DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 83 <-- 83 --> PDF |
AKTUALNO DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 108. redovita skupština Hrvatskoga šumarskog društva ZAPISNIK sa 108. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Zagrebu 14. lipnja 2004. godine U okviru Dana hrvatskoga šumarstva, prema ustaljenom običaju i obvezi, održana je 108. redovita Skupština HŠD-a. Uz ovo središnje događanje, ogranci HŠD-a obilježit će Dane hrvatskoga šumarstva raznoraznim stručnim, kulturnim i sportskim događanjima. U velikoj kino dvorani Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva, uz zvanične delegate (90 od 97) Skupštini je ukupno nazočilo 275 članova HŠD-a i gostiju (u I. dijelu nešto manje). Skupština se odvijala prema predloženom i usvojenom D n e v n o m r e d u : I. dio: 1. Otvaranje Skupštine 2. Izbor radnih tijela Skupštine: a) Radnog predsjedništva b) Zapisničara c) Ovjerovitelja Zapinsika 3. Izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2003. god. i između dvije Skupštine: predsjednika, tajnika, glavnog urednika Šumarskog lista i Nadzornog odbora. 4. Rasprava po izvješćima i zaključci. 5. Verifikacija Programa rada i Financijskog plana za 2004.god. 6. Razno. II. dio: Tematska rasprava - savjetovanje na temu "Aktualna problematika hrvatskoga šumarstva". Poticajni referati: Mr. sp. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing. šum., državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva III. dio: Dodjela priznanja znanstvenoj savjetnici dr. se. Karici Corkalo-Jemrić Pretstavljanje Zbornika radova s obilježavanja 125. obljetnice Nadzorništva - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica (Senj, 27 - 28. studenoga 2003.). U predvorju se mogla vidjeti izložba vezana uz ovu obljetnicu. I. dio - Ad 1 i 2. Rad Skupštine otvorio je predsjednik HŠD-a akademik Slavko M a t i ć , pozdravivši sve nazočne, posebice ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva gosp. Petra Čobankovića, dipl. ing., njegove suradnike u odnosnom ministarstvu, državnoga tajnika Josipa Bartolčića, dipl. ing., pomoćnike ministra, prof. dr. se. Ivicu Grbe a i Milorada Stojanovića, dipl. ing. te predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sp. Darka Beuk a. Izrazio je posebno zadovoljstvo i zahvalu gosp. Petru Cobankoviću, našemu ministru, što je našao vremena makar kratko nazočiti skupu ovako velikog broja stručnjaka, koji pripadaju njegovom resoru. Da bi Skupština mogla raditi po Statutu i Poslovniku, izabrano je Radno predsjedništvo u sastavu: Ilija Gregorović, Juraj Zelić i Slavko Matić. Vođenje zapisnika povjereno je tajniku HŠD-a Hranislavu Jakovcu,azaovjerovitelje zapisnika izabrani su Josip Dundo vi ć i Miroslav Harapin. Nakon stoje Radno predsjedništvo zauzelo svoja mjesta, Skupštini se obratio ministar poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva gosp. Petar Čobanković. Izrazivši zadovoljstvo što ima priliku nazočiti ovako eminentnom skupu hrvatskih šumarskih stručnjaka okupljenih u HŠD-u, jednoj od najstarijih stručnih udruga sa zavidnom tradicijom i stručnom snagom, gosp. ministar se obratio nazočnima. "Nažalost, nismo u nekakvoj pretjerano sjajnoj situaciji i na koncu konca cjelokupna gospodarska situa- 301 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 84 <-- 84 --> PDF |
čija ogleda se i daje refleksije i na situaciju u šumarstvu. To je i prva godina kada su Hrvatske šume d.o.o. (HS) umjesto dobiti ostvarile gubitke, što je još jedan od razloga da svi skupa poradimo da HŠ postanu jedan od nositelja razvoja, ne samo šumarstva, nego i kompletnog gospodarstva. U tom kontekstu želio bih kazati da ćemo maksimalno poraditi na procesu restruktuiranja HS-a. Držimo, da tako veliko poduzeće i suviše centralizirano, ne daje one prave učinke, koje bi sukladno prirodnom bogatstvu trebalo ostvarivati. Znači, za iduće razdoblje pripremamo jedno detaljno restruktuiranje HŠ, a samim time ići će i proces decentralizacije. Sljedeće što bih želio najaviti u ovom kratkom obraćanju je, da smo podnijeli zahtjev Vladi RH za deregulaciju cijena. Situacija glede cijena drvne mase nije zadovoljavajuća, i nažalost dobrim dijelom to je rezultat sadašnje situacije u šumarstvu. Mi želimo izvršiti deregulaciju cijena, ali ne na način da to postane omča oko vrata drvnoj industriji. Želimo da drvna industrija bude u vezi sa šumarstvom, i u tom kontekstu treba gledati prebacivanje nadležnosti odjela Ministarstva i na odjel za drvnu industriju. Znači, konačno su se šumarstvo i drvna industrija našli unutar jedne institucije, unutar jednog Ministarstva. Držimo da je to pravi put kada analogno gledamo i u poljoprivredu, gdje se primarna proizvodnja i prehrambena industrija nalaze u istoj instituciji. Ovakav način logičan je i kada je u pitanju šumarstvo i drvna industrija, koje trebaju postati poluga razvoja naše domovine. Držimo da tu ima puno rezervi i da upravo ne radeći više na uštrb jedni drugih, nego radeći zajednički, možemo očekivati daleko bolje razultate. Naša čvrsta opredjeljenost je da najkvalitetnija drvna masa - najkvalitetniji sortimenti, završe u višim fazama obrade drva kroz hrvatsku drvnu industriju, a ne da budu samo propiljeni i da nama ostaje samo kora i manje vrijedni sortimenti, a da se ono najkvalitetnije dorađuje u drugim zemljama, koje nam onda vraćaju to kao skupi namještaj, umjesto da mi budemo ti koji će izvoziti gotov proizvod. U tom smjeru ići će sva naša nastojanja, a vjerujem da ćemo u vama imati potporu, kao što to i danas vaša nazočnost iz cijele RH govori, vjerujući da ćemo nastojati što kvalitetnije raditi u kontekstu razvoja šumarstva i drvne industrije. Još par riječi vezano uz pitanje koje možda dobiva i neke negativne konotacije šumara. To je pitanje prenamjene neobrasloga šumskog zemljišta. Činjenica je, da smo na temelju odluke Vlade donesene u Splitu zadužili resorno Ministarstvo i HS da evidentiraju neobraslo šumsko zemljište, koje bi onda išlo u prenamjenu za poljoprivredno zamljište radi podizanja dugogodišnjih nasada. Ova mjera ni u kojem slučaju nije usmjerena protiv šumarstva, nego držimo da je to jedna od mjera koja bi trebala učiniti korist šumarstvu, jer u toj istoj odluci stoji, da sukladno onolikoj prenamijenjenoj površini, onaj koji obavi prenamjenu, mora isto toliku površinu pošumiti. To je dobra mjera koja će biti u funkciji i razvoja poljoprivrede, ali isto tako povećanja površina pod šumom. Stoga tu ne trebamo biti suprotstavljene strane, nego trebamo raditi u zajedničkom interesu, tražeći što je optimalno postići na šumskom zemljištu, koje sada nije u funkciji šumarske proizvodnje. Na kraju želim uspješan rad Skupštine, a HŠD-u puno uspjeha u daljnjem radu. Neka bude uspješno i neka se kao do sada drži svoje tradicije i konstruktivnog rada na razvoju šumarstva". S. Matić se zahvalio gosp. ministru na pozdravu i riječima kojima je najavio glavne odrednice resornog Ministarstva glede šumarstva i drvne industrije. U nastavku ovoga tzv. pozdravnog dijela Skupštine, riječ je uzeo B. Prpić, koji je pred ovim skupom javno u svoje ime i ime nazočnih, čestitao predsjedniku HSD-a S. Maticu na izboru za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Izbor je obavljen na Skupštini HAZU 20. svibnja 2004. god. Svi s kojima je razgovarao u vezi ovoga izbora, kaže B. Prpić, "slažu se daje izabaran pravi čovjek, profesor uzgajanja šuma, dobar pedagog, dobar znanstvenik, a isto tako dobar šumarski stručnjak. HAZU je zaista pogodila s ovim izborom. Izborom S. Matica kao člana smatramo da će isti pomoći glede promidžbe šumarske struke, jer radi se o najvišoj znanstvenoj institucij u RH, čije se mišljenje i stav poštuje. Vjerujemo da će ga kao novi akademik, kao do sada, i u ovoj instituciji zdušno raditi na dobrobit šumarske struke". Nakon pljeska odobravanja i podrške 302 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 85 <-- 85 --> PDF |
nazočnih, akademik S. Matić zahvalio se na čestitci, naznačivši da je ovaj izbor uz priznanje njemu, ponajprije priznanje šumarskoj struci kojoj je podario 41 godinu rada. Svatko od nazočnih dao je svoj obol struci i znanosti, a posebno je istaknuo poduzeće Hrvatske šume d.o.o., koje je imalo i ima sluha i interesa taj rad stručno i materijalno pomoći. Ciljani projekti su mjesto gdje se znanost i praksa nadopunjuju i dolaze do zajedničkog rezultata, koji pripomažu struci, a gotovo da nema inženjera koji na terenu nije nešto izmjerio i obradio u cilju novih znanstvenih i stručnih spoznaja. Bez takve suradnje ni on kako kaže ne bi mogao polučiti rezultate, koji su ga uz pedagoški rad kvalificirali za redovitoga člana HAZU. Ad. 3. Predsjedavajući Radnog predsjedništva I. Gregorović najavio je izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u prošloj 2003. god., odnosno između dvije Skupštine. Kratkim izvješćem, predsjednik HŠD-a S. Matić naznačio je najznačajnije aktivnosti udruge u proteklom razdoblju. "Dame i gospodo, kolegice i kolege! Srdačno Vas pozdravljam i zahvaljujem što ste odazvali pozivu i što danas sudjelujete u radu 108. skupštine našeg HŠD-a. Na 6. sjednici Upravnog odbora HŠD-a održanoj 22. ožujka 2004. godine u Zagrebu, mi smo uz punu nazočnost članova UO odradili sjednicu i na njoj riješili, raspravili i prihvatili sve one bitne točke koje nužno moraju biti na dnevnom redu. Posebno smo raspravili izvješće o radu i poslovanju u prošloj godini. Kompletan materijal s te sjednice dobili ste prilikom poziva za ovu Skupštinu. Nadamo se da ste ga proučili i da ćete, ukoliko bude potrebno, iznijeti svoja zapažanja i dodatne prijedloge, a isto tako nadam se da će te se složiti s odlukama i zaključcima s iste. Moja je namjera da Vas ovom prilikom na najkraći način upoznam s nekim aktivnostima s kojima smo se prošle godine bavili. Generalno govoreći, sve ono na što smo, to sada