje skupštine raspravljamo
o aktualnom trenutku hrvatskog šumarstva,
posebice kada se u tom sektoru narodnoga gospodarstva
najavljuju značajne promjene. Zahvaljujući im na
odazivu, ponajprije najavljuje autore poticajnih referata
za ovu raspravu, "uvaženu gospodu, naše kolege i
danas najodgovornije ljude u šumarstvu Hrvatske, Josipa
B a r t o l č i ć a , dipl. ing. šum., državnog tajnika u
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
i mr. sp. Darka Beuka, predsjednika Uprave
Hrvatskih šuma d.o.o. Uvjereni smo da će nam uvažene
kolege realno iznijeti aktualne probleme hrvatskoga
šumarstva, izazvati konstruktivnu raspravu i da ćemo
na osnovi svega formirati stavove i donijeti odgovarajuće
zaključke".
Za formiranje zaključaka predloženo je i prihvaćeno
Povjerenstvo u sastavu: T. S t a r č e v i ć , P Jurjević,
J. Dundović iH.Jakovac.
Prema najavi, u pozivnici za Skupštinu stoji da će s
poticajnim referatima započeti državni tajnik J. Bart
o l č i ć , no u dogovoru s njime najprije je riječ uzeo
predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. D. Beuk.
Nakon stoje pozdravio nazočne i čestitao predsjedniku
HŠD-a S. Maticu na izboru za redovitog člana HAZU,
predstavio je sadašnje stanje i viziju razvoja Hrvatskih
šuma d.o.o. u sažetom referatu kojega prenosimo u
cijelosti.
Mr. sp. Darko Beuk
Šumarstvo danas prikaz stanja i prijedlozi poboljšanja
"Ovdje su nazočni skoro svi rukovoditelji uprava,
službi, odjela, šumarija, revirnici, šumarski tehničari,
znači skoro svi čelni ljudi u struci i proizvodnji te izvršitelji
poslovne politike. Stoga bi se svi trebali prepoznati
u teškoćama koje trenutno imamo i to u svojem
djelokrugu rada.
Nazočnim djelatnicima iz ministarstva i znanstvenicima
sa Šumarskog Fakulteta i Šumarskog instituta ukazujemo
na složenost poslovanja u kojoj su se zatekle HŠ
i upućujemo zamolbu za njihovo uključivanje u iznalazak
rješenja koja su u njihovoj domeni, a koja mogu pomoći
u rješavanju trenutno nezavidne situacije.
304

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Prikaz stanja
Iznijet ću neka razmišljanja u pokušaju analize postojećeg
stanja u šumarstvu i njegovu okruženju, koja
su ujedno i u suglasju s Vladinim programom i stavovima
o načinu utvrđivanja i rješavanja nagomilanih
problema u našoj gospodarskoj grani. Pokušat ću se
ograničiti na stvarnu situaciju, bez imalo uljepšavanja i
umatanja u celofan.
Ako se bilo koga od nas ovdje nazočnih zapita za
mišljenje: Kakvo je danas stanje u našemu šumarstvu?,
vjerujem da će većina odgovoriti: pa nije baš tako sjajno.
Stoje temelj za ovakvo mišljenje?
Kao stoje već poznato, činjenica je da se naše Poduzeće
nalazi u određenim teškoćama vezanim uz redovito
podmirivanje svojih obveza prema zaposlenicima
i dobavljačima, što naravno nije od jučer.
Nelikvidnost i otežano finacijsko poslovanje nisu
nepovoljne značajke koje danas krase samo naše poduzeće,
to je nažalost naša gospodarska stvarnost, uzrokovana
mnogim objektivnim i subjektivnim utjecajima
proizišlim iz složenih socioekonomskih i državnopolitičkih
odnosa zemlje u tranziciji, koja se bori za svoje
mjesto pod suncem europskih integracija.
U takvom nedefiniranom gospodarskom okruženju,
Hrvatske šume su iz nekadašnjega Javnog poduzeća
zaduženog za gospodarenje hrvatskim šumama i
šumskim zemljištem, proglašene društvom ograničene
odgovornosti, koje bi trebalo funkcionirati isključivo
prema načelima rada trgovačkoga društva, poslovati i
ostvarivati prihode putem tržišnih odnosa s partnerima.
Međutim, ni danas još nije u potpunosti razriješen
imovno-pravni status Društva, poglavito odnos prema
šumama i šumskome zemljištu, jer šume i šumsko
zemljište nisu u imovini Društva. Zbog toga se društvo
Hrvatske šume može zapitati postoje li uopće pravnoekonomske
mogućnosti, i je li opravdano ulagati u
imovinu koja nije njegova.
Velika nenaplaćena potraživanja, s dugim redovitim
rokovima naplate te nemogućnost primjene tržišnih
načela pri formiranju cijena vlastitih proizvoda,
dobrim su dijelom uzrokovani spomenutim stanjem i
odnosima nepostojanja tržišta, odnosno "tržišne insuficijencije".
U vrijeme stalnoga porasta ulaznih cijena
sjedne strane i nemogućnost povećanja vlastitih cijena
već gotovo 8 posljednjih godina, nastupio je određeni
manjak likvidnih sredstava koji znatno ograničava
poslovanje Društva i dovodi do teškoća u podmirivanju
financijskih obveza. Kreditna je zaduženost Poduzeća
izravna posljedica ove situacije.
Dodatni negativan utjecaj na stanje likvidnosti je relativno
mala vrijednost imovine koja se vodi na Društvu,
jer kako je već navedeno, u imovini se ne vodi vrijednost
šuma i šumskog zemljišta, pa banke, poštujući
svoja pravila, uvjetuju vraćanje kredita iz prethodnih
razdoblja, da bi se mogli ponovo zaduživati. Tako u
ovom trenutku nije moguće normalno poslovati i vraćati
dospjele anuitete, bez mogućnosti reprograma kredita.
Tu se još može spomenuti i visina kamata za kratkoročne
kredite, koja je odraz boniteta tvrtke.
Sljedeća stvar koja otežava poslovanje Poduzeća, a
koju su dobro uočili i članovi irskog konzultantskog
tima koji je radio studiju, a koja je trebala poslužiti kao
ideja za način restrukturiranja našega poduzeća je, prema
njihovim riječima, previsok stupanj zakonodavne
propisanosti, jaka tradicija i oslanjanje na nadzorne
mehanizme, a ja bih dodao i sporost i neprilagodljivost
nužnih promjena zakonskih propisa pri novonastalim
situacijama. Vezano uz ovu činjenicu (npr. u smislu
odredaba članka 22. Zakona o šumama) nepotrebno se
stvaraju ograničenja u poslovanju i tamo gdje to nije
nimalo logično. Tako se za gotovo svaku kupoprodajnu
aktivnost u svezi s kapitalom i promjenom imovine
poduzeća mora tražiti suglasnost Vlade RH, iako se
radi o nedvojbenom dijelu kapitala društava s ograničenom
odgovornošću.
Sljedeći od negativnih utjecaja koji otežavaju poslovanje
Društva, a na kojega se izravno iz Struke ne
može utjecati, je dobro poznata situacija preklapanja i
kolidiranja odredaba Zakona o šumama s drugim zakonima
i državnim pravilnicima. Često se događa da
zakonske odredbe drugih zakona koji su doneseni poslije
Zakona o šumama, nadjačavaju naš resorni zakon,
iako je on još je uvijek na snazi. Zadnjih godina osjetno
je u porastu trend brojnih zakonskih i političkih poteza,
koje podržavaju čak i neki naši kolege iz struke, a
koji promovira "zaštitu šuma i parkova od šumara".
Ovime se također oduzima radno-životni prostor nama
šumarima, te se moramo ozbiljno zapitati: ne bismo li
kao struka morali hitno poraditi na učvršćivanju vlastitih
političkih i statusnih pozicija u odnosima prema zakonodavnoj
i izvršnoj vlasti, podastirući ponajprije argumente
struke koji nam, hvala bogu, ne nedostaju.
Da ne bismo govorili samo o više-manje vanjskim
uzrocima koji su doveli naš šumarski sektor u ne baš
305

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 88     <-- 88 -->        PDF

sjajnu situaciju, a na koju ne možemo bitno utjecati
"iznutra", mora se dakako iznijeti i brojne vlastite slabosti
koje značajno pridonose složenosti stanja.
Ponajprije, mora se ukazati na činjenicu da poduzeće
koje postoji i djeluje jedinstveno već više od desetljeća
još nije ustanovilo i provelo odgovarajući model
stimuliranja rada, već je u plaćama prisutan sustav
"uravnilovke" koji razarajuće djeluje na rađanje i
opredmećivanje novih ideja i prijedloga poboljšanja
rada i poslovanja. Ovo je izravno povezano s informacijsko-
knjigovodstveno-računovodstvenim sustavom i
sustavom planiranja, koje bi moralo davati pravu sliku
o uspješnosti rada i poslovanja manjih organizacijskih
jedinica i doprinosa pojedinaca. Još uvijek ne postoje
jasna mjerila za objektivno utvrđivanje uspješnosti. To
znači da nam treba razvidan sustav knjigovodstva proizvodnje
koji će utvrditi pravu cijenu koštanja po jedinici
proizvoda. Plan poslovanja i knjigovodstveno praćenje
moraju funkcionirati na način da lijeva strana
objektivno iskazuje plan, a desna izvršenje.
Komercijalno poslovanje Društva zbog navedenih
problema s gospodarskim okruženjem, ali i nekih vlastitih
shvaćanja komercijalne djelatnosti, svodi na prodaju
trupaca više-manje poznatim kupcima po fiksnim
cijenama, umjesto da smo ugradili u nj´ moderne marketinške
elemente u svrhu osvajanja novih tržišta i proširenja
ponude uslugama i drugim drvnim i nedrvnim
proizvodima.
Ranije spomenuta razmjerno visoka stopa kreditne
zaduženosti tvrtke koja je primarno uzrokovana vanjskim
uzročnicima, produbljuje svoje negativne učinke
ako se sredstva ne rabe u svrhu stvaranja i povećanja
novih vrijednosti. Nerijetko se događa da teško shvatljivim
razlozima ulaganjima u objekte i sredstva za
koja se nikako ne može pronaći opravdanost ulaganja,
obezvrjeđujemo prihod stečen mukotrpnim radom u
dobro znanim uvjetima šumarske proizvodnje.
Ovdje se još može reći da opravdani, ali i često u
datoj situaciji nerealni zahtjevi za povećanjem materijalnih
primanja zaposlenika koji kao krajnju posljedicu
rađaju opasnošću "živjeti iznad vlastitih mogućnosti",
također ne pridonose stabilizaciji stanja.
Mjere poboljšanja
Kao mjere za svekoliko poboljšanje stanja, osim
potrebe restrukturiranja i preustroja Poduzeća, koje bi
u svom krajnjem učinku trebale uroditi očekivanim
pomakom unaprijed, može se zaključiti da će ponajprije
ispravljanje već spomenutih vlastitih nedostataka
svakako dovesti do osjetnoga poboljšanja stanja u
Struci i Sektoru uopće.
Navest ću samo naznake što se može popraviti u današnjem
poslovanju Društva da bi se povećala radna
učinkovitost i snizili troškovi.
U proizvodnome procesu proizvodnje drvnih sortimenata
vrlo je bitno u izvršenjima držati se dinamičkih
planova, jer odstupanja donose velike teškoće u ispunjavanju
planskih zadataka i ostvarenju prihoda. Pri tomu
veliku ulogu ima dobra makroorganizacija i raspored
proizvodnih kapaciteta sječe i izrade, privlačenja i
prijevoza, kako strojeva i opreme, tako i ljudi. U tome
se može napraviti velika racionalizacija i uštedjeti
mnogi troškovi.
Starih i dotrajalih strojeva treba se što prije rješavati,
jer su oni veliki generator prekomjernih izdataka za održavanje.
Sustav informatičkoga popraćivanja proizvodnje
drvnih sortimenata mora konačno pro funkcionirati,
te opravdati svoje uvođenje bržim, lakšim, sigurnijim i
jednostavnijim načinom proizvodnih evidencija.
Uzgajanje šuma je djelatnost u proizvodnji gdje
stručnost šumara ponajviše dolazi do izražaja. Postupanje
prema pravilima struke može donijeti velike
uštede, a izlaženje iz tih okvira donijeti ogromne gubitke.
Nije svejedno radi li se obnova prirodnih šumskih
sastojina sjemenom ili sadnicama. Shvaća li se dovoljno
važnost prirodnih uroda sjemena i koriste li se ove
prilike u dovoljnoj mjeri? Štiti li se nakon sjetve sjemena
ponik od pepelnice i ostalih bolesti na odgovarajući
način? Sve su to pitanja čiji samo potvrdan odgovor
otvara nove mogućnosti poboljšanja proizvodnje.
Kapacitete rasadničarske proizvodnje treba bolje koristiti,
jer se njihovom racionalizacijom mogu uštedjeti
znatna sredstva, kako osiguravanjem dovoljno kvalitetnih
sadnica za vlastitu uporabu, tako i proširivanjem
hortikulturne ponude za kupce izvan sustava Društva.
Informacijska djelatnost mora se oblikovati kao sustav
koji će u svjetlu suvremene komunikacije i tehnologije
odgovoriti izazovima vremena i biti sigurna i učinkovita
podrška proizvodnoj, plansko-analitičkoj i knjigovodstveno-
računovodstvenoj djelatnosti. Njihovim
zajedničkim djelovanjem kao sustava, mogu se očekivati
pomaci u objektivnom utvrđivanju uspješnosti poslovanja
ustrojnih jedinica i pojedinaca te biti podloga za
nagrađivanje prema radu i ostvarenim rezultatima. Na
taj se način može očekivati uvođenje različitih vrijednosti
boda prema uspješnosti u skorom vremenu.
Imamo li unutarnjih pričuva?
Poznato je da je ukupan godišnji prirast na razini
SGO Područja preko 8 mil. m3 bruto mase drva, a već
godinama proizvodimo nešto više od 4 mil. m3 godišnje.
U isto su vrijeme gospodarski vrjednije vrste drva
premašene u izvršenim količinama. Ovo je utvrđeno
analizom izvršenja SGO područja kojoj upravo istječe
važnost.
Činjenica je da se svuda u Svijetu bilježi rast uporabe
drva u energetske svrhe. Drvo kao jedini pravi prirodni
obnovljivi energetski izvor, uporabom u ove svrhe
ne zahtijeva osobitu kvalitetu kao u slučajevima
306