možemo reći, i više od desetljeća upozoravali i predlagali, u interesu šumarske struke, a povezano s time i hrvatske države, uglavnom se nije prihvatilo, a pogotovo nije riješilo. To su problemi koje su trebali riješiti trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Vlada RH, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prostornog planiranja i zaštite okoliša i niz drugih državnih i nedržavnih institucija. Sve aktivnosti i reakcije detaljno su opisane na brojnim stranicama Šumarskoga lista i svatko tko je želio mogao se s istim upoznati. Moje osobno zapažanje i tvrdnja je daje šumarstvo kao struka i znanost, nastala prije 240 godina, kada su u Europi počele nicati pravne države. Šumarstvo je struka koja se temelji na pravnim propisima i može dobro funkcionirati jedino u pravnoj državi. Na našu veliku žalost, na primjeru šumarske struke, koja usput govoreći gospodari s najvećom nacionalnom vrijednošću u državi, možemo zaključiti da te pravne države još nema, ili je ima, no ona dobro ne funkcionira. Za tu tvrdnju možemo podastrijeti na desetke primjera, pa o tome danas ne bi trebali više raspravljati. Želja mi je da Vas u nekoliko riječi informiram samo o nekim posljednjim aktivnostima, koja su po svom značenju itekako važna za šumarsku struku, a s kojima smo se u proteklom razdoblju bavili. Sapunica o novom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma i dalje se nastavlja. Bivša Vlada ublažila je neke odluke na temelju naših protesta, a s odlukama nismo ni dalje zadovoljni. Nadali smo se da će nova Vlada to ispraviti, tim više stoje šumarski program sada vladajuće stranke zastupao s nama istovjetno gledište po tom pitanju. Nažalost, nova Vlada predlaže za šumarstvo još lošija rješenja. Radi se o podizanju višegodišnjih nasada na šumskom zemljištu. Šumsko zemljište i šume postala su najeftinija roba, ili bolje rečeno roba bez cijene na hrvatskom tržištu. Vinogradi, maslenici, plinovodi, autoceste i svi oni koji se sjete, jurišaju na šume i šumsko zemljište, nacionalno blago Hrvatske, naravno bez naknade. S terena dolaze informacije da veći dio predsjednika općina i općinica, bez da se i malo zacrvene, traže pravo raspolaganja s nekoliko stotina hektara šuma, kako bi doveli poduzetnike koji bi na tom prostoru gradili i iskorištavali poslovne i druge privredne objekte. Ovo je demokratska zemlja, i u njoj imaju prava izjašnjavanja ljudi svakakvih mentalnih sklopova, ali se u ovoj zemlji ne bi smjelo raditi suprotno odredbama važećeg Ustava, Zakona o šumama i zdravog razuma. Nadalje, protestirali smo kod predsjednika Hrvatske gospodarske komore i tražili svog predstavnika u Komori, koji će zastupati interese šumarstva. U dopisu smo tražili Udruženje za područje šumarstva i lovstva unutar Sektora za poljoprivredu, prehrambenu indus- 303 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 86 <-- 86 --> PDF |
triju i šumarstvo. Nastupili smo zajedno s predstavnicima Hrvatskih šuma i nadamo se najboljem rješenju. Detalje o tome možete pročitati u Zapisniku kojega ste dobili u materijalu za ovu Skupštinu. Bili smo aktivni na osnivanju samostalne Šumarske komore ili u okviru Inženjerske komore, Razreda za šumarstvo. Očekujemo angažiranje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, jer preko njega postupak treba ići na Vladu pa na Sabor. Radi se o bitnim uvjetima koji omogućavaju projektiranje u šumarstvu s pravom ovlaštenog projektanta-šumara. Tu smo uključili i rješavanje polaganja stručnog ispita, jer su te dvije stvari u uzajamnoj vezi. Htjeli smo i još želimo uspostaviti kontakte s novim Državnim zavodom za zaštitu prirode, uputili smo dopis ravnatelju, ali ne vidimo rezultate. Izgleda da baš nisu sretni s predloženom suradnjom ili taj prijedlog nisu ni uočili od silnih problema koje imaju. Oni su bar svima vidljivi, jer šume na očigled sviju nas nestaju, suše se, propadaju usprkos silnim profesionalnim privatnim poduzećima kojima je zanimanje "zaštita prirode" i koji taj problem skupo i neuspješno rješavaju trećerazrednim ekspertizama o utjecaju na okoliš. Narod doduše kaže da "šume i sirotinje neće nikad nestati", ali je taj isti narod ispustio iz vida da se mnogi na šumi i sirotinji bogate, a da šume ipak nestaju. To je samo nekoliko velikih problema s kojima se svakodnevno suočavamo, ali kao i uvijek s optimizmom gledamo na budućnost, jer vjerujemo daje hrvatska šumarska struka i šumarstvo jače i postojanije od neznalica i profitera koji mu rade o glavi. Zahvaljujem se na pozornosti, uz želje da uspješno odradimo 108. godišnju Skupštinu HŠD-a koju održavamo i u čast Dana hrvatskog šumarstva, pa Vam u toj prigodi upućujem iskrene čestitke". Kako su svi materijali za ovu Skupštinu, što je već rečeno, sadržani u Zapisniku 6. sjednice Upravnog odbora dostavljenom ograncima, te time i delegatima, a uz to i objavljeni u Sumarskome listu br. 3-4/2004., predloženo je da se izvješća tajnika, glavnog urednika Šumarskog lista i Nadzornog odbora ne čitaju, nego da delegati na ta izvješća s kojima su upoznati daju primjedbe i prijedloge. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad 4. Skupština je jednoglasno, bez posebnih primjedbi usvojila Izvješća. Ad. 5. Na Program rada i Financijski plan za 2004. god. također nije bilo primjedbi. Ad. 6. Pod ovom točkom denvnog reda nije bilo rasprave. Nakon ovoga nazovimo radnog I. dijela Skupštine, slijedila je kratka stanka za kavu, a zatim, II dio: Tematska rasprava - savjetovanje na temu "AKTUALNA PROBLEMATIKA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA" Otvarajući tematsku raspravu pod navedenim naslovom, predsjednik HŠD-a akademik S. Matić naznačio je kako je ona u skladu s našom tradicijom i potrebom da u okviru redovite godišnje skupštine raspravljamo o aktualnom trenutku hrvatskog šumarstva, posebice kada se u tom sektoru narodnoga gospodarstva najavljuju značajne promjene. Zahvaljujući im na odazivu, ponajprije najavljuje autore poticajnih referata za ovu raspravu, "uvaženu gospodu, naše kolege i danas najodgovornije ljude u šumarstvu Hrvatske, Josipa B a r t o l č i ć a , dipl. ing. šum., državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i mr. sp. Darka Beuka, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Uvjereni smo da će nam uvažene kolege realno iznijeti aktualne probleme hrvatskoga šumarstva, izazvati konstruktivnu raspravu i da ćemo na osnovi svega formirati stavove i donijeti odgovarajuće zaključke". Za formiranje zaključaka predloženo je i prihvaćeno Povjerenstvo u sastavu: T. S t a r č e v i ć , P Jurjević, J. Dundović iH.Jakovac. Prema najavi, u pozivnici za Skupštinu stoji da će s poticajnim referatima započeti državni tajnik J. Bart o l č i ć , no u dogovoru s njime najprije je riječ uzeo predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. D. Beuk. Nakon stoje pozdravio nazočne i čestitao predsjedniku HŠD-a S. Maticu na izboru za redovitog člana HAZU, predstavio je sadašnje stanje i viziju razvoja Hrvatskih šuma d.o.o. u sažetom referatu kojega prenosimo u cijelosti. Mr. sp. Darko Beuk Šumarstvo danas prikaz stanja i prijedlozi poboljšanja "Ovdje su nazočni skoro svi rukovoditelji uprava, službi, odjela, šumarija, revirnici, šumarski tehničari, znači skoro svi čelni ljudi u struci i proizvodnji te izvršitelji poslovne politike. Stoga bi se svi trebali prepoznati u teškoćama koje trenutno imamo i to u svojem djelokrugu rada. Nazočnim djelatnicima iz ministarstva i znanstvenicima sa Šumarskog Fakulteta i Šumarskog instituta ukazujemo na složenost poslovanja u kojoj su se zatekle HŠ i upućujemo zamolbu za njihovo uključivanje u iznalazak rješenja koja su u njihovoj domeni, a koja mogu pomoći u rješavanju trenutno nezavidne situacije. 304 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Prikaz stanja Iznijet ću neka razmišljanja u pokušaju analize postojećeg stanja u šumarstvu i njegovu okruženju, koja su ujedno i u suglasju s Vladinim programom i stavovima o načinu utvrđivanja i rješavanja nagomilanih problema u našoj gospodarskoj grani. Pokušat ću se ograničiti na stvarnu situaciju, bez imalo uljepšavanja i umatanja u celofan. Ako se bilo koga od nas ovdje nazočnih zapita za mišljenje: Kakvo je danas stanje u našemu šumarstvu?, vjerujem da će većina odgovoriti: pa nije baš tako sjajno. Stoje temelj za ovakvo mišljenje? Kao stoje već poznato, činjenica je da se naše Poduzeće nalazi u određenim teškoćama vezanim uz redovito podmirivanje svojih obveza prema zaposlenicima i dobavljačima, što naravno nije od jučer. Nelikvidnost i otežano finacijsko poslovanje nisu nepovoljne značajke koje danas krase samo naše poduzeće, to je nažalost naša gospodarska stvarnost, uzrokovana mnogim objektivnim i subjektivnim utjecajima proizišlim iz složenih socioekonomskih i državnopolitičkih odnosa zemlje u tranziciji, koja se bori za svoje mjesto pod suncem europskih integracija. U takvom nedefiniranom gospodarskom okruženju, Hrvatske šume su iz nekadašnjega Javnog poduzeća zaduženog za gospodarenje hrvatskim šumama i šumskim zemljištem, proglašene društvom ograničene odgovornosti, koje bi trebalo funkcionirati isključivo prema načelima rada trgovačkoga društva, poslovati i ostvarivati prihode putem tržišnih odnosa s partnerima. Međutim, ni danas još nije u potpunosti razriješen imovno-pravni status Društva, poglavito odnos prema šumama i šumskome zemljištu, jer šume i šumsko zemljište nisu u imovini Društva. Zbog toga se društvo Hrvatske šume može zapitati postoje li uopće pravnoekonomske mogućnosti, i je li opravdano ulagati u imovinu koja nije njegova. Velika nenaplaćena potraživanja, s dugim redovitim rokovima naplate te nemogućnost primjene tržišnih načela pri formiranju cijena vlastitih proizvoda, dobrim su dijelom uzrokovani spomenutim stanjem i odnosima nepostojanja tržišta, odnosno "tržišne insuficijencije". U vrijeme stalnoga porasta ulaznih cijena sjedne strane i nemogućnost povećanja vlastitih cijena već gotovo 8 posljednjih godina, nastupio je određeni manjak likvidnih sredstava koji znatno ograničava poslovanje Društva i dovodi do teškoća u podmirivanju financijskih obveza. Kreditna je zaduženost Poduzeća izravna posljedica ove situacije. Dodatni negativan utjecaj na stanje likvidnosti je relativno mala vrijednost imovine koja se vodi na Društvu, jer kako je već navedeno, u imovini se ne vodi vrijednost šuma i šumskog zemljišta, pa banke, poštujući svoja pravila, uvjetuju vraćanje kredita iz prethodnih razdoblja, da bi se mogli ponovo zaduživati. Tako u ovom trenutku nije moguće normalno poslovati i vraćati dospjele anuitete, bez mogućnosti reprograma kredita. Tu se još može spomenuti i visina kamata za kratkoročne kredite, koja je odraz boniteta tvrtke. Sljedeća stvar koja otežava poslovanje Poduzeća, a koju su dobro uočili i članovi irskog konzultantskog tima koji je radio studiju, a koja je trebala poslužiti kao ideja za način restrukturiranja našega poduzeća je, prema njihovim riječima, previsok stupanj zakonodavne propisanosti, jaka tradicija i oslanjanje na nadzorne mehanizme, a ja bih dodao i sporost i neprilagodljivost nužnih promjena zakonskih propisa pri novonastalim situacijama. Vezano uz ovu činjenicu (npr. u smislu odredaba članka 22. Zakona o šumama) nepotrebno se stvaraju ograničenja u poslovanju i tamo gdje to nije nimalo logično. Tako se za gotovo svaku kupoprodajnu aktivnost u svezi s kapitalom i promjenom imovine poduzeća mora tražiti suglasnost Vlade RH, iako se radi o nedvojbenom dijelu kapitala društava s ograničenom odgovornošću. Sljedeći od negativnih utjecaja koji otežavaju poslovanje Društva, a na kojega se izravno iz Struke ne može utjecati, je dobro poznata situacija preklapanja i kolidiranja odredaba Zakona o šumama s drugim zakonima i državnim pravilnicima. Često se događa da zakonske odredbe drugih zakona koji su doneseni poslije Zakona o šumama, nadjačavaju naš resorni zakon, iako je on još je uvijek na snazi. Zadnjih godina osjetno je u porastu trend brojnih zakonskih i političkih poteza, koje podržavaju čak i neki naši kolege iz struke, a koji promovira "zaštitu šuma i parkova od šumara". Ovime se također oduzima radno-životni prostor nama šumarima, te se moramo ozbiljno zapitati: ne bismo li kao struka morali hitno poraditi na učvršćivanju vlastitih političkih i statusnih pozicija u odnosima prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, podastirući ponajprije argumente struke koji nam, hvala bogu, ne nedostaju. Da ne bismo govorili samo o više-manje vanjskim uzrocima koji su doveli naš šumarski sektor u ne baš 305 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 88 <-- 88 --> PDF |
sjajnu situaciju, a na koju ne možemo bitno utjecati "iznutra", mora se dakako iznijeti i brojne vlastite slabosti koje značajno pridonose složenosti stanja. Ponajprije, mora se ukazati na činjenicu da poduzeće koje postoji i djeluje jedinstveno već više od desetljeća još nije ustanovilo i provelo odgovarajući model stimuliranja rada, već je u plaćama prisutan sustav "uravnilovke" koji razarajuće djeluje na rađanje i opredmećivanje novih ideja i prijedloga poboljšanja rada i poslovanja. Ovo je izravno povezano s informacijsko- knjigovodstveno-računovodstvenim sustavom i sustavom planiranja, koje bi moralo davati pravu sliku o uspješnosti rada i poslovanja manjih organizacijskih jedinica i doprinosa pojedinaca. Još uvijek ne postoje jasna mjerila za objektivno utvrđivanje uspješnosti. To znači da nam treba razvidan sustav knjigovodstva proizvodnje koji će utvrditi pravu cijenu koštanja po jedinici proizvoda. Plan poslovanja i knjigovodstveno praćenje moraju funkcionirati na način da lijeva strana objektivno iskazuje plan, a desna izvršenje. Komercijalno poslovanje Društva zbog navedenih problema s gospodarskim okruženjem, ali i nekih vlastitih shvaćanja komercijalne djelatnosti, svodi na prodaju trupaca više-manje poznatim kupcima po fiksnim cijenama, umjesto da smo ugradili u nj´ moderne marketinške elemente u svrhu osvajanja novih tržišta i proširenja ponude uslugama i drugim drvnim i nedrvnim proizvodima. Ranije spomenuta razmjerno visoka stopa kreditne zaduženosti tvrtke koja je primarno uzrokovana vanjskim uzročnicima, produbljuje svoje negativne učinke ako se sredstva ne rabe u svrhu stvaranja i povećanja novih vrijednosti. Nerijetko se događa da teško shvatljivim razlozima ulaganjima u objekte i sredstva za koja se nikako ne može pronaći opravdanost ulaganja, obezvrjeđujemo prihod stečen mukotrpnim radom u dobro znanim uvjetima šumarske proizvodnje. Ovdje se još može reći da opravdani, ali i često u datoj situaciji nerealni zahtjevi za povećanjem materijalnih primanja zaposlenika koji kao krajnju posljedicu rađaju opasnošću "živjeti iznad vlastitih mogućnosti", također ne pridonose stabilizaciji stanja. Mjere poboljšanja Kao mjere za svekoliko poboljšanje stanja, osim potrebe restrukturiranja i preustroja Poduzeća, koje bi u svom krajnjem učinku trebale uroditi očekivanim pomakom unaprijed, može se zaključiti da će ponajprije ispravljanje već spomenutih vlastitih nedostataka svakako dovesti do osjetnoga poboljšanja stanja u Struci i Sektoru uopće. Navest ću samo naznake što se može popraviti u današnjem poslovanju Društva da bi se povećala radna učinkovitost i snizili troškovi. U proizvodnome procesu proizvodnje drvnih sortimenata vrlo je bitno u izvršenjima držati se dinamičkih planova, jer odstupanja donose velike teškoće u ispunjavanju planskih zadataka i ostvarenju prihoda. Pri tomu veliku ulogu ima dobra makroorganizacija i raspored proizvodnih kapaciteta sječe i izrade, privlačenja i prijevoza, kako strojeva i opreme, tako i ljudi. U tome se može napraviti velika racionalizacija i uštedjeti mnogi troškovi. Starih i dotrajalih strojeva treba se što prije rješavati, jer su oni veliki generator prekomjernih izdataka za održavanje. Sustav informatičkoga popraćivanja proizvodnje drvnih sortimenata mora konačno pro funkcionirati, te opravdati svoje uvođenje bržim, lakšim, sigurnijim i jednostavnijim načinom proizvodnih evidencija. Uzgajanje šuma je djelatnost u proizvodnji gdje stručnost šumara ponajviše dolazi do izražaja. Postupanje prema pravilima struke može donijeti velike uštede, a izlaženje iz tih okvira donijeti ogromne gubitke. Nije svejedno radi li se obnova prirodnih šumskih sastojina sjemenom ili sadnicama. Shvaća li se dovoljno važnost prirodnih uroda sjemena i koriste li se ove prilike u dovoljnoj mjeri? Štiti li se nakon sjetve sjemena ponik od pepelnice i ostalih bolesti na odgovarajući način? Sve su to pitanja čiji samo potvrdan odgovor otvara nove mogućnosti poboljšanja proizvodnje. Kapacitete rasadničarske proizvodnje treba bolje koristiti, jer se njihovom racionalizacijom mogu uštedjeti znatna sredstva, kako osiguravanjem dovoljno kvalitetnih sadnica za vlastitu uporabu, tako i proširivanjem hortikulturne ponude za kupce izvan sustava Društva. Informacijska djelatnost mora se oblikovati kao sustav koji će u svjetlu suvremene komunikacije i tehnologije odgovoriti izazovima vremena i biti sigurna i učinkovita podrška proizvodnoj, plansko-analitičkoj i knjigovodstveno- računovodstvenoj djelatnosti. Njihovim zajedničkim djelovanjem kao sustava, mogu se očekivati pomaci u objektivnom utvrđivanju uspješnosti poslovanja ustrojnih jedinica i pojedinaca te biti podloga za nagrađivanje prema radu i ostvarenim rezultatima. Na taj se način može očekivati uvođenje različitih vrijednosti boda prema uspješnosti u skorom vremenu. Imamo li unutarnjih pričuva? Poznato je da je ukupan godišnji prirast na razini SGO Područja preko 8 mil. m3 bruto mase drva, a već godinama proizvodimo nešto više od 4 mil. m3 godišnje. U isto su vrijeme gospodarski vrjednije vrste drva premašene u izvršenim količinama. Ovo je utvrđeno analizom izvršenja SGO područja kojoj upravo istječe važnost. Činjenica je da se svuda u Svijetu bilježi rast uporabe drva u energetske svrhe. Drvo kao jedini pravi prirodni obnovljivi energetski izvor, uporabom u ove svrhe ne zahtijeva osobitu kvalitetu kao u slučajevima 306 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
kada se rabi kao gradbeni element, a istodobno se njegova uporaba za energiju dodatno potiče državnim i međunarodnim potporama. Stoga ovdje zasigurno ima mjesta za povećanje proizvodnje, čime se osigurava i veća zaposlenost. Poznato je da je u šumarstvima mnogih razvijenih zemalja aktualan porast nedrvnih prihoda i usluga kao značajan izvor dobiti u ukupnome poslovanju, a kod nas se još uvijek preko 90 % prihoda ostvaruje prodajom drva. Proširenjem cjelokupne ponude usluga, sporednih šumskih proizvoda i ostalih nedrvnih proizvoda mogu se aktivirati znatne unutarnje pričuve kojima se može stvoriti dodatan prihod. Povećanje proizvodnje i proširenje proizvodne djelatnosti uslugama i nedrvnim proizvodima jedini su način da se održi sadašnja i poveća buduća zaposlenost, poglavito mladim stručnjacima koji čekaju na posao i upravo završavaju fakultet. Pri tomu cjelokupna Struka, uključujući Hrvatske šume, Šumarski fakultet i Šumarski institut, srednje stručne škole i resorno ministarstvo, u suglasju moraju donijeti zajednički plan daljnjeg djelovanja. Deregulacija cijena šumskih proizvoda bitan je element u izgradnji ovoga partnerstva ne samo za šumarski sektor, već i samu drvnu industriju koja također mora doživjeti transformacije. Sve ovo će se teško ostvariti bez ranije spomenutoga nužnog jačanja pozicija Struke u državno političkim tijelima, organizacijama i kod predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti aktualne politike. Treba li otvoreno i javno govoriti o negativnostima i složenosti današnje situacije? Mislim da treba! O idiličnim se prizorima iz naših Državni tajnik