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 89     <-- 89 -->        PDF

kada se rabi kao gradbeni element, a istodobno se njegova
uporaba za energiju dodatno potiče državnim i
međunarodnim potporama. Stoga ovdje zasigurno ima
mjesta za povećanje proizvodnje, čime se osigurava i
veća zaposlenost.
Poznato je da je u šumarstvima mnogih razvijenih
zemalja aktualan porast nedrvnih prihoda i usluga kao
značajan izvor dobiti u ukupnome poslovanju, a kod
nas se još uvijek preko 90 % prihoda ostvaruje prodajom
drva. Proširenjem cjelokupne ponude usluga, sporednih
šumskih proizvoda i ostalih nedrvnih proizvoda
mogu se aktivirati znatne unutarnje pričuve kojima se
može stvoriti dodatan prihod.
Povećanje proizvodnje i proširenje proizvodne djelatnosti
uslugama i nedrvnim proizvodima jedini su način
da se održi sadašnja i poveća buduća zaposlenost,
poglavito mladim stručnjacima koji čekaju na posao i
upravo završavaju fakultet. Pri tomu cjelokupna Struka,
uključujući Hrvatske šume, Šumarski fakultet i Šumarski
institut, srednje stručne škole i resorno ministarstvo,
u suglasju moraju donijeti zajednički plan
daljnjeg djelovanja.
Deregulacija cijena šumskih proizvoda bitan je element
u izgradnji ovoga partnerstva ne samo za šumarski
sektor, već i samu drvnu industriju koja također
mora doživjeti transformacije. Sve ovo će se teško ostvariti
bez ranije spomenutoga nužnog jačanja pozicija
Struke u državno političkim tijelima, organizacijama i
kod predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti aktualne
politike.
Treba li otvoreno i javno govoriti o negativnostima
i složenosti današnje situacije?
Mislim da treba! O idiličnim se prizorima iz naših
Državni tajnik J. B a r t o l č i ć , uz također upućenu
čestitku akademiku S. Maticu, skrenuo je pozornost
na značenje koje današnja Vlada daje šumarstvu i drvnoj
industriji, što je potvrđeno i nazočnošću ministra
Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing. šum.
"Republika Hrvatska svoje prirodno bogatstvo zaštitila
je Ustavom, te na taj način pokazala kako je svjesna
svojih prirodnih potencijala, te kako je odgovorna
u zaštiti tih istih potencijala. Jedno od svakako najvažnijih
prirodnih bogatstava uz Jadransko more, poljoprivredno
zemljište su šume i šumsko zemljište. Prema
danas dostupnim podacima, šume i šumska zemljišta
pokrivaju 44 % površine, a samo šume zauzimaju 37 %
površine, što iznosi 0,46 ha po stanovniku. Prema tim
podacima Hrvatska spada u šumovitije zemlje u Europi.
Šumama u Republici Hrvatskoj gospodari se Zakonom
o šumama, koji se temelji na Ustavu Republike
šuma i nostalgičnim slikama iz proteklih vremena, o
doživljajima iz šumarskoga života može uvijek pričati
uz ugodna druženja i vrijeme opuštanja. U doba kada
su plaće zaposlenih u šumarstvu pale ispod prosjeka
gospodarstva, za razliku od vremena kada su u skladu s
radnim uvjetima i rizičnosti zanimanja bile više i do 25
%, kada se teško izvršavaju obveze prema
dobavljačima i zaposlenicima, kada preko 200
šumarskih inženjera čeka neki posao i danas postoje
vrlo mali izgledi za njihovo skoro zapošljavanje na
odgovarajućem radnom mjestu, ne smije se šutjeti.
Već samo iznošenje problema u javnost i shvaćanje
njihova značenja te opasnosti koje oni predstavljaju za
život Struke, polovica je rješenja svih teškoća. Bez
obzira na ova razmatranja, šumarstvo ima razloge za
optimizam u viziji budućnosti. Kao što se stalno i
svugdje ističe, imamo 95 % prirodnih šuma zavidne
kakvoće i strukture.
Imamo jaku struku duboko utemeljenu na tradiciji
gospodarenja s prirodnim šumama i ljubavi prema šumi.
Imamo jaku i stručnu znanstveno-nastavnu ustanovu
koja je odgojila i proizvela naraštaje i naraštaje šumarskih
stručnjaka koji su na svojim leđima iznijeli
sve dosadašnje teškoće vezane uz mukotrpan i dugotrajan
posao očuvanja hrvatskih šuma prirodnim i njihovim
daljnjim unaprjeđivanjem.
Imamo velik broj ljudi zaposlenih u šumarstvu koji
radom i zalaganjem svakodnevno pridonose dobrom
gospodarenju i izvršenju šumarske zadaće. Treba se
samo izboriti za suglasje svih čimbenika Struke, uhvatiti
se u koštac s naraslim problemima i zajedničkom
voljom i naporima početi ih rješavati".
Čobankovića ovoj Skupštini. U zajedničkoj zadaći
pozvao je šumarsku struku na suradnju, koja je za ostvarenje
zacrtanih ciljeva prijeko potrebna. Njegovo
izlaganje također prenosimo u cijelosti.
Hrvatske. Bogatstvo i raznolikost biljnih zajednica
(preko 60) kao i biljnih vrsta (približno 4500 vrsta) u
mnogome možemo zahvaliti zemljopisnom položaju,
odnosno činjenici da Hrvatskom prolazi granica između
euro-sibirsko, sjevernoameričke i mediteranske regije.
Upravo ta biološka raznolikost, kao i činjenica o
150 godina tradicije šumarske struke i znanosti, imale
su iznimno značenje u današnjem vrednovanju hrvatskih
šuma, kao jednih od rijetkih u Europi koje imaju
pretežito prirodnu strukturu. Doprinos šumarske struke
i znanosti, osim u očuvanosti prirodne strukture, svakako
je i u ispunjavanju ekoloških, gospodarskih i
Smjernice razvoja
l.Uvod
307

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 90     <-- 90 -->        PDF

društvenih funkcija naših šuma. Vlasnička struktura
posebno je interesantna, jer je država vlasnik 81 % šuma
i šumskih zemljišta (2.024.474 ha) dok je u pri-
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva pred sobom ima vrlo odgovornu i složenu
zadaću, a to je osigurati institucionalni okvir za nastavak
kontinuiteta šumarske politike, kao i za pronalaženje
odgovora na mnoga danas otvorena pitanja koja
su pred šumarstvo postavljena, kao izazov vremena i
okruženja u kojemu se nalazimo. Samim unutarnjim
ustrojem definirali smo okvire unutar kojih možemo
djelovati, pa je tako vidljivo kako je pod ingerenciju
našega Ministarstva ponovno vraćena drvna industrija,
upravo s ciljem zaštite domaće sirovinske baze, kao i
sa željom da se kroz poslovno, tržišno partnerstvo šumarstva
i drvne industrije osigura stvaranje dodane vrijednosti,
posebice kroz poticanje što većeg stupnja finalizacije
proizvoda u drvnoj industriji. Izrada strategije
razvoja drvne industrije koja je u završnoj fazi, ponudit
će nove mjere, instrumente i pretpostavke za ostvarenje
zadanih ciljeva. Upravo u iznalaženju zajedničkih
rješenja postojećega stanja šumarstva i drvne in-
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva oblikovalo je politički i strateški okvir za
budući razvoj hrvatskoga šumarstva, u skladu s ostalim
europskim državama koje su u zadnjih nekoliko godina
doradile i upotpunile svoju šumarsku politiku i strategiju
s međunarodno preuzetim obvezama i promjenama,
vezanima za društvene vrijednosti, usvajanjem
Vlade RH "Nacionalne šumarske politike i strategije"
tijekom 2003. godine. Ipak, potrebno je ustvrditi kako
je šumarsku strategiju nužno nadopunjavati, te kako je
vatnom vlasništvu 19 % šuma i šumskog zemljišta
(461.137 ha). Državnim šumama uglavnom gospodare
Hrvatske šume d.o.o., poduzeće u vlasništvu države,
dok manjim dijelom šuma gospodare ostali pravni subjekti
(32.937 ha). Jedan od bitnih elemenata stabilnosti
gospodarenja svakako je i vlasnička struktura, jer se
stanje gospodarenja u državnim i privatnim šumama u
mnogome razlikuje. Takva saznanja i obveze koje je
Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem i ratificiranjem
većine direktiva, rezolucija i ostalih dokumenata
globalnog i međudržavnog karaktera, svakako će
znatno usmjeriti daljnje aktivnosti i na području usklađivanja
zakonske i podzakonske regulative i na gospodarenje
šumama s međunarodno prihvaćenim načelima.
Primarna zadaća šumarske struke i znanosti je izrada
novog Zakona o šumama, kao i pravilnika koji će
proisteći iz Zakona. Vjerojatno ni ovom prigodom nije
naodmet naglasiti kako temeljni postulati šumarstva, u
smislu integralnog gospodarenja uz osiguranje potrajnosti
i bioraznolikosti ne mogu biti dovedeni u pitanje.
dustrije te u podršci Vlade Republike Hrvatske, osigurani
su uvjeti za ostvarenje zadanih ciljeva. Isto tako
osigurali smo kroz ustanovljenje Uprave za lovstvo
mogućnost da se i u tom važnom segmentu učini kvalitativni
iskorak, te da se lovstvo također u predstojećem
vremenu pripremi za nove uvjete koji ga u procesima
pristupanja Europskoj uniji očekuju. Posebnu važnost
Upravi za lovstvo i Upravi za šumarstvo istakli smo
vraćanjem šumarske i lovne inspekcije pod ingerenciju
našega resornog ministarstva. Isticanjem problematike
privatnih šuma kroz osnivanje posebnog odjela, jasno
smo se odredili o važnosti gospodarenja privatnim šumama.
Današnja ustrojbena struktura u mnogome se
razlikuje od one prije samo nekoliko mjeseci, što ističemo
kao posebnu prigodu koju je hrvatsko šumarstvo
dobilo kao jedan od važnijih čimbenika korištenja prirodnih
bogatstava te potencijala od kojih društvena zajednica
s pravom očekuje puno više od samog čina pridobivanja
drva.
definiranje kvalitetne šumarske politike tek pred nama.
Definiranje ciljeva i zadaća gospodarenja šumama i
njihovo ostvarivanje, temeljeni su na definiranju i
usvajanju dugoročne i kvalitetne šumarske politike, a
osnovni preduvjet za donošenje takve šumarske politike
je provedba nacionalne inventure šuma i vjerojatno
razdvajanje funkcija upravljanja i gospodarenja šumama.
Provođenje nacionalne inventure projekt je koji
je tek započeo i u kojemu ove godine očekujemo značajniji
pomak u realizaciji. Okupljanje svih zainteresi-
2. I n s t i t u c i o n a l n i okvir
3.Nacionalna šumarska politika i strategija
308