J. B a r t o l č i ć , uz također upućenu čestitku akademiku S. Maticu, skrenuo je pozornost na značenje koje današnja Vlada daje šumarstvu i drvnoj industriji, što je potvrđeno i nazočnošću ministra Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing. šum. "Republika Hrvatska svoje prirodno bogatstvo zaštitila je Ustavom, te na taj način pokazala kako je svjesna svojih prirodnih potencijala, te kako je odgovorna u zaštiti tih istih potencijala. Jedno od svakako najvažnijih prirodnih bogatstava uz Jadransko more, poljoprivredno zemljište su šume i šumsko zemljište. Prema danas dostupnim podacima, šume i šumska zemljišta pokrivaju 44 % površine, a samo šume zauzimaju 37 % površine, što iznosi 0,46 ha po stanovniku. Prema tim podacima Hrvatska spada u šumovitije zemlje u Europi. Šumama u Republici Hrvatskoj gospodari se Zakonom o šumama, koji se temelji na Ustavu Republike šuma i nostalgičnim slikama iz proteklih vremena, o doživljajima iz šumarskoga života može uvijek pričati uz ugodna druženja i vrijeme opuštanja. U doba kada su plaće zaposlenih u šumarstvu pale ispod prosjeka gospodarstva, za razliku od vremena kada su u skladu s radnim uvjetima i rizičnosti zanimanja bile više i do 25 %, kada se teško izvršavaju obveze prema dobavljačima i zaposlenicima, kada preko 200 šumarskih inženjera čeka neki posao i danas postoje vrlo mali izgledi za njihovo skoro zapošljavanje na odgovarajućem radnom mjestu, ne smije se šutjeti. Već samo iznošenje problema u javnost i shvaćanje njihova značenja te opasnosti koje oni predstavljaju za život Struke, polovica je rješenja svih teškoća. Bez obzira na ova razmatranja, šumarstvo ima razloge za optimizam u viziji budućnosti. Kao što se stalno i svugdje ističe, imamo 95 % prirodnih šuma zavidne kakvoće i strukture. Imamo jaku struku duboko utemeljenu na tradiciji gospodarenja s prirodnim šumama i ljubavi prema šumi. Imamo jaku i stručnu znanstveno-nastavnu ustanovu koja je odgojila i proizvela naraštaje i naraštaje šumarskih stručnjaka koji su na svojim leđima iznijeli sve dosadašnje teškoće vezane uz mukotrpan i dugotrajan posao očuvanja hrvatskih šuma prirodnim i njihovim daljnjim unaprjeđivanjem. Imamo velik broj ljudi zaposlenih u šumarstvu koji radom i zalaganjem svakodnevno pridonose dobrom gospodarenju i izvršenju šumarske zadaće. Treba se samo izboriti za suglasje svih čimbenika Struke, uhvatiti se u koštac s naraslim problemima i zajedničkom voljom i naporima početi ih rješavati". Čobankovića ovoj Skupštini. U zajedničkoj zadaći pozvao je šumarsku struku na suradnju, koja je za ostvarenje zacrtanih ciljeva prijeko potrebna. Njegovo izlaganje također prenosimo u cijelosti. Hrvatske. Bogatstvo i raznolikost biljnih zajednica (preko 60) kao i biljnih vrsta (približno 4500 vrsta) u mnogome možemo zahvaliti zemljopisnom položaju, odnosno činjenici da Hrvatskom prolazi granica između euro-sibirsko, sjevernoameričke i mediteranske regije. Upravo ta biološka raznolikost, kao i činjenica o 150 godina tradicije šumarske struke i znanosti, imale su iznimno značenje u današnjem vrednovanju hrvatskih šuma, kao jednih od rijetkih u Europi koje imaju pretežito prirodnu strukturu. Doprinos šumarske struke i znanosti, osim u očuvanosti prirodne strukture, svakako je i u ispunjavanju ekoloških, gospodarskih i Smjernice razvoja l.Uvod 307 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
društvenih funkcija naših šuma. Vlasnička struktura posebno je interesantna, jer je država vlasnik 81 % šuma i šumskih zemljišta (2.024.474 ha) dok je u pri- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva pred sobom ima vrlo odgovornu i složenu zadaću, a to je osigurati institucionalni okvir za nastavak kontinuiteta šumarske politike, kao i za pronalaženje odgovora na mnoga danas otvorena pitanja koja su pred šumarstvo postavljena, kao izazov vremena i okruženja u kojemu se nalazimo. Samim unutarnjim ustrojem definirali smo okvire unutar kojih možemo djelovati, pa je tako vidljivo kako je pod ingerenciju našega Ministarstva ponovno vraćena drvna industrija, upravo s ciljem zaštite domaće sirovinske baze, kao i sa željom da se kroz poslovno, tržišno partnerstvo šumarstva i drvne industrije osigura stvaranje dodane vrijednosti, posebice kroz poticanje što većeg stupnja finalizacije proizvoda u drvnoj industriji. Izrada strategije razvoja drvne industrije koja je u završnoj fazi, ponudit će nove mjere, instrumente i pretpostavke za ostvarenje zadanih ciljeva. Upravo u iznalaženju zajedničkih rješenja postojećega stanja šumarstva i drvne in- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva oblikovalo je politički i strateški okvir za budući razvoj hrvatskoga šumarstva, u skladu s ostalim europskim državama koje su u zadnjih nekoliko godina doradile i upotpunile svoju šumarsku politiku i strategiju s međunarodno preuzetim obvezama i promjenama, vezanima za društvene vrijednosti, usvajanjem Vlade RH "Nacionalne šumarske politike i strategije" tijekom 2003. godine. Ipak, potrebno je ustvrditi kako je šumarsku strategiju nužno nadopunjavati, te kako je vatnom vlasništvu 19 % šuma i šumskog zemljišta (461.137 ha). Državnim šumama uglavnom gospodare Hrvatske šume d.o.o., poduzeće u vlasništvu države, dok manjim dijelom šuma gospodare ostali pravni subjekti (32.937 ha). Jedan od bitnih elemenata stabilnosti gospodarenja svakako je i vlasnička struktura, jer se stanje gospodarenja u državnim i privatnim šumama u mnogome razlikuje. Takva saznanja i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem i ratificiranjem većine direktiva, rezolucija i ostalih dokumenata globalnog i međudržavnog karaktera, svakako će znatno usmjeriti daljnje aktivnosti i na području usklađivanja zakonske i podzakonske regulative i na gospodarenje šumama s međunarodno prihvaćenim načelima. Primarna zadaća šumarske struke i znanosti je izrada novog Zakona o šumama, kao i pravilnika koji će proisteći iz Zakona. Vjerojatno ni ovom prigodom nije naodmet naglasiti kako temeljni postulati šumarstva, u smislu integralnog gospodarenja uz osiguranje potrajnosti i bioraznolikosti ne mogu biti dovedeni u pitanje. dustrije te u podršci Vlade Republike Hrvatske, osigurani su uvjeti za ostvarenje zadanih ciljeva. Isto tako osigurali smo kroz ustanovljenje Uprave za lovstvo mogućnost da se i u tom važnom segmentu učini kvalitativni iskorak, te da se lovstvo također u predstojećem vremenu pripremi za nove uvjete koji ga u procesima pristupanja Europskoj uniji očekuju. Posebnu važnost Upravi za lovstvo i Upravi za šumarstvo istakli smo vraćanjem šumarske i lovne inspekcije pod ingerenciju našega resornog ministarstva. Isticanjem problematike privatnih šuma kroz osnivanje posebnog odjela, jasno smo se odredili o važnosti gospodarenja privatnim šumama. Današnja ustrojbena struktura u mnogome se razlikuje od one prije samo nekoliko mjeseci, što ističemo kao posebnu prigodu koju je hrvatsko šumarstvo dobilo kao jedan od važnijih čimbenika korištenja prirodnih bogatstava te potencijala od kojih društvena zajednica s pravom očekuje puno više od samog čina pridobivanja drva. definiranje kvalitetne šumarske politike tek pred nama. Definiranje ciljeva i zadaća gospodarenja šumama i njihovo ostvarivanje, temeljeni su na definiranju i usvajanju dugoročne i kvalitetne šumarske politike, a osnovni preduvjet za donošenje takve šumarske politike je provedba nacionalne inventure šuma i vjerojatno razdvajanje funkcija upravljanja i gospodarenja šumama. Provođenje nacionalne inventure projekt je koji je tek započeo i u kojemu ove godine očekujemo značajniji pomak u realizaciji. Okupljanje svih zainteresi- 2. I n s t i t u c i o n a l n i okvir 3.Nacionalna šumarska politika i strategija 308 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ranih šumarskih, stručnih i znanstvenih potencijala, od poduzeća do znanstvenih ustanova oko zajedničkog projekta i njegovog provođenja, uz nadzor nezavisnog stručnog tijela i uz koordinaciju ministarstva, svakako je najvažniji zadatak osim izrade zakonske i podzakonske regulative. Ciljeve koje u procesu pristupanja EU moramo posebno akceptirati, su izvršavanje obveza prema Deklaracijama Ministarskih konferencija, jer će na sljedećim konferencijama valjati i dokazati stupanj izvršenja preuzetih obveza. Nacionalni šumarski program potrebno je prilagoditi međunarodnim standardima u smislu vrste i kvalitete podataka te uspostaviti partnerske odnose s relevantnim tijelima Europske unije. Praksa pokazuje kako su određena odstupanja od normi EU moguća, ako su temeljena na čvrstim argumentima, ali ih treba ponuditi već u pregovorima. Upravo iz navedenih razloga strategiju je potrebno u cijelosti pripremiti kako bi postala ključni instrument u procesu pristupa. Započet je postupak izrade novog Zakona o šumama, koji će osim navedenih usklađivanja sasvim sigurno donijeti i stvaranje preduvjeta za predstojeći proces restrukturiranja poduzeća za gospodarenje šumama, kao i definiranja statusa odnosno korištenja i osiguranja sredstava biološke reprodukcije šuma kao Ustavne kategorije na čitavom šumsko-gospodarskom području. Osiguranje biološke reprodukcije sjedne strane, uz istovremeno opredjeljenje za tržišno poslovanje i stvaranje dobiti, zahtijeva nužnost prenošenja gospodarske i financijske odgovornosti na niže ustroj bene jedinice, što podrazumijeva i određeni stupanj interesa i nadzora od strane lokalne zajednice. Takav ustroj temelji se na tržišnom poslovanju više samostalnih trgovačkih društava koja moraju ostvarivati dobit, a zajedno osigurati potrajnost prirodnih dobara i njihovu biološku reprodukciju, što je primarni državni interes. Nužno je isto tako definirati i ulogu Ministarstva u odnosu na upravljačku i nadzornu funkciju. Smatramo kako će definiranje jedinstvene šumarske politike kroz navedene aktivnosti omogućiti i ostale promjene koje su nužne u drugim zakonskim i financijskim regulativama, kao i određivanje uloge i zadaće šumarskog sektora u revitaliziranju pojedinih dijelova gospodarstva i društva. Restrukturiranje poduzeća za gospodarenje šumama proces je koji će sasvim sigurno privući posebnu pozornost već i samom činjenicom da o njegovom provođenju ovisi sudbina gotovo 10.000 zaposlenih, kao i članova njihovih obitelji. Sam proces restrukturiranja u dijelu je već i započet, a o njegovoj provedbi Ministarstvo će preko imenovanog povjerenstva voditi posebnu skrb. Kako bi restrukturiranje prema Programu Vlade RH bilo što kvalitetnije, nužno je bilo angažiranje ekonomskih i pravnih eksperata koji će uz pomoć šumarske struke osigurati provođenje programa. Za očekivati je potpuno nov pristup vođenju poslovne politike poduzeća u smislu preuzimanja ovlasti, ali i pojedinačne odgovornosti za svakodnevno izvršavanje preuzetih obveza. Posebno se očekuje i postavlja kao imperativ zaštita šumarske struke kroz osnivanje Komore inženjera šumarstva i drvne industrije te licenciranje sredstava i tehnologija.Vjerujemo kako će već početak iduće godine označiti i početak uvođenja licenciranja te državnog ispita, također jednog od bitnih elemenata te zaštite. Unutar poslovne politike posebnu pozornost usmjerit će se na upravljanje troškovima, kao i plaćama, te posebice važno - ljudskim resursima. Razvoj poduzetništva svakako je potreban i u šumarstvu, no to je isto tako proces koji je a priori vezan za zaštitu struke, pa ga u tom kontekstu treba i razvijati. Upravo razdvajanje upravljačke i gospodarske funkcije dovest će i do nužnog izdvajanja izrade osnova gospodarenja iz temeljnih djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. te veće uloge resornog Ministarstva, kao i otvaranje privatne inicijative uz licenciranje radova. Jedan od svakako velikih problema s kojima se šumarstvo danas susreće je i taj, da smo mi šumari uglavnom sudionici u događajima koje u pravilu osmišljavaju drugi, te je u mnogome i naš status unaprijed u tim događajima definiran. Upravo proces privatizacije nužno je pažljivo osmisliti i usmjeriti ga kao proces koji će otvoriti mogućnost zapošljavanja šumarskih inženjera i tehničara, ali i šumarskih radnika uz poticajne mjere državne politike. Poslovna politika definirana je tržišnim odnosima koji su za nas posebno zanimljivi u politici cijena proizvoda u šumarstvu. Upravo ovih dana ti tržišni odnosi uspostavit će se s drvnom industrijom, kao našim dugoročnim strateškim partnerom. Samim činom deregulacijc cijena neće se riješiti problemi ni u šumarstvu ni u drvnoj industriji. Osim deregulacije cijena šumarska struka mora napraviti dodatan iskorak u zaštiti državnih interesa, te što je moguće prije, a najkasnije do kraja ove godine, predložiti Vladi RH donošenje Zakona o trgovinskim klasama i započeti s primjenom europskih normi. Paralelno s ovim procesima, nužno je započeti s osmišljavanjem burze šumskih proizvoda, ma što to u ovom trenutku značilo, te uspostaviti jedinstvenost tržišta šumskih proizvoda na cijelom području RH. Samo tako transparentan način rada omogućit će strateškom partneru (drvna industrija) mogućnost za provođenje mjera iz strategije koju smo već spomenuli. Tradicionalan način gospodarenja šumama u budućnosti će svakako nailaziti na sve veća ograničenja, te je samim tim nužno već sada pronalaziti nove načine ostvarenja prihoda, posebice u ekološkom dijelu gospodarskih aktivnosti. Upravo u ovom dijelu vidimo neiskorištene potencijale šumarske struke, kao i odgovor na pitanje zašto zaštita prirode kao jedna od temeljnih funkcija šumarske struke nije unutar istog ministarstva. Vjerujemo kako će ova otvorena pitanja vrlo sko- 309 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ro dobiti i konkretne odgovore. Upravljanje šumskim zemljištem također je jedno od do sada neiskorištenih, a vrlo često i osporavanih područja, te je nužno novim Zakonom urediti i ovo područje. Da ne bi ostalo nerazjašnjeno na što se konkretno misli, podsjetit ću sve nas kako je prema odredbama članaka 15. i 48. Zakona o šumama moguće na šumi ili šumskom zemljištu građenje objekata za gospodarenje šumama, kao i objekata koji su predviđeni prostornim planom. No, tu činjenicu znamo svi, pa ona ni nije izazivala posebne nedoumice. Najviše sporova izazvala je služnost na šumskom zemljištu, pogotovo u svrhu podizanja dugogodišnjih nasada vinograda, voćnjaka i maslinika, zato što je velik dio privatnog poljoprivrednog zemljišta izvan funkcije te bi se mogao koristiti u navedene svrhe. Upravo ta činjenica da se radi o privatnom zemljištu, definirala je nemogućnost korištenja istog bez suglasnosti vlasnika, što je dugotrajan i neizvjestan proces. No, bez obzira na činjenicu daje zbog atraktivnosti položaja velik interes iskazan za šumsko zemljište (posebno u Istri i Dalmaciji) kao i na činjenicu da Vlada RH kao vlasnik može učiniti što god želi sa svojom imovinom, šumarska struka nije ponudila optimalan način gospodarenja šumskim zemljištem, već je naprotiv često bila izložena kritici zbog nenamjenskog trošenja sredstava OKFŠ-a s jedne strane i zbog vrlo lošeg gospodarenja šumskim zemljištem s druge strane (ilegalno korištenje mineralnih sirovina). Upravo navedene činjenice govore kako šumari nemaju dovoljno zastupljenu javnost u svom radu, kao i činjenica da smo kao struka razjedinjeni i da uglavnom funkcioniramo 4. Umjesto zaključka Šumarstvo danas nužno mora nametnuti opće društvene interese kao prioritetne, osmisliti ih te ponuditi vlasniku na korištenje. Zakon o šumama uskladiti s međunarodno preuzetim obvezama, ali isto tako zaštititi dosadašnji način gospodarenja uz uvažavanje sve većih ekoloških i socijalnih zahtjeva. Provesti restrukturiranje Hrvatskih šuma na načelima ostvarenja dobiti, ali uz prenošenje ovlasti i odgovornosti na samostalna trgovačka društva. Poticaj raspravi dao je u nastavku i predsjednik HŠD-a S. Matić, čije izlaganje radi aktualnosti problema s kojima se neprestano susreće šumaska struka, također nije potrebno kratiti. "Znam da danas hrvatsko šumarstvo pritišću mnogi problemi više subjektivne nego objektivne naravi, a isto tako mišljenja sam da jedan veliki dio problema i njihovo rješenje ponajprije ovisi o nama šumarima. To je vjerojatno naša rezerva za kojom ćemo morati posegnuti kada shvatimo da ipak sve ovisi o našem radu, redu i pona kuloarskoj razini. Važnost stvaranja jakog šumarskog lobija sasvim je sigurno i od državnog interesa, te tu činjenicu valja što prije iskoristiti ukoliko ne želimo postati tek promatrači u procesima provođenja šumarske politike. Smatramo kako nije vrijeme za dokazivanje o tome tko je veći zaštitnik šumarske struke, jer današnje stanje šumarstva, posebice poduzeća za gospodarenje šumama, daleko je od zadovoljavajućeg. Poslovni rezultat poduzeća za prošlu godinu odraz je razjedinjenosti struke, kao i prevelike politizacije šumarstva, ali isto tako i neodgovornosti pojedinaca. Negativan rezultat neće samo tako proći nezapaženo, već će zasigurno imati velike i uglavnom negativne konotacije na cjelokupno šumarstvo. Upravo buduće aktivnosti koje nas čekaju, moraju onemogućiti neodgovornim pojedincima stavljanje osobnih interesa, pred interes cjelokupnog šumarstva. Posebno poglavlje, i to ono najsvjetlije, zauzimaju naše šume, one su odraz naše orijentacije u budućnosti, ali i dokaz kako šumarska struka kroz povijest nije mijenjala osnovne postulate koji zapravo tek u budućnosti dobivaju svoju pravu cijenu. Održivo gospodarenje našim šumama dobilo je potvrdu kroz FSC certifikat za svih 2.000.000 ha kojima gospodare Hrvatske šume. Ta činjenica posebno je važna, jer će nam pripomoći u izradi nacionalnih standarda koji će biti baza za certificiranje šuma u Hrvatskoj. Važnost ovoga standarda je i u tome, što i dio drvne industrije također ima FSC certifikate (ukupno 19) koje je nužno iskoristiti u predstojećem provođenju strategije za razvoj drvne industrije. Osigurati biološku reprodukciju na čitavom šumsko- gospodarskom području. Osigurati zaštitu šumarske struke osnivanjem Šumarske komore. Uvesti licenciranje radova i tehnologija. Osigurati institucionalnu podršku u provođenju šumarske politike i strategije. Osigurati javnost rada šumarske struke i hrvatskih šuma kao poduzeća za gospodarenje šumama! štenju, koje mora biti dominantno u našem poslu. Moramo shvatiti da svi koji rade u hrvatskom šumarstvu, a najviše inženjeri šumarstva i ostali diplomirani stručnjaci, moraju biti pravi menadžeri na svom radnom mjestu, i da samo o takvoj angažiranosti ovise stanje poduzeća, stanje šuma i osobnih primanja svakog pojedinačno. Vlastita poduzeća, poduzeća supruga, braće i tetaka, prijatelja i si. (a mala smo zemlja i sve se zna) kojima je temeljna djelatnost šumarstvo, trebala bi biti prošlost. Svatko se mora opredijeliti za jedan posao i jedno podu- 310 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 93 <-- 93 --> PDF |