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ranih šumarskih, stručnih i znanstvenih potencijala, od
poduzeća do znanstvenih ustanova oko zajedničkog
projekta i njegovog provođenja, uz nadzor nezavisnog
stručnog tijela i uz koordinaciju ministarstva, svakako
je najvažniji zadatak osim izrade zakonske i podzakonske
regulative. Ciljeve koje u procesu pristupanja EU
moramo posebno akceptirati, su izvršavanje obveza
prema Deklaracijama Ministarskih konferencija, jer će
na sljedećim konferencijama valjati i dokazati stupanj
izvršenja preuzetih obveza. Nacionalni šumarski program
potrebno je prilagoditi međunarodnim standardima
u smislu vrste i kvalitete podataka te uspostaviti
partnerske odnose s relevantnim tijelima Europske
unije. Praksa pokazuje kako su određena odstupanja od
normi EU moguća, ako su temeljena na čvrstim argumentima,
ali ih treba ponuditi već u pregovorima.
Upravo iz navedenih razloga strategiju je potrebno u
cijelosti pripremiti kako bi postala ključni instrument u
procesu pristupa.
Započet je postupak izrade novog Zakona o šumama,
koji će osim navedenih usklađivanja sasvim sigurno
donijeti i stvaranje preduvjeta za predstojeći proces restrukturiranja
poduzeća za gospodarenje šumama, kao i
definiranja statusa odnosno korištenja i osiguranja sredstava
biološke reprodukcije šuma kao Ustavne kategorije
na čitavom šumsko-gospodarskom području. Osiguranje
biološke reprodukcije sjedne strane, uz istovremeno
opredjeljenje za tržišno poslovanje i stvaranje dobiti,
zahtijeva nužnost prenošenja gospodarske i financijske
odgovornosti na niže ustroj bene jedinice, što podrazumijeva
i određeni stupanj interesa i nadzora od strane lokalne
zajednice. Takav ustroj temelji se na tržišnom poslovanju
više samostalnih trgovačkih društava koja moraju
ostvarivati dobit, a zajedno osigurati potrajnost prirodnih
dobara i njihovu biološku reprodukciju, što je
primarni državni interes. Nužno je isto tako definirati i
ulogu Ministarstva u odnosu na upravljačku i nadzornu
funkciju. Smatramo kako će definiranje jedinstvene šumarske
politike kroz navedene aktivnosti omogućiti i
ostale promjene koje su nužne u drugim zakonskim i financijskim
regulativama, kao i određivanje uloge i zadaće
šumarskog sektora u revitaliziranju pojedinih dijelova
gospodarstva i društva.
Restrukturiranje poduzeća za gospodarenje šumama
proces je koji će sasvim sigurno privući posebnu
pozornost već i samom činjenicom da o njegovom provođenju
ovisi sudbina gotovo 10.000 zaposlenih, kao i
članova njihovih obitelji. Sam proces restrukturiranja u
dijelu je već i započet, a o njegovoj provedbi Ministarstvo
će preko imenovanog povjerenstva voditi posebnu
skrb. Kako bi restrukturiranje prema Programu Vlade
RH bilo što kvalitetnije, nužno je bilo angažiranje ekonomskih
i pravnih eksperata koji će uz pomoć šumarske
struke osigurati provođenje programa. Za očekivati
je potpuno nov pristup vođenju poslovne politike poduzeća
u smislu preuzimanja ovlasti, ali i pojedinačne
odgovornosti za svakodnevno izvršavanje preuzetih
obveza. Posebno se očekuje i postavlja kao imperativ
zaštita šumarske struke kroz osnivanje Komore inženjera
šumarstva i drvne industrije te licenciranje sredstava
i tehnologija.Vjerujemo kako će već početak iduće
godine označiti i početak uvođenja licenciranja te
državnog ispita, također jednog od bitnih elemenata te
zaštite. Unutar poslovne politike posebnu pozornost
usmjerit će se na upravljanje troškovima, kao i plaćama,
te posebice važno - ljudskim resursima.
Razvoj poduzetništva svakako je potreban i u šumarstvu,
no to je isto tako proces koji je a priori vezan
za zaštitu struke, pa ga u tom kontekstu treba i razvijati.
Upravo razdvajanje upravljačke i gospodarske
funkcije dovest će i do nužnog izdvajanja izrade osnova
gospodarenja iz temeljnih djelatnosti Hrvatskih
šuma d.o.o. te veće uloge resornog Ministarstva, kao i
otvaranje privatne inicijative uz licenciranje radova.
Jedan od svakako velikih problema s kojima se
šumarstvo danas susreće je i taj, da smo mi šumari
uglavnom sudionici u događajima koje u pravilu osmišljavaju
drugi, te je u mnogome i naš status unaprijed
u tim događajima definiran.
Upravo proces privatizacije nužno je pažljivo osmisliti
i usmjeriti ga kao proces koji će otvoriti mogućnost
zapošljavanja šumarskih inženjera i tehničara, ali i
šumarskih radnika uz poticajne mjere državne politike.
Poslovna politika definirana je tržišnim odnosima koji
su za nas posebno zanimljivi u politici cijena proizvoda
u šumarstvu. Upravo ovih dana ti tržišni odnosi uspostavit
će se s drvnom industrijom, kao našim dugoročnim
strateškim partnerom. Samim činom deregulacijc
cijena neće se riješiti problemi ni u šumarstvu ni
u drvnoj industriji. Osim deregulacije cijena šumarska
struka mora napraviti dodatan iskorak u zaštiti državnih
interesa, te što je moguće prije, a najkasnije do
kraja ove godine, predložiti Vladi RH donošenje Zakona
o trgovinskim klasama i započeti s primjenom europskih
normi. Paralelno s ovim procesima, nužno je
započeti s osmišljavanjem burze šumskih proizvoda,
ma što to u ovom trenutku značilo, te uspostaviti jedinstvenost
tržišta šumskih proizvoda na cijelom području
RH. Samo tako transparentan način rada omogućit će
strateškom partneru (drvna industrija) mogućnost za
provođenje mjera iz strategije koju smo već spomenuli.
Tradicionalan način gospodarenja šumama u budućnosti
će svakako nailaziti na sve veća ograničenja,
te je samim tim nužno već sada pronalaziti nove načine
ostvarenja prihoda, posebice u ekološkom dijelu gospodarskih
aktivnosti. Upravo u ovom dijelu vidimo
neiskorištene potencijale šumarske struke, kao i odgovor
na pitanje zašto zaštita prirode kao jedna od temeljnih
funkcija šumarske struke nije unutar istog ministarstva.
Vjerujemo kako će ova otvorena pitanja vrlo sko-
309

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 92     <-- 92 -->        PDF

ro dobiti i konkretne odgovore. Upravljanje šumskim
zemljištem također je jedno od do sada neiskorištenih,
a vrlo često i osporavanih područja, te je nužno novim
Zakonom urediti i ovo područje. Da ne bi ostalo nerazjašnjeno
na što se konkretno misli, podsjetit ću sve nas
kako je prema odredbama članaka 15. i 48. Zakona o
šumama moguće na šumi ili šumskom zemljištu građenje
objekata za gospodarenje šumama, kao i objekata
koji su predviđeni prostornim planom. No, tu činjenicu
znamo svi, pa ona ni nije izazivala posebne nedoumice.
Najviše sporova izazvala je služnost na šumskom
zemljištu, pogotovo u svrhu podizanja dugogodišnjih
nasada vinograda, voćnjaka i maslinika, zato što je
velik dio privatnog poljoprivrednog zemljišta izvan
funkcije te bi se mogao koristiti u navedene svrhe.
Upravo ta činjenica da se radi o privatnom zemljištu,
definirala je nemogućnost korištenja istog bez suglasnosti
vlasnika, što je dugotrajan i neizvjestan proces.
No, bez obzira na činjenicu daje zbog atraktivnosti položaja
velik interes iskazan za šumsko zemljište (posebno
u Istri i Dalmaciji) kao i na činjenicu da Vlada
RH kao vlasnik može učiniti što god želi sa svojom
imovinom, šumarska struka nije ponudila optimalan
način gospodarenja šumskim zemljištem, već je naprotiv
često bila izložena kritici zbog nenamjenskog trošenja
sredstava OKFŠ-a s jedne strane i zbog vrlo lošeg
gospodarenja šumskim zemljištem s druge strane (ilegalno
korištenje mineralnih sirovina). Upravo navedene
činjenice govore kako šumari nemaju dovoljno zastupljenu
javnost u svom radu, kao i činjenica da smo
kao struka razjedinjeni i da uglavnom funkcioniramo
4. Umjesto zaključka
Šumarstvo danas nužno mora nametnuti opće društvene
interese kao prioritetne, osmisliti ih te ponuditi
vlasniku na korištenje.
Zakon o šumama uskladiti s međunarodno preuzetim
obvezama, ali isto tako zaštititi dosadašnji način
gospodarenja uz uvažavanje sve većih ekoloških
i socijalnih zahtjeva.
Provesti restrukturiranje Hrvatskih šuma na načelima
ostvarenja dobiti, ali uz prenošenje ovlasti i
odgovornosti na samostalna trgovačka društva.
Poticaj raspravi dao je u nastavku i predsjednik
HŠD-a S. Matić, čije izlaganje radi aktualnosti problema
s kojima se neprestano susreće šumaska struka,
također nije potrebno kratiti.
"Znam da danas hrvatsko šumarstvo pritišću mnogi
problemi više subjektivne nego objektivne naravi, a isto
tako mišljenja sam da jedan veliki dio problema i njihovo
rješenje ponajprije ovisi o nama šumarima. To je vjerojatno
naša rezerva za kojom ćemo morati posegnuti
kada shvatimo da ipak sve ovisi o našem radu, redu i pona
kuloarskoj razini. Važnost stvaranja jakog šumarskog
lobija sasvim je sigurno i od državnog interesa, te
tu činjenicu valja što prije iskoristiti ukoliko ne želimo
postati tek promatrači u procesima provođenja šumarske
politike.
Smatramo kako nije vrijeme za dokazivanje o tome
tko je veći zaštitnik šumarske struke, jer današnje stanje
šumarstva, posebice poduzeća za gospodarenje šumama,
daleko je od zadovoljavajućeg. Poslovni rezultat
poduzeća za prošlu godinu odraz je razjedinjenosti
struke, kao i prevelike politizacije šumarstva, ali isto
tako i neodgovornosti pojedinaca. Negativan rezultat
neće samo tako proći nezapaženo, već će zasigurno
imati velike i uglavnom negativne konotacije na cjelokupno
šumarstvo. Upravo buduće aktivnosti koje nas
čekaju, moraju onemogućiti neodgovornim pojedincima
stavljanje osobnih interesa, pred interes cjelokupnog
šumarstva.
Posebno poglavlje, i to ono najsvjetlije, zauzimaju
naše šume, one su odraz naše orijentacije u budućnosti,
ali i dokaz kako šumarska struka kroz povijest nije mijenjala
osnovne postulate koji zapravo tek u budućnosti
dobivaju svoju pravu cijenu. Održivo gospodarenje
našim šumama dobilo je potvrdu kroz FSC certifikat za
svih 2.000.000 ha kojima gospodare Hrvatske šume.
Ta činjenica posebno je važna, jer će nam pripomoći u
izradi nacionalnih standarda koji će biti baza za certificiranje
šuma u Hrvatskoj. Važnost ovoga standarda je i
u tome, što i dio drvne industrije također ima FSC certifikate
(ukupno 19) koje je nužno iskoristiti u predstojećem
provođenju strategije za razvoj drvne industrije.
Osigurati biološku reprodukciju na čitavom šumsko-
gospodarskom području.
Osigurati zaštitu šumarske struke osnivanjem Šumarske
komore.
Uvesti licenciranje radova i tehnologija.
Osigurati institucionalnu podršku u provođenju šumarske
politike i strategije.
Osigurati javnost rada šumarske struke i hrvatskih
šuma kao poduzeća za gospodarenje šumama!
štenju, koje mora biti dominantno u našem poslu. Moramo
shvatiti da svi koji rade u hrvatskom šumarstvu, a
najviše inženjeri šumarstva i ostali diplomirani stručnjaci,
moraju biti pravi menadžeri na svom radnom mjestu,
i da samo o takvoj angažiranosti ovise stanje poduzeća,
stanje šuma i osobnih primanja svakog pojedinačno.
Vlastita poduzeća, poduzeća supruga, braće i tetaka, prijatelja
i si. (a mala smo zemlja i sve se zna) kojima je temeljna
djelatnost šumarstvo, trebala bi biti prošlost.
Svatko se mora opredijeliti za jedan posao i jedno podu-
310