zeće. Nije pošteno ponašanje po onoj već poznatoj inačici, da mnogi u hrvatskoj žanju a boga mole da kiša pada negdje drugdje, u ostalom zna se gdje. Doduše, kada je o šumarima riječ, ova gospoda ne siju nigdje, a debelo žanju najmanje na dva mjesta. Ovom prilikom htio bi upozoriti na odnos sada bivšeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te njihovog Zakona o zaštiti prirode, prema šumama, ali i prema šumarstvu. Danas je to Zavod koji se neznatno organizacijski promijenio, ali pogubne posljedice onoga bivšeg danas su itekako vidljive, a njegovi današnji nasljednici bar za sada ne čine ništa da bi se te posljedice ublažile. Bez učešća šumara, odnosno šumarske struke i znanosti, prihvatio se navedeni Zakon, iako smo na njega na vrijeme argumentirano reagirali o čemu smo već pisali u Šumarskom listu. Europske norme za zaštitu okoliša a šuma pogotovo, prihvaćaju se bez argumentirane stručne rasprave o posebnosti i kvaliteti prirodnih šuma u Hrvatskoj u odnosu na europske. Rasprava je i nemoguća, jer u tom Ministarstvu i nije bilo šumara koji bar malo poznaju stanje šuma i šumarstva Hrvatske, a pogotovo ne poznaju europske šume i šumarstvo, da bi na njega dali kritički i argumentirani osvrt. Osim toga, zadatke i projekte dobivene od Europske unije i dakako velika financijska sredstva, povjeravaju se privatnim poduzećima koja nemaju ni stručne ni znanstvene kvalifikacije za takav posao, ali znaju uzeti svoje mecene za suradnike. To im nije nikakav problem, niti jedni ni drugi baš o šumarskoj struci ne znaju puno, no dobro plivaju u vodama gdje isključivo politika bez struke vodi glavnu riječ. Najbolji primjer za to su studije utjecaja na okoliš. Najnoviji primjer sušenja jelovih šuma uz trase novog autoputa, posebice na području Otočca se događa suprotno od "veleučene" studije, koju takva poduzeća upravo čine. Negativni utjecaji se upravo drastično za šumu i društvo događaju. Pitamo se tko će namiriti štetu. Jesu li "Hrvatske šume" i ostali zaduženi za šume i okoliš poduzele nužne korake? Jesu li pozvali one koji su izradili Studiju da snose posljedice svog neznanja. Vjerojatno bi u pravnoj državi netko za to morao odgovarati i materijalno i moralno. Ovo pitanje i ovaj problem potaknut je na zadnjoj sjednici UO HŠD i smatrao sam svojom dužnošću da taj vrlo značajan problem iznesem pred ovu Skupštinu. Nažalost, takve se stvari događaju i u drugim strukama (proglašenje kalifornijske pastrve autohtonom vrstom i dozvola umjetnog uzgoja u našem moru, kamenolomi na Lastovu i si.). Ovakve pojave nisu čudo kada se zna, a jedna ugledna profesorica, biolog na Prirodoslovno- matemetičkog fakultete u Zagrebu otvorenim pismom upozorava, citiram: "Kako je moguće da se načelnik Odjela za strateška planiranja utjecaja na okoliš Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske udružuje s privatnim tvrtkama APO, PUTO, 1ND-EKO, DVOKUT, ECRO, IGH, IPZ, Uniprojekt MCF, Ant-Laboratorij, OIKON itd. i osniva Hrvatsku udrugu stručnjaka zaštite prirode i okoliša´? Ne bi li načelnik Odjela koji je najčešće i predsjednik Povjerenstva za ocjenu studija utjecaja na okoliš koje u najvećem broju slučajeva izrađuju upravo te tvrtke, morao biti na "suprotnoj strani"? Mislili smo, do nedavno, daje šumarstvo jedina struka u Hrvatskoj koja je šikanirana i omalovažavana od novopečenih zaštitara, ali i profitera razne provenijencije. Nažalost, čini se daje to danas opća pojava. Razloge uz to što ne funkcionira pravna država, možemo tražiti i u poplavi novopečenih zaštitara prirode koji to nisu ali im se to isplati raditi. U svezi s tim, još ću jednom citirati uvaženu profesoricu, svjetsku stručnjakinju za biologiju mora, s kojom se u potpunosti slažemo, a koja pita: "Kako to, gospodine načelnice Odjela za strateško planiranje utjecaja na okoliš, da ne znate da stručnjaci zaštite prirode i okoliša ne postoje, stoje i dobro, jer bi se radilo o zaštiti radi zaštite, a danas tako više nitko ne razmišlja? Postoje stručnjaci raznih prirodoslovnih i društvenih struka, koji imaju znanje, iskustvo, moral i poštenje, i sa svim tim zajedno pokušavaju zaštititi okoliš i prirodnu baštinu. Okupljanje u udruge neće nas uvjeriti da su izrađivači studija o npr. masovnom uzgoju pastrva u Velebitskom kanalu ili kamenolomu na Lastovu ili tunogojilištima u uvalama i kanalima našeg Jadrana (ja bih dodao i studije utjecaja na okoliš autoceste kroz Gorski kotar i Liku) stručnjaci za zaštitu prirode i okoliša, s obzirom da tvrde kako će u svim tim zahvatima utjecaj na okoliš biti zanemariv ili nikakav! Kako je moguće da u nedavno imenovanom Povjerenstvu za izradu novog pravilnika za izradu studija o utjecaju na okoliš, za zahvate na moru i uz more nema ihtiologa i biologa"?, a ja bih dodao da nema ni šumara! Mislim da ovo ne zaslužuje nikakav komentar. Svakom razboritom čovjeku sve je jasno, čak i više od toga. Nastojat ću samo u kratkim crtama iznijeti kako se ovo stanje reflektira na šumu i šumarstvo danas i kako to izgleda prikazano brojkama. Šumarska su struka i znanost u Europi nastale ponajprije zbog zaštite šuma, a svi radovi koji se u njima izvode, posebice radovi njege i obnove, u svakom su dobrom šumarstvu u funkciji zaštite i održavanja šuma u optimalnom prirodnom stanju. Danas se u Hrvatskoj nalazi 2,485.611 ha šuma i šumskih zemljišta, što predstavlja 43,5 % ukupne kopnene površine Hrvatske. Sumom u različitim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima obraslo je 2,078.289 ha, od čega su 1,243.442 ha ili 60 % šume visokog uzgojnog oblika ili šume iz sjemena (regularne i preborne), 504.901 ha ili 24 % su šume niskog uzgojnog oblika ili panjače, a ostalih 329.946 ha ili 16 % su šume u nekom od degradacijskih oblika (30.824 ha makije, 13.203 ha garizi, 279.019 ha šikare, 6.900 ha šibljaci). 311 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Od ukupne površine šuma 95 % prirodne su šume nastale prirodnom obnovom, a 5 % su šumske kulture ili umjetno podignute šume. Državne šume zauzima ju 82 %, a privatne 18 % površine. S državnim šumama gospodari jedno poduzeće i to Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Privatne šume usitnjene su s prosječnom površinom po vlasniku od 0,7 ha i male drvne mase po hektaru od 70 m3. Cilj i način gospodarenja odabire se ovisno o tome koja je funkcija šume u pojedinoj sastojim posebno naglašena ili je zbog nekih opravdanih razloga treba naglasiti. S obzirom na postavljeni cilj, sastojine se razvrstavaju u ove skupine: gospodarske, zaštitne i posebne namjene. Gospodarske šume zauzimaju površinu od 1,965.541 ha, a glavna im je namjena u optimalnoj proizvodnji drva i sporednih šumskih proizvoda. Zaštitne šume zauzimaju površinu od 88.839 ha, a osnivaju se ponajprije zbog zaštite tla, vodotoka, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata. One su ozakonjene na temelju Gospodarske osnove područja, koje predlažu i izrađuju šumarske organizacije. Šume posebne namjene zauzimaju površinu od 23.909 ha, a to su najčešće sjemenske sastojine, šume za znanstvena istraživanja, za obranu zemlje, za odmor i rekreaciju i dr. Unutar gospodarskih šuma nalazi se 683,5 ha prašuma koje se isključuju iz redovitog gospodarenja, zaštićene su na prijedlog šumarskih organizacija, a uključuju se u one šume kojima je uz ostalo vrlo značajna općekorisna (ekološka i zaštitna) a ne gospodarska funkcija. Osim zaštitnih šuma, šuma s posebnom namjenom i prašuma, kojima šumarstvo posvećuje posebnu pozornost, najviše zbog ekoloških i zaštitnih, tj. općekorisnih funkcija, hrvatsko šumarstvo opterećeno je s još 329.946 ha šuma koje se nalaze u različitim degradacijskim stadijima (šikare, makije, šibljaci, garizi). Te šume, koje se možda i neopravdano svrstavaju u gospodarske šume, pretežito se nalaze na području mediterana i submediterana. U njih hrvatsko šumarstvo ulaže velik rad i financijska sredstva glede njihove zaštite, očuvanja i unapređenja, a one ne daju gospodarska već samo općekorisna dobra koja svi koriste, najviše turizam. Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno opredijelilo za gospodarenje zaštitnim šumama, šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim šumama, čija je ukupna površina 443.378 ha, značajna isključivo zbog općekorisnih a ne gospodarskih, materijalnih razloga. Ta površina kojom se gospodari s ciljem povećanja općekorisnih funkcija, predstavlja 18 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. Na temelju Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja imaju površinu od 586.651,05 ha, od koje su preko 80 % šume. Od navedene površine na 447.672 ha, od čega se na parkove prirode odnosi 429.132 ha, u kojima je prema odredbama Zakona o zaštiti prirode dozvoljena gospodarska aktivnost. Na temeljem Zakona o zaštiti prirode pod poglavljem 4. u člancima od 51. do 56. stoji daje nužno je osnovati nacionalnu ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio sveukupne europske mreže i mreže NATURA 2000, što je obveza u svezi s potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske u Europsku uniju. Prvi dio toga projekta sastoji se u izradi Preliminarne ekološke mreže. Po Preliminarnoj ekološkoj mreži, stoje razvidno iz karte i tablica površina, većina od 32 % površine kopna Hrvatske obuhvaćene ekološkom mrežom, odnosi se na šume. Uz do sada zaštićena područja, što čini jezgru mreže, dodatna područja, visinska područja i nagibi terena čine površinu od 772 220 ha, koridori koji to povezuju zauzimaju daljnjih 817 650 ha te zaštitne zone od 217 870 ha, što ukupno iznosi zaštićenu površinu od 1 809 750 ha. Pitamo seje li to prijedlog ukidanja šumarstva kao struke, koja je jedina kvalificirana da upravlja i gospodari šumama. Stanje naših šuma danas je to potvrdilo. S obzirom da su predlagači u Ekološku mrežu uključili sve najkvalitetnije sastojine nije čudo što su predložili 32 % površine Hrvatske ali je začuđujuće da su uzeli površinu čak 3 puta veću od one koju traži EU, koja kaže da je najmanje 10 % površine dovoljno za ekološku mrežu. Još više čudi što predlagači u Ekološku mrežu nisu uključili velik dio šuma mediterana i submediterana koje se nalaze na čak 42 % površine Hrvatske. U članku 54 navedenoga Zakona doslovno piše, da su ekološki značajna područja uz ostale i "područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj i državnoj razini", što znači da ne postoji razlog njihovog neuključivanja. Upravo te šume traže rekonstrukciju ili obnovu ekosustava, što su neke europske države i napravile (Češka), predlažući površinu Ekološke mreže od 27,8 %, u kojoj dominiraju šume koje treba rekonstruirati (šumske kulture). Prema usmenim informacijama kolega iz Austrije, oni će uzeti samo 10 % površine, upravo onoliko koliko traži EU. Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno opredijelilo da gospodari s zaštitnim šumama, šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim šumama čija je ukupna površina 443.378 ha. isključivo zbog općekorisnih, a ne gospodarskih materijalnih razloga. Ta površina kojom se gospodari s ciljem povećanja općekorisnih funkcija predstavlja 18 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. To je vrijedna površina uz napomenu da su hrvatske šume takve očuvane prirodne strukture da su sve u funkciji zaštite okoliša odnosno općekorisnih i gospodarskih funkcija. Ovakvim, ponajprije sa stanovišta racionalnog i potra- 312 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 95 <-- 95 --> PDF |
jnog odnosno održivog gospodarenja sa šumama, nerazumnim prijedlozima, uništavamo optimalnu strukturu naših šuma, a to znači njihovu vitalnost, biološku raznolikost, produktivnost i vječnost. Hrvatsko šumarstvo u svojim temeljnim odrednicama ima zaštitu šuma kao značajan razlog svih zahvata u održavanju prirodnih šuma u optimalnom i vječnom stanju. Isto to šumarstvo nije protiv svjetskih i europskih težnji glede zaštite šuma, koje su formirali ponajprije ocjenjujući stanje svojih šuma i svoga šumarstva. Takvo stanje nije za usporedbu s hrvatskim šumama i šumarstvom. Svi oni koji poslušno prenose zadatke EU u Hrvatsku kada je riječ o šumama, morali bi argumentirano raspravljati i sučeljavati se s postavkama, koje nisu primjenjive za hrvatsko šumarstvo. Najbolji primjer za to je ovdje izneseni stav šumara Austrije i Češke. Kod nas je veliki problem što naši zaštitari izdvajaju velike i kvalitetne šumske komplekse u neku vrstu zaštite. Opće je poznato da trajna, pasivna i po mnogima "policijska" zaštita koja isključuje stručne radove njege i obnove, temeljene na znanstvenim i prirodnim načelima razvoja šuma, vodi u degradaciju tih vrlo složenih, dinamičnih i osjetljivih ekosustava. Sume se zahvatima njege i obnove na prirodnim načelima održavaju u optimalnom stanju koje je vječno. Izostankom tih zahvata šuma gubi biološku raznolikost, produktivnost i stabilnost te prelazi u fazu starenja i propadanja te povratka na inicijalnu, nekvalitetnu i životno kratkotrajnu vegetaciju. Ovakvom politikom "zaštite" šuma ne gubi samo šumarstvo i djelatnosti vezane uz njega, nego i cijelo društvo. Ovaj kratki prikaz jednog od gorućih problema hrvatskoga šumarstva, a po našem mišljenu i cijele države ide na dušu sviju nas, a ponajprije onih kojima su povjerene šume i šumsko zemljište, a koje obuhvaćaju gotovo polovicu države. Od njih očekujemo najviše jer su kod njih, kako narod kaže, i škare i sukno. Pitamo se postoji li znanje, snaga i volja za rezanje? Nakon ovog dodatnog poticaja za raspravu predsjednika HSD-a, za raspravu se javio J. Vukelić, koju radi važnosti i vjerodostojnosti također prenosimo u cijelosti. "Neće biti ništa osobito, niti previše dugo, ali gospoda iz HŠ koja najbolje poznaju problematiku u pravilu ne raspravljaju, jer se boje kao kod one američke "sve što kažeš bit će usmjereno protiv tebe". Prema tome, mi koji nismo u sustavu, nama je ipak nešto lakše nešto reći, jer znam da nije ništa usmjereno protiv mene, a ponajprije ako nešto kažem nije usmjereno protiv nikoga. Prekjučer navečer, doživio sam nešto lijepo od 30-tak kolega iz Slovačke, kada smo bili u Umagu i kada se pjevala šumarska himna "na polane volci viju", svi su stajali. Bilo je prekrasno promatrati to. Mi smo bili zajedno s njima. Mi uglavnom takvih stvari nismo imali i nemamo, što ne znači da su disonantni tonovi i da ne mislimo isto. Ja ću vrlo kratko reći ono što mislim o referatima naših kolega. Stoje činjenice koje su iznesene, ali moram naglasiti da sam u referatima prepoznao dijelove nekih bivših strategija i nekih bivših referata, koje su i dovele do današnjega stanja. 40 % bi bilo odgovora daje danas stanje loše, 30 % da je stanje vrlo loše, a ne da je sjajno. Prema tome, činjenica je daje situacija, shvatite kako hoćete, najteža od kada postoji hrvatska država. I službeno smo zabilježili negativan rezultat i kroz referate protiv kojih nemam ništa, ali steko sam dojam da, ili nisu prepoznali pravu problematiku, ili nisu htjeli uprijeti prstom na nikoga i tako okarakterizirati ga. Jer, rečeno je daje stanje loše i da bi trebalo biti drukčije, no ne možemo raspravljati samo na način, trebalo bi, moglo bi se, očekuje se i si. Za ovakvo stanje očekuju se potezi i beskompromisne mjere, koje su morale biti sadržane u točkama i koje su za šest mjeseci morale dati rezultate. To je ono što je trebalo iznijeti, jer je nedvojbeno da podršku naša gospoda, i državni tajnik, dakle Ministarstvo na čelu s njim i državno poduzeće HŠ na čelu s gosp. Beukom imaju, i podrška uopće nije upitna. Dakle podršku imaju, ali vremena nemaju. Hrvatska je jučer igrala na europskom nogometnom prvenstvu, rezultat je bio 0:0. Zašto? Zato stoje loše igrala. Sve one prednosti koje je gosp. direktor spomenuo, bile su i do sada, pa je ipak stanje loše. Prema tome, u takvim situacijama ili se mijenja taktika, ili se mijenjaju igrači, ako ne ide onako kako treba. A evo i rezultata za 4 mjeseca ove godine na zadnjem Nadzornom odboru, dakle govorim s punom odgovornošću, inače se ne bih ni javio, bio je više nego loš, negativan, najteži u posljednjih 15-ak godina. Direktor je samo dodao daje za četvrti mjesec još lošiji. Takvo stanje traži interventne mjere, traži odlučne ljude, apsolutnu suradnju i podršku. Jaje u ovom trenutku nisam prepoznao, takvu odlučnost s obzirom na tako teško stanje. Da ćemo svi 313 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 96 <-- 96 --> PDF |
pomoći, u to nema nikakve sumnje. Ja vas molim, da se ovo ne shvati kao kritika nikakvo nezadovoljstvo. Svatko sa svoje strane treba uprijeti snage, ali vremena, jer dolaze i godišnji odmori, nemamo. Nećemo dizati ruke samo za nove kredite, kako bi se isplatile plaće i osigurala tekuća likvidnost. Mi moramo raditi na drukčiji način, a ovi ljudi to mogu i dobit će našu punu podršku, a vjerujem i sviju vas. I pitanja gosp. predsjednika HŠD-a iznesena danas u izvješću o radu ovoga Šumarskog društva, koja su mi se više nego svidjela, na kraju isto nisu dobila odgovore. Vrijeme je da svi poradimo na njima". Raspravu je nastavio J. Dundo vic, dopredsjednik HŠD-a, složivši se s ocjenom prethodnika u raspravi da je stanje u kojemu se nalaze Hrvatske šume d.o.o. vrlo složeno i teško, te treba poduzeti određene mjere koje bi trebale riješiti neke stvari kratkoročno, već za šest mjeseci, a zatim ići na mjere za dugoročno rješenje. No, tu se postavlja pitanje "koliko ovo naše današnje rukovodstvo ima podrške u nama i koliko mu mi kao kolege na terenu aktivno želimo pomoći, uz najbolju vjeru i bez držanja fige u džepu? Danas ima sigurno 300 kolega koji imaju privatne tvrtke iz šumarske djelatnosti i van nje a rade u Hrvatskim šumama d.o.o. Oni bi trebali jedanput odlučiti, ili sam zaposlenik Hrvatskih šuma d.o.o., ili idem u poduzetnike gdje bi dobio npr. petogodišnji ugovor, a ne da i dalje ostaju u poduzeću, zauzimajući radno mjesto onima kojima bi to bilo jedino zaposlenje i još stvaraju troškove poduzeća u korist svojih privatnih poduzeća, stoje sukob interesa". U daljnjoj raspravi J. Dundović ukazuje na nekorektnosti nekih kolega s Fakulteta i Instituta, koji pored ugovorenog ZIR-a s Hrvatskim šumama, prema petogodišnjem programu, traže zaradu u dodatnim zadacima. Tu je posebno spomenuo zadatak na invertarizaciji šuma, gdje se pokušalo zaobići Hrvatske šume d.o.o., koje su najpozvanije to raditi i čiji bi se podaci kao i obično koristili bez naknade i bez navođenja izvora podataka, te se još i naplaćuju kao svoj rad (kao stoje to slučaj kod izrade prijedloga licenciranja radova u šumarstvu). Što se tiče Nature 2000, austrijski šumari, koji su nam bili u posjeti kažu: "Hrvatska ima Naturu 2005". Bogata država kao Austrija imat će svega 10 %, možda 12 % zaštićenih šumskih površina, a znamo da oni imaju 50 % smrekovih kultura, koje planiraju u sljedećih 20-30 godina polako vraćati natrag na prirodne sastojinc. Glede restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o., koje su postale trgovačko društvo, on predlaže da današnjih 10 uprava, koje posluju pozitivno budu d.o.o., a preostalih 6 koje posluju negativno, podružnice. Kaže da se ne bi bojao decentralizacije, jer svaki upravitelj uprave nakon utvrđivanja plana i programa rada, samostalno bi organizirao i odgovarao za izvršenje plana, dok je "danas lijepo biti bilo koji rukovoditelj u HŠ, jer kada npr. pomanjkaju sredstva za plaće, zoveš Direkciju, koja ako nema sredstava, zadužiti će se. Zapravo se svi skupa zadužujemo". Što se tiče deregulacije cijena drvnih sortimenata, J. Dundović navodi da su sve dosadašnje Vlade "možda imale dobre namjere neodobravanjem viših cijena pomoći drvnoj industriji i razvoju finalne proizvodnje, no ta niska cijena nije ništa pomogla, jer se u 95 % privatiziranoj drvnoj industriji nije ulagalo u razvoj, nego se trpalo u privatne džepove. Od prodaje drvnih sortimenata 1994. god., 60 % po ugovoru, 33 % javnim nadmetanjem (licitacijom) na domaćem i 3 % u izvozu te ostalo na blagajni šumarije (i to ponajprije trupaca koje nije željela proizvodnja), 2003. god. došlo se na 93 % prodaje putem ugovora i svega 3 % putem nadmetanja. Stoga pozdravljamo najavu gosp. ministra Cobankov i ć a o tržišnom određivanju cijena drvne sirovine". Time bi se doskočilo i onima koji drvnu sirovinu kupuju po ugovoru i preprodaju je u inozemstvo, konkurirajući povoljnijom cijenom, koju sami nisu platili. O rokovima plaćanja i neplaćanju da i ne govorimo. Vezano uz Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju, prioritetnim smatra izradu novog Zakona o šumama i Zakona o šumarskoj komori. Na kraju zaključuje da mi imamo stručne snage i da možemo riješiti sve probleme, samo bi valjalo odgovornije i odlučnije krenuti. I. Tik vic je svojoj raspravi replicirao J. Dundoviću, kako Šumarski fakultet nije potpisivao sporazum kojim bi se iz rada na invetarizaciji šuma isključivale Hrvatske šume d.o.o. Radi se o inicijativi nekih pojedinaca, no niti J. Dundović nije apostrofirao Fakultet kao instituciju, nego neke ljude s Fakulteta. I. Tikvić ističe kako je nacionalna inventura šuma velika nepoznanica i smatra da bi Hrvatsko šumarsko društvo trebalo organizirati nekoliko radionica na tu temu, kako bi se otklonile nedoumice glede Hrvatskih šuma. Prema saznanjima, nacionalne inventure šuma u svijetu upravo provode neovisne institucije, i drugo, danas se u Europi radi o 314 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 97 <-- 97 --> PDF |