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 93     <-- 93 -->        PDF

zeće. Nije pošteno ponašanje po onoj već poznatoj inačici,
da mnogi u hrvatskoj žanju a boga mole da kiša
pada negdje drugdje, u ostalom zna se gdje. Doduše,
kada je o šumarima riječ, ova gospoda ne siju nigdje, a
debelo žanju najmanje na dva mjesta.
Ovom prilikom htio bi upozoriti na odnos sada bivšeg
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja
te njihovog Zakona o zaštiti prirode, prema šumama,
ali i prema šumarstvu. Danas je to Zavod koji se neznatno
organizacijski promijenio, ali pogubne posljedice
onoga bivšeg danas su itekako vidljive, a njegovi
današnji nasljednici bar za sada ne čine ništa da bi se te
posljedice ublažile.
Bez učešća šumara, odnosno šumarske struke i znanosti,
prihvatio se navedeni Zakon, iako smo na njega
na vrijeme argumentirano reagirali o čemu smo već pisali
u Šumarskom listu. Europske norme za zaštitu
okoliša a šuma pogotovo, prihvaćaju se bez argumentirane
stručne rasprave o posebnosti i kvaliteti prirodnih
šuma u Hrvatskoj u odnosu na europske. Rasprava je i
nemoguća, jer u tom Ministarstvu i nije bilo šumara
koji bar malo poznaju stanje šuma i šumarstva Hrvatske,
a pogotovo ne poznaju europske šume i šumarstvo,
da bi na njega dali kritički i argumentirani osvrt.
Osim toga, zadatke i projekte dobivene od Europske
unije i dakako velika financijska sredstva, povjeravaju
se privatnim poduzećima koja nemaju ni stručne ni
znanstvene kvalifikacije za takav posao, ali znaju uzeti
svoje mecene za suradnike. To im nije nikakav problem,
niti jedni ni drugi baš o šumarskoj struci ne znaju
puno, no dobro plivaju u vodama gdje isključivo politika
bez struke vodi glavnu riječ. Najbolji primjer za to
su studije utjecaja na okoliš. Najnoviji primjer sušenja
jelovih šuma uz trase novog autoputa, posebice na području
Otočca se događa suprotno od "veleučene" studije,
koju takva poduzeća upravo čine. Negativni utjecaji
se upravo drastično za šumu i društvo događaju.
Pitamo se tko će namiriti štetu. Jesu li "Hrvatske
šume" i ostali zaduženi za šume i okoliš poduzele nužne
korake? Jesu li pozvali one koji su izradili Studiju
da snose posljedice svog neznanja. Vjerojatno bi u
pravnoj državi netko za to morao odgovarati i materijalno
i moralno.
Ovo pitanje i ovaj problem potaknut je na zadnjoj
sjednici UO HŠD i smatrao sam svojom dužnošću da
taj vrlo značajan problem iznesem pred ovu Skupštinu.
Nažalost, takve se stvari događaju i u drugim strukama
(proglašenje kalifornijske pastrve autohtonom
vrstom i dozvola umjetnog uzgoja u našem moru, kamenolomi
na Lastovu i si.). Ovakve pojave nisu čudo
kada se zna, a jedna ugledna profesorica, biolog na Prirodoslovno-
matemetičkog fakultete u Zagrebu otvorenim
pismom upozorava, citiram: "Kako je moguće da
se načelnik Odjela za strateška planiranja utjecaja na
okoliš Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva Republike Hrvatske udružuje s privatnim
tvrtkama APO, PUTO, 1ND-EKO, DVOKUT,
ECRO, IGH, IPZ, Uniprojekt MCF, Ant-Laboratorij,
OIKON itd. i osniva Hrvatsku udrugu stručnjaka zaštite
prirode i okoliša´? Ne bi li načelnik Odjela koji je
najčešće i predsjednik Povjerenstva za ocjenu studija
utjecaja na okoliš koje u najvećem broju slučajeva izrađuju
upravo te tvrtke, morao biti na "suprotnoj strani"?
Mislili smo, do nedavno, daje šumarstvo jedina struka
u Hrvatskoj koja je šikanirana i omalovažavana od
novopečenih zaštitara, ali i profitera razne provenijencije.
Nažalost, čini se daje to danas opća pojava. Razloge
uz to što ne funkcionira pravna država, možemo tražiti i
u poplavi novopečenih zaštitara prirode koji to nisu ali
im se to isplati raditi. U svezi s tim, još ću jednom citirati
uvaženu profesoricu, svjetsku stručnjakinju za biologiju
mora, s kojom se u potpunosti slažemo, a koja pita:
"Kako to, gospodine načelnice Odjela za strateško planiranje
utjecaja na okoliš, da ne znate da stručnjaci
zaštite prirode i okoliša ne postoje, stoje i dobro, jer bi
se radilo o zaštiti radi zaštite, a danas tako više nitko ne
razmišlja? Postoje stručnjaci raznih prirodoslovnih i
društvenih struka, koji imaju znanje, iskustvo, moral i
poštenje, i sa svim tim zajedno pokušavaju zaštititi okoliš
i prirodnu baštinu. Okupljanje u udruge neće nas
uvjeriti da su izrađivači studija o npr. masovnom uzgoju
pastrva u Velebitskom kanalu ili kamenolomu na Lastovu
ili tunogojilištima u uvalama i kanalima našeg Jadrana
(ja bih dodao i studije utjecaja na okoliš autoceste
kroz Gorski kotar i Liku) stručnjaci za zaštitu prirode i
okoliša, s obzirom da tvrde kako će u svim tim zahvatima
utjecaj na okoliš biti zanemariv ili nikakav! Kako je
moguće da u nedavno imenovanom Povjerenstvu za
izradu novog pravilnika za izradu studija o utjecaju na
okoliš, za zahvate na moru i uz more nema ihtiologa i
biologa"?, a ja bih dodao da nema ni šumara!
Mislim da ovo ne zaslužuje nikakav komentar. Svakom
razboritom čovjeku sve je jasno, čak i više od toga.
Nastojat ću samo u kratkim crtama iznijeti kako se
ovo stanje reflektira na šumu i šumarstvo danas i kako
to izgleda prikazano brojkama. Šumarska su struka i
znanost u Europi nastale ponajprije zbog zaštite šuma, a
svi radovi koji se u njima izvode, posebice radovi njege
i obnove, u svakom su dobrom šumarstvu u funkciji
zaštite i održavanja šuma u optimalnom prirodnom stanju.
Danas se u Hrvatskoj nalazi 2,485.611 ha šuma i
šumskih zemljišta, što predstavlja 43,5 % ukupne
kopnene površine Hrvatske. Sumom u različitim uzgojnim
oblicima i degradacijskim stadijima obraslo je
2,078.289 ha, od čega su 1,243.442 ha ili 60 % šume visokog
uzgojnog oblika ili šume iz sjemena (regularne i
preborne), 504.901 ha ili 24 % su šume niskog uzgojnog
oblika ili panjače, a ostalih 329.946 ha ili 16 % su šume
u nekom od degradacijskih oblika (30.824 ha makije,
13.203 ha garizi, 279.019 ha šikare, 6.900 ha šibljaci).
311

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Od ukupne površine šuma 95 % prirodne su šume nastale
prirodnom obnovom, a 5 % su šumske kulture ili
umjetno podignute šume. Državne šume zauzima ju
82 %, a privatne 18 % površine. S državnim šumama
gospodari jedno poduzeće i to Trgovačko društvo Hrvatske
šume d.o.o. Privatne šume usitnjene su s prosječnom
površinom po vlasniku od 0,7 ha i male drvne
mase po hektaru od 70 m3.
Cilj i način gospodarenja odabire se ovisno o tome
koja je funkcija šume u pojedinoj sastojim posebno naglašena
ili je zbog nekih opravdanih razloga treba naglasiti.
S obzirom na postavljeni cilj, sastojine se razvrstavaju
u ove skupine: gospodarske, zaštitne i posebne
namjene. Gospodarske šume zauzimaju površinu od
1,965.541 ha, a glavna im je namjena u optimalnoj proizvodnji
drva i sporednih šumskih proizvoda.
Zaštitne šume zauzimaju površinu od 88.839 ha, a
osnivaju se ponajprije zbog zaštite tla, vodotoka, erozivnih
područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata.
One su ozakonjene na temelju Gospodarske osnove područja,
koje predlažu i izrađuju šumarske organizacije.
Šume posebne namjene zauzimaju površinu od
23.909 ha, a to su najčešće sjemenske sastojine, šume
za znanstvena istraživanja, za obranu zemlje, za odmor
i rekreaciju i dr.
Unutar gospodarskih šuma nalazi se 683,5 ha prašuma
koje se isključuju iz redovitog gospodarenja, zaštićene
su na prijedlog šumarskih organizacija, a uključuju
se u one šume kojima je uz ostalo vrlo značajna
općekorisna (ekološka i zaštitna) a ne gospodarska
funkcija.
Osim zaštitnih šuma, šuma s posebnom namjenom i
prašuma, kojima šumarstvo posvećuje posebnu pozornost,
najviše zbog ekoloških i zaštitnih, tj. općekorisnih
funkcija, hrvatsko šumarstvo opterećeno je s još
329.946 ha šuma koje se nalaze u različitim degradacijskim
stadijima (šikare, makije, šibljaci, garizi). Te
šume, koje se možda i neopravdano svrstavaju u gospodarske
šume, pretežito se nalaze na području mediterana
i submediterana. U njih hrvatsko šumarstvo ulaže
velik rad i financijska sredstva glede njihove zaštite,
očuvanja i unapređenja, a one ne daju gospodarska već
samo općekorisna dobra koja svi koriste, najviše turizam.
Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno
opredijelilo za gospodarenje zaštitnim šumama,
šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim
šumama, čija je ukupna površina 443.378 ha,
značajna isključivo zbog općekorisnih a ne gospodarskih,
materijalnih razloga. Ta površina kojom se gospodari
s ciljem povećanja općekorisnih funkcija, predstavlja
18 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta
u Hrvatskoj.
Na temelju Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja
imaju površinu od 586.651,05 ha, od koje su preko
80 % šume. Od navedene površine na 447.672 ha, od
čega se na parkove prirode odnosi 429.132 ha, u kojima
je prema odredbama Zakona o zaštiti prirode dozvoljena
gospodarska aktivnost.
Na temeljem Zakona o zaštiti prirode pod poglavljem
4. u člancima od 51. do 56. stoji daje nužno je osnovati
nacionalnu ekološku mrežu Republike Hrvatske,
koja je dio sveukupne europske mreže i mreže
NATURA 2000, što je obveza u svezi s potpisanim
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Republike
Hrvatske u Europsku uniju. Prvi dio toga projekta sastoji
se u izradi Preliminarne ekološke mreže. Po Preliminarnoj
ekološkoj mreži, stoje razvidno iz karte i tablica
površina, većina od 32 % površine kopna Hrvatske
obuhvaćene ekološkom mrežom, odnosi se na šume.
Uz do sada zaštićena područja, što čini jezgru
mreže, dodatna područja, visinska područja i nagibi
terena čine površinu od 772 220 ha, koridori koji to povezuju
zauzimaju daljnjih 817 650 ha te zaštitne zone
od 217 870 ha, što ukupno iznosi zaštićenu površinu od
1 809 750 ha. Pitamo seje li to prijedlog ukidanja šumarstva
kao struke, koja je jedina kvalificirana da
upravlja i gospodari šumama. Stanje naših šuma danas
je to potvrdilo.
S obzirom da su predlagači u Ekološku mrežu
uključili sve najkvalitetnije sastojine nije čudo što su
predložili 32 % površine Hrvatske ali je začuđujuće da
su uzeli površinu čak 3 puta veću od one koju traži EU,
koja kaže da je najmanje 10 % površine dovoljno za
ekološku mrežu. Još više čudi što predlagači u Ekološku
mrežu nisu uključili velik dio šuma mediterana i
submediterana koje se nalaze na čak 42 % površine Hrvatske.
U članku 54 navedenoga Zakona doslovno
piše, da su ekološki značajna područja uz ostale i "područja
stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj,
europskoj i državnoj razini", što znači da ne postoji
razlog njihovog neuključivanja. Upravo te šume traže
rekonstrukciju ili obnovu ekosustava, što su neke europske
države i napravile (Češka), predlažući površinu
Ekološke mreže od 27,8 %, u kojoj dominiraju šume
koje treba rekonstruirati (šumske kulture). Prema usmenim
informacijama kolega iz Austrije, oni će uzeti
samo 10 % površine, upravo onoliko koliko traži EU.
Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno
opredijelilo da gospodari s zaštitnim šumama,
šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim
šumama čija je ukupna površina 443.378 ha. isključivo
zbog općekorisnih, a ne gospodarskih materijalnih razloga.
Ta površina kojom se gospodari s ciljem povećanja
općekorisnih funkcija predstavlja 18 % ukupne površine
šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. To je vrijedna
površina uz napomenu da su hrvatske šume takve očuvane
prirodne strukture da su sve u funkciji zaštite
okoliša odnosno općekorisnih i gospodarskih funkcija.
Ovakvim, ponajprije sa stanovišta racionalnog i potra-
312

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 95     <-- 95 -->        PDF

jnog odnosno održivog gospodarenja sa šumama, nerazumnim
prijedlozima, uništavamo optimalnu strukturu
naših šuma, a to znači njihovu vitalnost, biološku
raznolikost, produktivnost i vječnost.
Hrvatsko šumarstvo u svojim temeljnim odrednicama
ima zaštitu šuma kao značajan razlog svih zahvata u
održavanju prirodnih šuma u optimalnom i vječnom
stanju. Isto to šumarstvo nije protiv svjetskih i europskih
težnji glede zaštite šuma, koje su formirali ponajprije
ocjenjujući stanje svojih šuma i svoga šumarstva.
Takvo stanje nije za usporedbu s hrvatskim šumama i
šumarstvom. Svi oni koji poslušno prenose zadatke EU
u Hrvatsku kada je riječ o šumama, morali bi argumentirano
raspravljati i sučeljavati se s postavkama, koje
nisu primjenjive za hrvatsko šumarstvo. Najbolji primjer
za to je ovdje izneseni stav šumara Austrije i
Češke.
Kod nas je veliki problem što naši zaštitari izdvajaju
velike i kvalitetne šumske komplekse u neku vrstu
zaštite. Opće je poznato da trajna, pasivna i po mnogima
"policijska" zaštita koja isključuje stručne radove
njege i obnove, temeljene na znanstvenim i prirodnim
načelima razvoja šuma, vodi u degradaciju tih vrlo složenih,
dinamičnih i osjetljivih ekosustava. Sume se zahvatima
njege i obnove na prirodnim načelima održavaju
u optimalnom stanju koje je vječno. Izostankom
tih zahvata šuma gubi biološku raznolikost, produktivnost
i stabilnost te prelazi u fazu starenja i propadanja
te povratka na inicijalnu, nekvalitetnu i životno kratkotrajnu
vegetaciju.
Ovakvom politikom "zaštite" šuma ne gubi samo
šumarstvo i djelatnosti vezane uz njega, nego i cijelo
društvo.
Ovaj kratki prikaz jednog od gorućih problema hrvatskoga
šumarstva, a po našem mišljenu i cijele države
ide na dušu sviju nas, a ponajprije onih kojima su
povjerene šume i šumsko zemljište, a koje obuhvaćaju
gotovo polovicu države. Od njih očekujemo najviše jer
su kod njih, kako narod kaže, i škare i sukno. Pitamo se
postoji li znanje, snaga i volja za rezanje?
Nakon ovog dodatnog poticaja za raspravu predsjednika
HSD-a, za raspravu se javio J. Vukelić,
koju radi važnosti i vjerodostojnosti također prenosimo
u cijelosti.
"Neće biti ništa osobito, niti previše dugo, ali gospoda
iz HŠ koja najbolje poznaju problematiku u pravilu
ne raspravljaju, jer se boje kao kod one američke
"sve što kažeš bit će usmjereno protiv tebe". Prema
tome, mi koji nismo u sustavu, nama je ipak nešto lakše
nešto reći, jer znam da nije ništa usmjereno protiv
mene, a ponajprije ako nešto kažem nije usmjereno
protiv nikoga. Prekjučer navečer, doživio sam nešto lijepo
od 30-tak kolega iz Slovačke, kada smo bili u
Umagu i kada se pjevala šumarska himna "na polane
volci viju", svi su stajali. Bilo je prekrasno promatrati
to. Mi smo bili zajedno s njima. Mi uglavnom takvih
stvari nismo imali i nemamo, što ne znači da su disonantni
tonovi i da ne mislimo isto. Ja ću vrlo kratko
reći ono što mislim o referatima naših kolega. Stoje činjenice
koje su iznesene, ali moram naglasiti da sam u
referatima prepoznao dijelove nekih bivših strategija i
nekih bivših referata, koje su i dovele do današnjega
stanja. 40 % bi bilo odgovora daje danas stanje loše,
30 % da je stanje vrlo loše, a ne da je sjajno. Prema
tome, činjenica je daje situacija, shvatite kako hoćete,
najteža od kada postoji hrvatska država. I službeno
smo zabilježili negativan rezultat i kroz referate protiv
kojih nemam ništa, ali steko sam dojam da, ili nisu prepoznali
pravu problematiku, ili nisu htjeli uprijeti prstom
na nikoga i tako okarakterizirati ga. Jer, rečeno je
daje stanje loše i da bi trebalo biti drukčije, no ne možemo
raspravljati samo na način, trebalo bi, moglo bi
se, očekuje se i si.
Za ovakvo stanje očekuju se potezi i beskompromisne
mjere, koje su morale biti sadržane u točkama i
koje su za šest mjeseci morale dati rezultate. To je ono
što je trebalo iznijeti, jer je nedvojbeno da podršku
naša gospoda, i državni tajnik, dakle Ministarstvo na
čelu s njim i državno poduzeće HŠ na čelu s gosp.
Beukom imaju, i podrška uopće nije upitna. Dakle
podršku imaju, ali vremena nemaju. Hrvatska je jučer
igrala na europskom nogometnom prvenstvu, rezultat
je bio 0:0. Zašto? Zato stoje loše igrala. Sve one prednosti
koje je gosp. direktor spomenuo, bile su i do
sada, pa je ipak stanje loše. Prema tome, u takvim situacijama
ili se mijenja taktika, ili se mijenjaju igrači,
ako ne ide onako kako treba. A evo i rezultata za 4 mjeseca
ove godine na zadnjem Nadzornom odboru, dakle
govorim s punom odgovornošću, inače se ne bih ni javio,
bio je više nego loš, negativan, najteži u posljednjih
15-ak godina. Direktor je samo dodao daje za četvrti
mjesec još lošiji. Takvo stanje traži interventne
mjere, traži odlučne ljude, apsolutnu suradnju i podršku.
Jaje u ovom trenutku nisam prepoznao, takvu odlučnost
s obzirom na tako teško stanje. Da ćemo svi
313

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 96     <-- 96 -->        PDF

pomoći, u to nema nikakve sumnje. Ja vas molim, da
se ovo ne shvati kao kritika nikakvo nezadovoljstvo.
Svatko sa svoje strane treba uprijeti snage, ali vremena,
jer dolaze i godišnji odmori, nemamo. Nećemo dizati
ruke samo za nove kredite, kako bi se isplatile plaće
i osigurala tekuća likvidnost. Mi moramo raditi na
drukčiji način, a ovi ljudi to mogu i dobit će našu punu
podršku, a vjerujem i sviju vas. I pitanja gosp. predsjednika
HŠD-a iznesena danas u izvješću o radu ovoga
Šumarskog društva, koja su mi se više nego svidjela,
na kraju isto nisu dobila odgovore. Vrijeme je da svi
poradimo na njima".
Raspravu je nastavio J. Dundo vic, dopredsjednik
HŠD-a, složivši se s ocjenom prethodnika u raspravi da
je stanje u kojemu se nalaze Hrvatske šume d.o.o. vrlo
složeno i teško, te treba poduzeti određene mjere koje bi
trebale riješiti neke stvari kratkoročno, već za šest mjeseci,
a zatim ići na mjere za dugoročno rješenje. No, tu
se postavlja pitanje "koliko ovo naše današnje rukovodstvo
ima podrške u nama i koliko mu mi kao kolege na
terenu aktivno želimo pomoći, uz najbolju vjeru i bez
držanja fige u džepu? Danas ima sigurno 300 kolega
koji imaju privatne tvrtke iz šumarske djelatnosti i van
nje a rade u Hrvatskim šumama d.o.o. Oni bi trebali jedanput
odlučiti, ili sam zaposlenik Hrvatskih šuma
d.o.o., ili idem u poduzetnike gdje bi dobio npr. petogodišnji
ugovor, a ne da i dalje ostaju u poduzeću, zauzimajući
radno mjesto onima kojima bi to bilo jedino zaposlenje
i još stvaraju troškove poduzeća u korist svojih
privatnih poduzeća, stoje sukob interesa".
U daljnjoj raspravi J. Dundović ukazuje na nekorektnosti
nekih kolega s Fakulteta i Instituta, koji pored
ugovorenog ZIR-a s Hrvatskim šumama, prema
petogodišnjem programu, traže zaradu u dodatnim zadacima.
Tu je posebno spomenuo zadatak na invertarizaciji
šuma, gdje se pokušalo zaobići Hrvatske šume
d.o.o., koje su najpozvanije to raditi i čiji bi se podaci
kao i obično koristili bez naknade i bez navođenja izvora
podataka, te se još i naplaćuju kao svoj rad (kao
stoje to slučaj kod izrade prijedloga licenciranja radova
u šumarstvu). Što se tiče Nature 2000, austrijski šumari,
koji su nam bili u posjeti kažu: "Hrvatska ima
Naturu 2005". Bogata država kao Austrija imat će svega
10 %, možda 12 % zaštićenih šumskih površina, a
znamo da oni imaju 50 % smrekovih kultura, koje planiraju
u sljedećih 20-30 godina polako vraćati natrag
na prirodne sastojinc.
Glede restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o., koje
su postale trgovačko društvo, on predlaže da današnjih
10 uprava, koje posluju pozitivno budu d.o.o., a preostalih
6 koje posluju negativno, podružnice.
Kaže da se ne bi bojao decentralizacije, jer svaki
upravitelj uprave nakon utvrđivanja plana i programa
rada, samostalno bi organizirao i odgovarao za izvršenje
plana, dok je "danas lijepo biti bilo koji rukovoditelj
u HŠ, jer kada npr. pomanjkaju sredstva za plaće,
zoveš Direkciju, koja ako nema sredstava, zadužiti će
se. Zapravo se svi skupa zadužujemo".
Što se tiče deregulacije cijena drvnih sortimenata, J.
Dundović navodi da su sve dosadašnje Vlade "možda
imale dobre namjere neodobravanjem viših cijena pomoći
drvnoj industriji i razvoju finalne proizvodnje, no
ta niska cijena nije ništa pomogla, jer se u 95 % privatiziranoj
drvnoj industriji nije ulagalo u razvoj, nego
se trpalo u privatne džepove. Od prodaje drvnih sortimenata
1994. god., 60 % po ugovoru, 33 % javnim nadmetanjem
(licitacijom) na domaćem i 3 % u izvozu te
ostalo na blagajni šumarije (i to ponajprije trupaca koje
nije željela proizvodnja), 2003. god. došlo se na 93 %
prodaje putem ugovora i svega 3 % putem nadmetanja.
Stoga pozdravljamo najavu gosp. ministra Cobankov
i ć a o tržišnom određivanju cijena drvne sirovine".
Time bi se doskočilo i onima koji drvnu sirovinu
kupuju po ugovoru i preprodaju je u inozemstvo, konkurirajući
povoljnijom cijenom, koju sami nisu platili.
O rokovima plaćanja i neplaćanju da i ne govorimo.
Vezano uz Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju,
prioritetnim smatra izradu novog Zakona o šumama
i Zakona o šumarskoj komori.
Na kraju zaključuje da mi imamo stručne snage i da
možemo riješiti sve probleme, samo bi valjalo odgovornije
i odlučnije krenuti.
I. Tik vic je svojoj raspravi replicirao J. Dundoviću,
kako Šumarski fakultet nije potpisivao sporazum
kojim bi se iz rada na invetarizaciji šuma isključivale
Hrvatske šume d.o.o. Radi se o inicijativi nekih pojedinaca,
no niti J. Dundović nije apostrofirao Fakultet kao
instituciju, nego neke ljude s Fakulteta. I. Tikvić ističe
kako je nacionalna inventura šuma velika nepoznanica i
smatra da bi Hrvatsko šumarsko društvo trebalo organizirati
nekoliko radionica na tu temu, kako bi se otklonile
nedoumice glede Hrvatskih šuma. Prema saznanjima,
nacionalne inventure šuma u svijetu upravo provode
neovisne institucije, i drugo, danas se u Europi radi o
314

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 97     <-- 97 -->        PDF

velikom kompleksu parametara koje treba sakupiti i evidentirati
prilikom inventrizacije šuma za različite potrebe,
primjerice zaštite prirode ili za neke druge sektore,
gdje se šumarstvo može nametnuti. Kada je riječ o velikim
problemima u šumarstvu, gledajući izvana, promišlja
da je jedan od problema u struci što ne postoji jasan
kritetij vrednovanja rada, odnosno doprinosa struci.
Toga smo svi svjesni. Očekuje se Zakon o prijenosu
vlasništva, pa bi možda HŠD trebalo pokrenuti izradu
Pravilnika o prijenosu vlasništva u struci, jer ljudi moraju
biti motivirani da svojom aktivnošću osiguravaju i
veću nagradu za rad. Danas je to još uvjek stvar politike,
koja kod promjena nakon izbora mijenja menedžment
na svim razinama, bez obzira na uspješnost u radu. Trebaju
postojati neka pravila, kojih do danas nema, no
možda mlada generacija bolje prepoznaje taj problem.
Možda je to poticaj HŠD-a za aktivnost u svezi s odgovorom
na ta pitanja, zaključuje I. Tikvić. Glede nacionalne
inventure S. Matić ističe to kao najveći nacionalni
projekt jedne države, na kojemu se okupljaju sve
snage sa svih područja znanosti i struke, a bez Hrvatskih
šuma d.o.o. to nije moguće raditi.
V. Topić u svojoj se raspravi osvrnuo na problem
prenamjene šumskog zemljišta, ispričavajući se što će
to za one koji su u više navrata u raznim prilikama o
tome slušali, biti ponavljanje. No, šumarska struka se o
tome očitovala i jasno iskazala svoj stav o prenamjeni
prostora. "Mediteransko krško područje Hrvatske pokriva
oko 1,5 mil. ha (što je oko 27,2 % površine), od
toga su oko 950.000 ha (ovo su podaci dobiveni dugogodišnjim
radom na projektiranju, za razliku od podataka
koji se koriste u ministarstvima, a nisu točni) šume i
šumsko zemljište, oko 550.000 ha su poljoprivredne
površine, oko 300.000 ha tih poljoprivrednih površina
se obraduje, a oko 250-270.00 ha su livade i pašnjaci.
Zamislite to nacionalno bogatstvo. U tom prostoru nalazi
se 88 krških polja s površinom od 77.500 ha. Preko
50 % tih najplodnijih, najkvalitetnijih površina (sada je
to još i više, jer je ovo stariji podatak) stoji u korovu.
Šumarstvo kao struka i mi kao najpozvaniji i najobrazovaniji,
htjeli smo pomoći državi, ukazujući na politiku
koja nije dobra, jer osvajati krš takvim poljoprivrednim
zahvatima intenzivnim kulturama nije dobro, tim
više što na spomenutim korovom obraslim površinama
možemo proizvesti što god hoćemo i to ne samo za nas
nego za izvoz, riješimo li samo vodni režim".
On ističe kako krivo ljudi shvaćaju da su šumari
protiv toga da se podižu maslinici i vinogradi, a kao čovjek
koji dolazi iz toga prostora, koji gotovo svakodnevno
s kolegama agronomima kontaktira, poznaje
problem. "Svugdje u svijetu kod razdjeljenja i namjene
prostora vodi se računa o produktivnosti i zadovoljavajućim
učincima, dok mi nemamo znanstvenih saznanja
što će tih 1.000 do 2.000 ha i koji učinak polučiti. No,
imamo saznanja da su naši prethodnici koji su podizali
sličan objekt 1950-ih godina, s ciljem forsiranja voćarstva
na kršu, doživjeli neuspjeh. Zašto? Forsirale su se
površine koje ne zadovoljavaju voćarske kulture. Maslina
je simbol mediterana i treba podizati maslinike
tamo gdje će postići najbolje učinke. Neka struka odredi
koje će površine imati koju namjenu. Pitanje privatnog
vlasništva je problem, ali ovdje govorimo od 1.000
do 2.000 ha neobrasloga šumskog zemljišta i nije moguće
da tolika površina spomenutog obraslog u korov
poljoprivrednog zemljišta nije u državnom vlasništvu".
Kada se govorilo o zaštićenim šumama i postocima
zaštite koju navodno svijet traži, V. Topić se nadovezuje
na raspravu S. Matica, pitajući se zašto se prostor mediterana,
jedno izuzetno nacionalno bogatstvo koje bi svaka
zemlja mogla poželiti, izuzima iz prostora zaštite?
"To je atraktivno i najveće bogatstvo koje imamo, koje
treba zaštititi od rasprodaje. Ne može se to prodavati po
26 lipa za m2 i tko za takav čin može preuzeti odgovornost".
Na kraju naglašava kako mu nije namjera politizirati,
jer govori s gledišta struke, s kojom treba tražiti
bolja i kvalitetnija rješenja. Kombinacija šume i voćnjaka
na temelju naših i svjetskih saznanja nije dobra
kombinacija. Intenzivna voćarska kultura ne dobiva ono
što treba dobivati (njegu, zaštitu i dr.), a u tom priobalnom
izrazito erudibilnom prostoru, gdje je rizik erozije
visok, isključuje se bilo kakav intenzivni zahvat. To su
standardi mediteranskih zemalja. Svojom raspravom,
kako kaže, želio je potaći sve nadležne da razmisle prije
nego što krenu u bilo kakav posao. I agronome bi trebalo
potaći da počnu rješavati pitanje zapuštenoga poljoprivrednog
zemljišta. "Govorili smo o strukturi poljoprivrednih
površina, a o strukturi šumskih površina da i
ne govorimo. Najveća je površina degradiranih stadija
(makije, šikare, garizi i t.d.), a imati 400.000 ha šumskih
tala, tipičnih šumskih staništa, gdje jedino šuma može
stvoriti novu vrijednost, mora biti nacionalni interes države
i ove struke, koji nije od danas do sutra, nego mora
imati projiciranu strategiju i politiku, kontinuitet kojim
će se te površine privesti svrsi, Hrvatska država i šumarska
struka morale bi naći zajednički interes u okviru materijalnih
mogućnosti".
I. Grbac, pomoćnik ministra i dopredsjednik
HŠD-a, nadovezujući se na poticajne referate, iznio je
neke svoje impresije i iskustva stečena na dužnosti
koju je tijekom jedne i pol godine obnašao. Kaže, prva
mu je impresija bila "daje Uprava šumarstva i lovstva
na slijepom kolosjeku, marginalizirana i kadrovski neekipirana.
To je bio jedan problem, i koji je vjerojatno i
rezultat naših problema vezanih uz ovaj sektor. No,
Uprava je ipak radila na nekim strateškim dokumentima
zajedno sa šumarskom operativom i znanstvenim
institucijama i rezultat toga je da smo prošle godine dobili
prvu Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. Tu
je bilo dosta primjedbi, no činjenica je daje taj dokument
usuglašen s 28. ministarstva i drugih institucija.
315

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 98     <-- 98 -->        PDF

To je također, što nas raduje, dobro prihvaćeno u inozemnim
šumarskim krugovima (UN i drugi šumarski
forumi).
Iz izlaganja državnog tajnika kratko je spomenuta
strategija i treba potcrtati daje Nacionalna šumarska
politika i strategija fleksibilan dokument koji se može
neprestano mijenjati i dorađivati, jer je to proces koji
teče. U dokumentu je dan i prioritet tzv. nedrvnim proizvodima
uz primjere iz drugih zemalja. Također su
dotaknuti segmenti lovstva i drvne industrije, a prisjetimo
se da je prije nekoliko godina u Strategiji
Hrvatske za 21. stoljeće bila samo jedna rečenica o
šumarstvu. Odgovor kritičarima na tvrdnju da sve
strategije završavaju u ladici je da kada nastupamo
izvan Hrvatske, prvo pitanje koje nam postavljaju je
imamo li taj strateški dokument.
Upravo kod usklađenja dokumenata s EU (prošle
godine je šumarstvo i lovstvo u onih tisuću pitanja dalo
odgovore i na neka od njih), naša je obveza donijeti
neke zakonske i podzakonske akte i uskladiti ih s EU.
Strategija već ostvaruje neke koristi, jer upravo smo
pred ralizacijom jednog strateškog projekta doniranog
od FAO (oko 300.000 $)".
Kao drugi značajan posao 1. Grbac navodi nacionalne
standarde, ukazujući na probleme i otpore kod
certificiranja šuma, kako bi danas svi bili ponosni što
smo zemlja koja ima najjači pojedinačni certifikat.
Druga je stvar što tu prednost mnoge naše tvrtke nisu
prepoznale i iskoristile, dok drugi primjerice na sajmovima
namještaja vidljivo ističu znak certificiranja.
Posebno je istakao problem uočen općenito kod izrade
i usvajanja standarda na multidiscipliniranim skupovima,
gdje šumarski predstavnici ne sudjeluju do
kraja, pa onda drugi modificiraju dokument prema
svojim prijedlozima, a mi prigovaramo post festum. Iz
toga proizlazi da se svi skupa moramo više založiti i
biti odgovorniji. Ono što nama nedostaje je, prema njegovoj
ocjeni, jak šumarski lobi kojega druge struke
imaju. Neke stvari se rade bez nas i to si drugi dozvoljavaju,
pa smo primjerice na stol dobili već gotov
Zakon o zaštiti prirode.
U daljnjem izlaganju spomenuo je Zakon o priznavanju
svojti šumskoga drveća i grmlja koji je donesen,
te rad Uprave na pripremi novog Zakona o šumama, izmjeni
i dopuni Zakona o lovu i pripremi spomenute inventarizacije
šuma, za koju su osigurana značajna sredstva
ove godine u državnom proračunu. Veliki korak je
osnivanje tri Uprave (za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju)
unutar resornog Ministarstva. "Njih treba kvalitetno
kadrovski ekipirati, u čemu se očekuje podrška
struke, jer do sada nismo uspjeli dobiti šumarske stručnjake
s iskustvom -jake kadrove u Upravu za šumarstvo.
Šumarstvo i drvna industrija su partneri, pa se i tu
očekuju bitne promjene". Glede deregulacije cijena,
Ministarstvo se zalagalo da do nje dođe, no nažalost to
nije prošlo, a nadamo se da će se sada prema najavi Vlade,
to konačno (traženo još od 1977. god.) i ostvariti.
Glede zaštite od požara šumarska struka je dosta
učinila, posebno šumarije na terenu, no i tu ima pokušaja
već nekih spomenutih tvrtki da se ubace u taj posao,
bez obzira što nisu za to ekipirane kao HS, ali se
guraju ubrati plod tuđega rada.
Od aktivnosti spomenuo je potpisanu konvenciju o
Europskom institutu za šumarstvo, zatim Plan gospodarenja
medvjedom, sudjelovanje na Svjetskom šumarskom
kongresu u Kanadi, Svjetskom forumu u
Kongu i na nedavnom svjetskom Forumu o šumama,
održanom u UN u Ženevi. Potpisnici smo i Ministarske
konvencije o zaštiti šuma, održane prošle godine u
Beču. Na kraju izražava optimizam naznakom, da je
Vlada RH konačno prepoznala daje šumarstvo i drvna
industrija strateški sektor, stoje razvidno iz obraćanja
gosp. ministra Čoban ko vica ovome skupu. To svakako
zaslužuje podršku i pomoć šumarske struke.
V. B o g a t i se u svom obraćanju skupu pita kako je
moguće i što se čini da se ne dogodi ono što se prošle
godine dogodilo na Korčuli, koja je gotovo sva opožarena
i to požarom koji je došao s Hvara stoje začuđujuće?
Isto tako, sve što je izgorjelo stoji, što pruža ružnu
sliku. On je mišljenja da smo ovdje i o požarima trebali
govoriti, no kako je odgovoreno, o tom HSD svake godine
raspravlja i upozorava, a o tome problemu održan
je i multidisciplinarni Okrugli stol, s kojega su zaključci
dostavljeni mjerodavnima. No, nitko ih nije primijenio,
a sada ih neki donose kao nove, svoje, iste one koje je
HŠD donijelo i uputilo im još 1998. god.
Na kraju ovog dijela Skupštine, predsjednik HŠD-a
zahvalio se referentima na poticajnim referatima i kolegama
koji su se uključili u raspravu.
Povjerenstvo za zaključke formiralo je zaključke te
naznačilo pitanja za koja se očekivalo da će u referatima
i raspravama biti dotaknuta ili označena kao teme
budućih stručnih rasprava, a čija rješenja neće biti nametnuta,
nego iskazana kao zajednički stav struke.
316

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Zaključci 108. redo
1. Aktualno i nedvojbeno loše stanje u poslovanju Hrvatskih
šuma nalaže hitno donošenje interventnih
radikalnih mjera u Programu sanacije, čija provedba
i kontrola mora biti oslonjena na najstručnije kadrove
u Poduzeću, uz pojedinačno preuzimanje
ovlasti i odgovornosti za izvršavanje planski programiranih
obveza.
2. Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) mora kroz posebno
ustrojeno Povjerenstvo, trajno pratiti ostvarenje
i stručno angažirano predlagati unaprjeđenje i osuvremenjivanje
postojeće Nacionalne šumarske politike
i strategije, usvojene od Vlade RH u 2003. god.
3. Pitanje izrade Nacionalne ekološke mreže i Programa
Natura 2000., potrebno je žurno raspraviti na
tematskoj raspravi HŠD-a, kako bi se na vrijeme
uskladili (jer Povjerenstvo pri Zavodu za zaštitu
prirode radi na tom programu) s Nacionalnim programom
RH za pridruživanje EU - 2004. god., koji
propisuje posebnu zaštitu na 15-20 % površine (mi
već imamo 18,5 %, a Povjerenstvo predlaže puno
više), s naglaskom na prvome mjestu upravo na
krški ekološki sustav.
4. Nužno je ubrzati vrlo odgovornu javnu stručnu raspravu
prije donošenje novog Zakona o šumama i
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovu,
koji onda moraju omogućiti provedbu svih ciljeva
utvrđenih Nacionalnom politikom i strategijom. Isto
tako potrebno je o.g. izraditi Nacrt prijedloga Zakona
o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne
tehnologije te ustrojiti Udruženje šumarstva i lovstva
u okviru Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije
i šumarstva Hrvatske gospodarske komore.
5. Hrvatsko šumarsko društvo osporava i ne prihvaća
pojavu sukoba interesa, koji su prisutni kod izrade
i usvajanja Studija utjecaja na okoliš i drugih dokumenata
kojima se regulira zaštita okoliša, kao i kod
zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. koji imaju privatne
tvrtke.
6. Hrvatsko šumarsko društvo stajališta je da ne postoje
stručnjaci za zaštitu prirode već specijalisti
za pojedina područja zaštite, prirodoslovnih i
društvenih znanosti, koji znanjem, iskustvom, ali i
poštenjem, zajednički mogu pridonijeti učinkovitoj
zaštiti okoliša i prirodne baštine.
7. Neovisno od formalnog utvrđivanja i objave početka
provedbe Programa restrukturiranja, Hrvatske
šume d.o.o. Zagreb u vrlo odgovornoj suradnji s
Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva moraju inzistirati na:
otvaranju tržišta drvnih sortimenata kao jedinom
objektivnom regulatoru očuvanja šumskih ekosustava
u uvjetima njihove značajne ugroženosti, ali i
otvaranje mogućnosti razvoja šumarstva radi dugoročno
osiguranog uravnoteženja odnosa između site
skupštine HŠD-a
rovinskih mogućnosti i razvoja kapaciteta prerade
drveta,
dosljednoj provedbi analitike troškova proizvodnje,
stimulaciji smanjenja troškova i posebno kvaliteti
radova,
značajnom proširenju ekosocijalno dopustivog korištenja
sporednih proizvoda i usluga šume, programiranog
u svim novim osnovama gospodrenja gospodarskim
jedinicama, te na programima korišćenja
šumske biomase za energiju (Kyoto protokol),
hitnom utvrđivanju motivirajućeg sustava plaća,
baziranog na ostvarenju povećanja prihoda i smanjenja
troškova proizvodnje, općih troškova, troškova
prijevoza, naknada za rad na terenu i dr., do razine
najmanje obračunske jedinice (revira),
čvrstom opredjeljenju struke, kako uz nužno restrukturiranje
i racionalizaciju, biološka komponenta
mora dominirati nad profitom,
licenciranju vanjskih izvođača radova u šumarstvu
i značajnom pokretu prema jasnim okvirima u privatizaciji
jednog dijela djelatnosti u šumarstvu,
ustroju stručno kompetentne i teritorijalno obuhvatne
unutarnje kontrole poštivanja planiranog investicijskog
ulaganja svih šumskogospodarskih radova,
posebno uzgojnih, kako bi sustav kolaudacija,
ocjene kvalitete i priznavanja troškova, pospješio
kvalitetu i smanjenje ukupnih troškova.
8. Hrvatsko šumarsko društvo se kategorično i dalje
protivi uvođenju pravno pogrešnog izabranog
instituta služnosti kod podizanja dugogodišnjih
nasada na šumskom zemljištu (maslinici i vinogradi).
Vlada RH jest zakonski predstavnik vlasnika
šuma i šumskog zemljišta, pa ipak i za Vladu vrijedi,
kako Ustav RH, tako i Zakon o šumama i svi
drugi prozitivni propisi.
9. Posebno značajnim HŠD ocjenjuje nužnost trajno
aktivne suradnje između Hrvatskih šuma d.o.o. i
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva. Aktivna i stručno kompetentna suradnja
na brojnim problemima (slivna vodna naknada,
Zakon o javnim cestama, Pravilnik o uređivanju
šuma, odnosi šumarstva i zaštite prirode, štete
od divljači, protupožarna preventiva, čuvanje šuma
i si.) može u ovoj situaciji olakšati proces sanacije
stanja u Hrvatskim šumama d.o.o. i poboljšati značajno
narušen ugled šumarstva.
10.Hrvatsko šumarsko društvo treba ozbiljno aktivirati
Sud časti HŠD-a radi sankcioniranja nečasnog
ponašanja pojedinaca, sa ciljem očuvanja ugleda i
dostojanstva našeg Društva.
11. Hrvatsko šumarsko društvo ocjenjuje kako brzina
provedbe svih ovih mjera nužno mora otvoriti mogućnost
dugoročno stabilnih uvjeta za zapošljavanje
mladih šumarskih stručnjaka.
317

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 100     <-- 100 -->        PDF

III dio Skupštine započeo je svečanom dodjelom
priznanja književnici dr. se. Katici Čorkalo-Jemr
i ć , znanstvenoj savjetnici HAZU Centra za znanstveni
rad u Vinkovcima, koju je Upravni odbor HSDa
na prijedlog voditelja odnosnog centra HAZU,
akademika Dušana Klepca, predložio za počasnog
člana HŠD-a. Obrazlažući ovaj prijedlog predsjednik
HŠD-a S. M a t i ć pročitao je dopis akademika Klepca,
u kojemu su naznačene zasluge dr. se. Katice Čorkalo-
Jemrić na promicanju šumarstva i očuvanju šuma,
kako je to ispisano na uručenom joj Priznanju - Povelji
(o odluci Upravnog odbora uz obrazloženje detaljnije
je sve zapisano u Zapisniku 6. sjednice U.O., objavljenom
u Šumarskom listu 3-4/2004., Ad 3a, str. 210). Uz
pismeno priznanje kao počasnom članu, uručen joj je i
srebrnjak Kralj Tomislav te zlatnik s gravurom Sveučilišta
u Zagrebu za znanstveni doprinos na području šumarstva.
Nakon primitka ovih priznanja iz ruku predsjednika
HSD-a akademika Matica i burnog pljeska,
dr. se. Katica Čorkalo-Jemrić zahvalila je na priznanju,
kako kaže "osjećajući se počašćenom što je izabrana
za počasnog člana HŠD-a, jedne tako ugledne institucije
koja gotovo 160 godina radi na promicanju šumarske
struke, baštineći časno nasljeđe, koje u sebi sadrži
povijest šumarstva i povijest svojih članova, a dijelom
i povijest naše domovine". Pokazujući skromnost
znanstvenika kaže "ono što sam učinila za hrvatsko
šumarstvo uglavnom je bio moj zadatak i radna
obveza, a to je samo kapljica u moru onoga što su do
sada učinili mnogi šumarnici. Ipak, nije se uvijek radilo
samo o poslu, posebno je prevagnulo nadahnuće i
primamilo me područje koje u Hrvatskoj ima veliku težinu
i značenje, jer uz zemlju i pitke vode, šume su
naše najveće blago, živi kapital RH". Sticajem okolnosti,
njezin se "životopis, pa i sudbina susrela sa šumarstvom
i šumom, posebice s hrasticima koje svi volimo
i želimo sačuvati budućim naraštajima, a svi vi ovdje
nazočni i šumari diljem domovine, jamstvo ste da će
tako i biti, te će se naši divovi hrastovi, gordi i visoki i
dalje uzdizati, raskririlivši svoje ogromne granate
krošnje, a naše se šume zeleniti zdrave i njegovane, sačuvane
potomstvu".
Stoga se još jednom zahvaljuje za priznanje i čast
iskazanu činom primitka u počasno članstvo HŠD-a,
uz napomenu, da prema potrebi i dalje šumarska struka
na nju može računati.
U nastavku ovoga dijela Skupštine, glavni urednik
Šumarskoga lista prof. B. Prpić, rekao nekoliki riječi
o Zborniku radova, posebnom izdanju - suplementu
127. godištu Šumarskoga lista, koji sadrži referate sa
Savjetovanja održanoga u Senju 27. i 28. studenoga
2003. god. u povodu 125. obljetnice Kraljevskog nadzorništva
za pošumljavanje krasa krajiškog područja -
Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja
bujica u Senju (1878 - 2003). O obilježavanju te obljetnice
izvijestili smo u Šumarskom listu br. 11-12/2003.
str. 626-627.
"Golemi problem hrvatskoga jadranskog primorja
su današnje krške kamenjare, zaprvo kraške pustinje u
davnim vremenima obrasle sredozemnom šumskom
vegetacijom, uz more hrastom crnikom, a višim predjelima
hrastom meduncem. Razvojem šumarstva u
Hrvatskoj u gospodarsku granu u 18. stoljeću te pojavom
šumarskoga školstva i znanosti u 19. stoljeću, rađaju
se i ideje o pošumljavnaju kraških kamenjara i to
posebno u podvelebitkskom prostoru oko grada Senja,
opterećenog velikim ekološkim teškoćama".
Nadzorništvo - Inspektorat počelo je s radom 1878.
god., dakle godinu dana nakon tiskanja prvoga broja
Šumarskoga lista i djelovao 65 godina (do 1942. god.)
"Poslije uspješnog pošumljavanja Senjske drage,
koja je 1878. god. bila krška pustinja, danas je to prostor
zapažene ljepote krajobraza, pokriven šumom, s
više izvora pitke vode zaustavljene erozije i bujica,
ublaženim klimatskim ekstremima te bogatim životinjskim
i biljnim svijetom.
Djelovanje šumarstva u prostoru koje obuhvaća
Nadzorništvo - Inspektorat od Povila kod Novog Vinodolskog
do Sv. Magdalene u dužini od 160 km, bez
318

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 101     <-- 101 -->        PDF

dvoumljenja je ostvarenje jednog od najuspješnijih
projekata u Mediteranu. Poticaj pošumljavanju dali su
hrvatski šumari djelatni u krajiškim pukovnijama,
medu kojima se isticao Franjo Kadić, obavivši prva
pošumljavanja 1876. god".
U vezi ove godišnjice, Predsjedništvo Akademije
šumarskih znanosti predložilo je da se u suizdavaštvu s
Hrvatskim šumama d.o.o., pripremi i tiska znanstvena
monografija "Šume i šumarstvo priobalnog krša Hrvatske".
To bi bila peta znanstvena monografija jer kao što
znamo, nakon hrasta lužnjaka, obične jele i obične
bukve, sada se priprema za tisak znanstvena monografija
"Poplavne šume u Hrvatskoj".
Sam Zbornik radova s navedenog Savjetovanja
predstavio je dr. se. Vice Ivančević, no mi ćemo ovdje
samo kratko predstaviti radove autora, naznačivši naslove
i zaključke, a zainteresirani će detalje potražiti u
Zborniku.
Dr. se. Vice Ivančević
125. obljetnica osnutka "Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog
područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica"
u Senju, naše najstarije šumarske krške organizacije, 1878 - 2003. godine
Radovima na pošumljavanju krša, osnutkom Nadzorništva
- Inspektorata udareni su temelji našeg suvremenog
šumarstva na kršu, koji su odigrali važnu
ulogu u razvoju šumarstva cijele zemlje. Ova senjska
šumarska organizacija, je poslije tršćanske druga na jadranskoj
obali. Radovi su obavljani na dugačkom (oko
160 km) i uskom (prosječno 8 km) pojasu od Povila
(kraj Novog Vinodolskog) do Svete Magdalene (kraj
Stari grada).
Na sveukupnoj površini od 51.777 ha, osnovano je
95 kultura-branjevina na 10.097 ha. Tu je obavljeno pošumljavanje
na 1.738 ha s 10,466.389 sadnica (četinjače
85 % i listače 15 %) i popunjavanje na 1.441 ha s
4,458.382 sadnica (četinjače 78 % i listače 22 %). Utrošeno
je oko 15 mil. sadnica, proizvedenih u vlastitim rasadnicima
i 3.600 kg sjemena. Prosječni rezultat (uspjeh)
pošumljavanja bio jel7 %. Prvi rasadnik u našoj
zemlji osnovan je u Sv. Mihovilu (1879. god.) te prva
trušnica na širem području (1895. god.).
U rasadnicima površine 2,54 ha i 1,49 ha, proizvedeno
je ukupno 82.724.968 sadnica ili prosječno godišnje
1,334.264 komada (četinjače 93 % i listače 7 %), a
upotrjebljeno je 14.344 kg sjemena (četinjače 70 % i
listače 30 %). Vrste sadnica: crni bor 81 %, razne vrste
14 % (četinjače 17 i listače 61) i crnijasen 5 %.
Ostali uzgojni radovi: prirodno pomlađivanje
(7.435 ha), resurekcija (851 ha), prorede (144 ha) i čišćenje
(53 ha).
Tehnički radovi: izgradnja suhozida u dužini 260
km, te saniranje bujica izgradnjom 166 poprečnih i 92
uzdužne kamene ili betonske pregrade u izvedbi posebnih
službi.
Obujam radova u financijskom pogledu: uzgojni radovi
31,0 %, tehnički radovi 12,2 %, bujice 8,6 % i plaće
48,2 %.
Dosadašnja istraživanja predstavljaju novi prilog
našem krškom šumarstvu u praktičnom, znanstvenom i
povijesnom pogledu.
Grad Senj s pravom smatramo središtem našeg modernog
krškog šumarstva, ali i šumarstva visokih šuma
(Šumarija Krasno 1765. god.).
Doc. dr. se. Nikola Pernar, mr. se. Darko Bakšić, mr. se. Andrija Vranković
Značajke tla na eruptivu Senjske drage
Istraživanje je provedeno na središnjem dijelu Senjske
drage, litološkoj anizotropnoj enklavi paleovulkanskog
andezita, na oko 300 ha, pokrivenoj specifičnim
šumskim zajednicama hrasta kitnjaka. Tlo je dominantni
eutrični kambisol s više tipova srodnih tala -
eutrični ranker, distrično smeđi, molično smeđi i skeletoidno
eutrični koluvij. Glavne fiziografske značajke
dominantnog tla su:
pjeskovita ilovača ili ilovača,
srednje duboko do duboko tlo,
kisela do srednje kisela reakcija,
visoki sadržaj humusa,
niski sadržaj dušika te
osrednja do vrlo dobra plodnost.
Doc. dr. se. Ivica Tik v i ć, prof. dr. se. Zvonko Seletković
Utjecaj pošumljavanja krša na hidrološku funkciju šuma
Šumski krški ekosustavi posjeduju naglašene općekorisne
funkcije (ponajprije hidrološku i protuerozijsku).
Hidrološki procesi (intercepcija, infiltracija, evaporacija
i transpiracija) ovise ponajviše o stanju vegetacije.
Pošumljavanjem krša poboljšavaju se hidrološke
prilike.
Oborine, pogotovo obilne uzrokuju pojavu erozije.
Važan je utjecaj kišnih kapi na tlo, koje posjeduju
319

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 102     <-- 102 -->        PDF

energiju gibanja (E = mv2), a brzina gibanja krupnijih
kapi (promjera 5 mm) veća je do 800 puta od brzine
gibanja sitnih kapi.
Doc. dr. se. Milan Oršanić
Pošumljavanje, sadašnje stanje i perspektive u globalnom razvoju
Općenito je zamijećen negativni globalni trend
osnivanja šumskih kultura u odnosu na nestanak šuma.
Najveće površine šumskih kultura podignute su u
Aziji. Cilj je namjensko podizanje šumskih kultura kao
sirovinske baze. Kod osnivanja šumskih kultura potrebno
je definirati ophodnju i cilj proizvodnje.
Kod nas se malo pošumljava, uzmu li se u obzir
opožarene površine. Izuzetno kvalitetna tla vriština i
bujadnica se ne pošumljavaju. U stihijskom razvoju
šumskih kultura izostaje njega šuma, a intervencija (i
to zakašnjela) slijedi tek kod komercijalnog iskorištavanja.
Ne postoji program na državnoj razini što će biti
s napuštenim poljoprivrednim zemljištem, kao i s drugim
zemljištem prepuštenim prirodnoj sukcesiji.
Doc. dr. se. Igor A n i ć
Promjena sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na primjeru šumske
kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi
Članak donosi rezultate istraživanja objavljenih u
sklopu istraživačkog projekta "Obnova šuma mediteranskog
područja, s posebnim osvrtom na listopadne
vrste drveća". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje
mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta
drveća u crnogoričnim šumama mediteranskog područja.
Obavljena je analiza prirodnog pomlatka s prijedlogom
metode pomlađivanja u 100-godišnjim kulturama
crnog bora Senjske drage te mogućnost promjene
sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem. Postojeće
kulture crnog bora su prijelazne šume dvoslojnog
rasporeda stabala i vertikalnog sklopa. Proredama se
formira sastojinski vertikalni sklop, a meliorativni učinak
kultura je potpun. U prirodnom obilnom i raznovrsnom
pomlatku najčešće dolaze elementi klimazonalnih
šuma.
Važan je utjecaj sklopa na pomlađivanje pionirskih,
prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća.
Hrast medunac se pomlađuje u prorjeđenom sklopu.
Kulture crnoga bora treba prevesti u klimazonalne
mješovite sastojine hrasta medunca, crnog graba i crnog
jasena, oplodnom sječom u krugovima na malim
površinama, uz prethodno šumsko-uzgojno planiranje
Dr. se. Vlado Topić
Šumska vegetacija na kršu kao značajan čimbenik zaštite tla od erozije
Prikazani su rezultati višegodišnjega mjerenje površinskog
otjecanja oborina i gubitka tla od erozije u
slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama u
starim sastojinama crnoga bora te u slivu bujice Rupotine
kod Solina u sačuvanim i opožarenim sastojinama
alepskoga bora. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti
površinskog otjecanja, koje u starim progaljenim
sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim
akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim
pokrovom, iznose 15,87 mm/m2 (158,7 nrVha), s
koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od
0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa
i bez travnog pokrova 28,51 mm/m2 (285,1 mVha), s
koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od
0,0229 t/ha.
U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog
sklopa, površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2
(68,8 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima
tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj površini
37,81 mm/m2 (378,1 nrVha), s koeficijentom otjecanja
od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Gubici tla u
sastojinama alepskoga bora nakon požara veći su za
463 puta.
Podaci mogu poslužiti za pouzdano određivanje
erozije tla vodom na cijelom mediteranskom krškom
području naše zemlje, u bujičnim slivovima i na opožarenim
šumskim površinama, jednakih ili sličnih ekoloških
uvjeta.
Dr. se. Tibor P e n t e k, doc. dr. se. Dragutin P i č m a n
Uloga šumskih prometnica pri gospodarenju šumama na kršu s
posebnim osvrtom na Senjsku dragu
Krško područje se prostire na 52 % površine naše šuma, s 10 % ukupne drvne zalihe. Na krškom podruzemlje,
a krške šume zauzimaju 44 % površine naših čju živi oko 2 mil. stanovnika, gdje se ostvaruje 86 %
320

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 103     <-- 103 -->        PDF

ukupnog turističkog prihoda. Primarna zadaća šuma na
kršu je ispunjenje općekorisnih funkcija šume (OKFŠ).
Šumske protupožarne ceste (SPC) posebna su kategorija
šumskih cesta (ŠC), koje traže specifično planiranje,
projektiranje, izgradnju i održavanje. S gledišta
drvne zalihe, one iskazuju neekonomičnost, ali one su
u funkciji valorizacije OKFŠ-a. One su pretpostavka
uspješnih preventivnih i represivnih mjera zaštite šuma
od požara.
U razdoblju od 1994. do listopada 2003. god. na području
Uprave šuma podružnice Senj bilo je 55 požara
na 880 ha (16 ha po požaru). Od toga 651 ha (74 %) odnosi
se na državne, a 229 ha (26 %) na privatne šume.
Godine 1998., 2000. i 2003. bile su sušne sa 63 % svih
požara, od kojih je šumarija Crikvenica imala najviše
opožarenih površina, 571,50 ha (65 %).
Najviše požara evidentirano je po dojavi građana
(74 %), zatim zaposlenika HŠ (16 %) i policije (10 %).
U gašenju požara sudjelovalo je 2.299 osoba, od toga
članova DVD 1.440 (63 %), zaposlenika HŠ 383, profesionalnih
vatrogasaca 357 i građana 119.
Ovisno o upraviteljima Kraljevskog Nadzorništva -
Inspektorata, u početku je prikazan njihov rad u Šumarskom
listu na zadovoljavajući način, što se ne bi
moglo reći i za razdoblje nakon završetka I. svjetskog
rata pa do prestanka njegova rada. Nakon tiskanja u
nastavcima čitave Wessely-eve knjige o hrvatskome
Nephodan je znanstveno-stručni pristup otvaranju
šuma (izrada studija otvaranja u funkciji uštede), uspostavljanje
GlS-a, izrada optimalne trase računskim modelom,
kao podloga za kvalitetno planiranje i projektiranje
(razriješenje). Nužno je definirati sastavnice sadržaja
glavnog, odnosno izvedbenog projekta -jednoobraznost
i ujednačavanje kvalitete izrađenih projekata
te ustrojiti stručno i kvalificirano povjerenstvo za reviziju
projekata u svrhu osiguranja vjerodostojnosti i
kvalitete tehničke dokumentacije.
Početak gašenja požara bio je prosječno nakon 48
minuta, lokalizirani su prosječno za 4,2 sata, a ugašeni
prosječno za 10 sati. Ukupno je utrošeno 17.030 sati
(309 sati po požaru), a korišteno je 380 vozila (7 po
jednom požaru). Šteta je 4,843.049 kn godišnje ili
880.554 kn po požaru.
Situacija je zadovoljavajuća na području istraživanja
u odnosu na ostala područja našeg krša, no u budućnosti
treba više pozornost obratiti na preventivne
mjere (edukacija stanovništva, brzi dolazak, dobra
otvorenost ŠPC i biološko saniranje). Briga o požarima
je zadaća svima, a posebno nama šumarima.
kršu, slijede napisi Eduarda Malbohana, Josipa Kozarca,
Josipa Balena, Alfonsa Kaudersa i Vice Ivančevića.
Prirodno i umjetno pošumljavanje ostvareno je na
20 % ukupne površine Kr. Nadzorništva - Inspektorata
u razdoblju od 1878-1942. godine.
Prof. dr. se. Milan G1 a v a š
Šumski požari i protupožarna zaštita na području Uprave šuma
Podružnice Senj od 1994 - 2003.
Doc. dr. se. Željko Španj ol, mr. se. Damir Barci
Zaštićeni dijelovi
Brdski masiv Velebita proteže se u dužinu od oko
145 km, dok mu širina varira od 30 km u sjevernom do
najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Na cijeloj
površini nalazi se razasut splet bezbrojnih krševitih
grebena i vrtača, kukova, gorskih hrptova, dolina i planinskih
vrhova. Zbog želje da se ta iskonska priroda
očuva, značajan dio Velebita je zaštićen. Velebit je međunarodni
rezervat biosfere (1978).
Nacionalni parkovi na Velebitu su: Paklenica (1949),
površine 9.600 ha i Sjeverni Velebit (1999), površine
10.900 ha, a Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi
(1969), 1.220 ha, Premužićeva staza (1933) i Lukina
jama (dubine 1.335 m, deveta u svijetu).
Park prirode Velebit (1981) ima površinu od
183.628 ha, od čega je obraslo šumom 114.676 ha
ć, Roman R o s a v e c, dipl. ing. šum.
prirode na Velebitu
(62,4 %), dok gospodarske šume zauzimaju 81.017 ha
(44,1 %). Posebni rezervati: šumske vegetacije je Štirovača,
a botanički su Zavižan, Balinovac - Zavižanska
kosa, 118 ha (od čega je 50 ha Velebitski botanički vrt
kao spomenik prirode) i Visibaba, 80 ha. Uz već zaštićene
dijelove, predlaže se za zaštitu daljnjih 1.556 ha,
uglavnom posebnih rezervata šumske vegetacije.
Zaštita prirode treba biti u službi razvoja turizma,
rekreacije, znanosti, odgoja i obrazovanja.
Povelja Velebita "Dar Zemlji" 2001. godine, priznanje
j eo njegovu uvrštenju medu deset područja važnih
za zaštitu biološke raznolikosti šuma u Sredozemlju.
2003. god. započeo je projekt "Očuvanje krških
ekosustava" (KEC), u koji je uključen i Velebit.
Prof. dr. se. Branimir Prpić, Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum.
Nadzorništvo - Inspektorat u Senju na stranicama "Šumarskoga lista´
321

ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Pošumljavanjc krša u organizaciji Kr. Nadzorništva
- Inspektorata jedan je od najuspješnijih šumarskih
projekata u pošumljavanju sredozemnih prostora, koji
je rezultirao velikim značajnim pozitivnim ekološkim
učincima na okoliš (smanjen utjecaj bure, sanirane bujice,
sprječene erozije, ponovo su se pojavili izvori
vode i dr.).
Prof. dr. se. Slavko M a t i ć
v
Šumarstvo u društvenom
Sume su vrlo značajan prirodni ekosustav i šumarstvo,
struka koja se bavi šumom kao prirodnim i privrednim
objektom, doživljava u Europi svoju punu potvrdu
u vremenu nastanka pravnih država.Važni datumi
u našem šumarstvu od sredine 15. stoljeća do danas su:
1464. god. kada je utemeljena šumarska služba u
Dalmaciji;
1532. god. u Istri je osnovana šumarska inspekcija,
a 1584. god. formira se prvi katastar u svijetu;
Sredina 18. stoljeća smatra se početkom našeg organiziranog
šumarstva:
1765. god. osnovane su šumarije Krasno, Oštarije i
Petrova gora;
1769. god. prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku
za vladavine MarijeTerezije;
1846. god. osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko
društvo;
1852. god. donesen je Zakon o šumama;
1860. god. osnovano Gospodarsko šumarsko učilište
u Križevcima;
ozračju danas i 1878. god.
1877. god. izlazi prvi broj Šumarskog lista;
1878. god. osnovano je Kraljevsko nadzorništvo u
Senju;
1894. god. usvojeni su važni zakoni za šumarstvo;
1898. god. osnovana je Šumarska akademija u
Zagrebu.
Od 1918 do 1990. god. sijedi udar vlasti, ali su naše
šume i dalje ostale najkvalitetnije i najprirodnije u Europi,
dok nažalost od 1991. do danas, hrvatsko šumarstvo
trpi najgrublje napade tajkunizacije uz podršku
politike i vlasti, suprotno Ustavu i Zakonu o šumama.
Navodi se nekoliko problema, koji stvaraju negativno
ozračje i opterećuju hrvatsko šumarstvo danas. No
temeljni problem je u nepostojanju pravne države i nepoštivanju
Ustava i Zakona o šumama, miješanje politike
u stručne poslove upravljanja šumama te loša kadrovska
politika. Sve to stvara loše ozračje, koje demotivira
sve one koji su još uvijek zadržali pošten odnos i
ljubav prema šumi i šumarstvu.
Tomislav S t a r č e v i ć , dipl. ing. šum.
Gdje nam je slobodna misao i riječ?
Ponosni smo na šumarsku prošlost i tradiciju, ali
nismo zadovoljni s današnjim stanjem u šumarskoj
struci. Brine nas to današnje stanje duha - šutnja, podaništvo,
poremećeni sustav vrijednosti, koruptivni mentalitet
i snalaženje. Borimo se i prigovaramo centralizmu,
izdvajanju u proračun i netržišnim odnosima, no
nikako da se maknemo s mrtve točke.
Nezadovoljni smo s radom Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva, stoje rezultat nedovoljne stručnosti.
Katastrofalni požari nam gutaju šume (17.000 ha šuma
godišnje), šumarstvo u zaštitu od požara ulaže velika
financijska sredstva, raspravljamo, poduzimamo i
predlažemo mjere zaštite (primjerice multidisciplinarni
Okrugli stol održan još 1998. god. na temu protupožarne
preventive), no mjerodavni ne reagiraju. Sada se
predlažu neke mjere, koje su prije šest godina predlagane
u deset zaključaka odnosnoga skupa. Da ne spominjemo
restrukturiranje "Hrvatskih šuma" od strane
irske konzultantske tvrtke, Zakon o lovu 1994. god. s
dodjelom koncesija, slivnu naknadu, služnost za maslinike
i vinograde bez obračuna za šumsko zemljište,
oslobađanje od OKFŠ-a, proglašenje novih nacionalnih
parkova i si.
125. obljetnica Kraljevskog nadzorništva, prava je
prilika za odavanje počasti našoj šumarskoj struci, ali i
za buđenje savjesti naših šumara. Naša struka mora se
suprotstaviti mnogobrojnim devijacijama koje se nameću
šumarstvu sa strane. Zbog toga šumarski stručnjaci
moraju prekinuti s dosadašnjom praksom šutnje i
obamrlosti, braneći odlučno i u svakoj prilici osnovne
postulate svoje struke. Svako drugo ponašanje vodi u
propast bez povratka.
Zapisnik sastavio:
tajnik HŠD-a
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. v.r.
Predsjednik HŠD-a
Akademik Slavko Matić, v.r.
Ovjerovitelji Zapisnika:
Mr. se. Josip Dundović, v.r.
Dr. se. Miroslav Harapin, v.r.
322