velikom kompleksu parametara koje treba sakupiti i evidentirati prilikom inventrizacije šuma za različite potrebe, primjerice zaštite prirode ili za neke druge sektore, gdje se šumarstvo može nametnuti. Kada je riječ o velikim problemima u šumarstvu, gledajući izvana, promišlja da je jedan od problema u struci što ne postoji jasan kritetij vrednovanja rada, odnosno doprinosa struci. Toga smo svi svjesni. Očekuje se Zakon o prijenosu vlasništva, pa bi možda HŠD trebalo pokrenuti izradu Pravilnika o prijenosu vlasništva u struci, jer ljudi moraju biti motivirani da svojom aktivnošću osiguravaju i veću nagradu za rad. Danas je to još uvjek stvar politike, koja kod promjena nakon izbora mijenja menedžment na svim razinama, bez obzira na uspješnost u radu. Trebaju postojati neka pravila, kojih do danas nema, no možda mlada generacija bolje prepoznaje taj problem. Možda je to poticaj HŠD-a za aktivnost u svezi s odgovorom na ta pitanja, zaključuje I. Tikvić. Glede nacionalne inventure S. Matić ističe to kao najveći nacionalni projekt jedne države, na kojemu se okupljaju sve snage sa svih područja znanosti i struke, a bez Hrvatskih šuma d.o.o. to nije moguće raditi. V. Topić u svojoj se raspravi osvrnuo na problem prenamjene šumskog zemljišta, ispričavajući se što će to za one koji su u više navrata u raznim prilikama o tome slušali, biti ponavljanje. No, šumarska struka se o tome očitovala i jasno iskazala svoj stav o prenamjeni prostora. "Mediteransko krško područje Hrvatske pokriva oko 1,5 mil. ha (što je oko 27,2 % površine), od toga su oko 950.000 ha (ovo su podaci dobiveni dugogodišnjim radom na projektiranju, za razliku od podataka koji se koriste u ministarstvima, a nisu točni) šume i šumsko zemljište, oko 550.000 ha su poljoprivredne površine, oko 300.000 ha tih poljoprivrednih površina se obraduje, a oko 250-270.00 ha su livade i pašnjaci. Zamislite to nacionalno bogatstvo. U tom prostoru nalazi se 88 krških polja s površinom od 77.500 ha. Preko 50 % tih najplodnijih, najkvalitetnijih površina (sada je to još i više, jer je ovo stariji podatak) stoji u korovu. Šumarstvo kao struka i mi kao najpozvaniji i najobrazovaniji, htjeli smo pomoći državi, ukazujući na politiku koja nije dobra, jer osvajati krš takvim poljoprivrednim zahvatima intenzivnim kulturama nije dobro, tim više što na spomenutim korovom obraslim površinama možemo proizvesti što god hoćemo i to ne samo za nas nego za izvoz, riješimo li samo vodni režim". On ističe kako krivo ljudi shvaćaju da su šumari protiv toga da se podižu maslinici i vinogradi, a kao čovjek koji dolazi iz toga prostora, koji gotovo svakodnevno s kolegama agronomima kontaktira, poznaje problem. "Svugdje u svijetu kod razdjeljenja i namjene prostora vodi se računa o produktivnosti i zadovoljavajućim učincima, dok mi nemamo znanstvenih saznanja što će tih 1.000 do 2.000 ha i koji učinak polučiti. No, imamo saznanja da su naši prethodnici koji su podizali sličan objekt 1950-ih godina, s ciljem forsiranja voćarstva na kršu, doživjeli neuspjeh. Zašto? Forsirale su se površine koje ne zadovoljavaju voćarske kulture. Maslina je simbol mediterana i treba podizati maslinike tamo gdje će postići najbolje učinke. Neka struka odredi koje će površine imati koju namjenu. Pitanje privatnog vlasništva je problem, ali ovdje govorimo od 1.000 do 2.000 ha neobrasloga šumskog zemljišta i nije moguće da tolika površina spomenutog obraslog u korov poljoprivrednog zemljišta nije u državnom vlasništvu". Kada se govorilo o zaštićenim šumama i postocima zaštite koju navodno svijet traži, V. Topić se nadovezuje na raspravu S. Matica, pitajući se zašto se prostor mediterana, jedno izuzetno nacionalno bogatstvo koje bi svaka zemlja mogla poželiti, izuzima iz prostora zaštite? "To je atraktivno i najveće bogatstvo koje imamo, koje treba zaštititi od rasprodaje. Ne može se to prodavati po 26 lipa za m2 i tko za takav čin može preuzeti odgovornost". Na kraju naglašava kako mu nije namjera politizirati, jer govori s gledišta struke, s kojom treba tražiti bolja i kvalitetnija rješenja. Kombinacija šume i voćnjaka na temelju naših i svjetskih saznanja nije dobra kombinacija. Intenzivna voćarska kultura ne dobiva ono što treba dobivati (njegu, zaštitu i dr.), a u tom priobalnom izrazito erudibilnom prostoru, gdje je rizik erozije visok, isključuje se bilo kakav intenzivni zahvat. To su standardi mediteranskih zemalja. Svojom raspravom, kako kaže, želio je potaći sve nadležne da razmisle prije nego što krenu u bilo kakav posao. I agronome bi trebalo potaći da počnu rješavati pitanje zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta. "Govorili smo o strukturi poljoprivrednih površina, a o strukturi šumskih površina da i ne govorimo. Najveća je površina degradiranih stadija (makije, šikare, garizi i t.d.), a imati 400.000 ha šumskih tala, tipičnih šumskih staništa, gdje jedino šuma može stvoriti novu vrijednost, mora biti nacionalni interes države i ove struke, koji nije od danas do sutra, nego mora imati projiciranu strategiju i politiku, kontinuitet kojim će se te površine privesti svrsi, Hrvatska država i šumarska struka morale bi naći zajednički interes u okviru materijalnih mogućnosti". I. Grbac, pomoćnik ministra i dopredsjednik HŠD-a, nadovezujući se na poticajne referate, iznio je neke svoje impresije i iskustva stečena na dužnosti koju je tijekom jedne i pol godine obnašao. Kaže, prva mu je impresija bila "daje Uprava šumarstva i lovstva na slijepom kolosjeku, marginalizirana i kadrovski neekipirana. To je bio jedan problem, i koji je vjerojatno i rezultat naših problema vezanih uz ovaj sektor. No, Uprava je ipak radila na nekim strateškim dokumentima zajedno sa šumarskom operativom i znanstvenim institucijama i rezultat toga je da smo prošle godine dobili prvu Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. Tu je bilo dosta primjedbi, no činjenica je daje taj dokument usuglašen s 28. ministarstva i drugih institucija. 315 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 98 <-- 98 --> PDF |
To je također, što nas raduje, dobro prihvaćeno u inozemnim šumarskim krugovima (UN i drugi šumarski forumi). Iz izlaganja državnog tajnika kratko je spomenuta strategija i treba potcrtati daje Nacionalna šumarska politika i strategija fleksibilan dokument koji se može neprestano mijenjati i dorađivati, jer je to proces koji teče. U dokumentu je dan i prioritet tzv. nedrvnim proizvodima uz primjere iz drugih zemalja. Također su dotaknuti segmenti lovstva i drvne industrije, a prisjetimo se da je prije nekoliko godina u Strategiji Hrvatske za 21. stoljeće bila samo jedna rečenica o šumarstvu. Odgovor kritičarima na tvrdnju da sve strategije završavaju u ladici je da kada nastupamo izvan Hrvatske, prvo pitanje koje nam postavljaju je imamo li taj strateški dokument. Upravo kod usklađenja dokumenata s EU (prošle godine je šumarstvo i lovstvo u onih tisuću pitanja dalo odgovore i na neka od njih), naša je obveza donijeti neke zakonske i podzakonske akte i uskladiti ih s EU. Strategija već ostvaruje neke koristi, jer upravo smo pred ralizacijom jednog strateškog projekta doniranog od FAO (oko 300.000 $)". Kao drugi značajan posao 1. Grbac navodi nacionalne standarde, ukazujući na probleme i otpore kod certificiranja šuma, kako bi danas svi bili ponosni što smo zemlja koja ima najjači pojedinačni certifikat. Druga je stvar što tu prednost mnoge naše tvrtke nisu prepoznale i iskoristile, dok drugi primjerice na sajmovima namještaja vidljivo ističu znak certificiranja. Posebno je istakao problem uočen općenito kod izrade i usvajanja standarda na multidiscipliniranim skupovima, gdje šumarski predstavnici ne sudjeluju do kraja, pa onda drugi modificiraju dokument prema svojim prijedlozima, a mi prigovaramo post festum. Iz toga proizlazi da se svi skupa moramo više založiti i biti odgovorniji. Ono što nama nedostaje je, prema njegovoj ocjeni, jak šumarski lobi kojega druge struke imaju. Neke stvari se rade bez nas i to si drugi dozvoljavaju, pa smo primjerice na stol dobili već gotov Zakon o zaštiti prirode. U daljnjem izlaganju spomenuo je Zakon o priznavanju svojti šumskoga drveća i grmlja koji je donesen, te rad Uprave na pripremi novog Zakona o šumama, izmjeni i dopuni Zakona o lovu i pripremi spomenute inventarizacije šuma, za koju su osigurana značajna sredstva ove godine u državnom proračunu. Veliki korak je osnivanje tri Uprave (za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju) unutar resornog Ministarstva. "Njih treba kvalitetno kadrovski ekipirati, u čemu se očekuje podrška struke, jer do sada nismo uspjeli dobiti šumarske stručnjake s iskustvom -jake kadrove u Upravu za šumarstvo. Šumarstvo i drvna industrija su partneri, pa se i tu očekuju bitne promjene". Glede deregulacije cijena, Ministarstvo se zalagalo da do nje dođe, no nažalost to nije prošlo, a nadamo se da će se sada prema najavi Vlade, to konačno (traženo još od 1977. god.) i ostvariti. Glede zaštite od požara šumarska struka je dosta učinila, posebno šumarije na terenu, no i tu ima pokušaja već nekih spomenutih tvrtki da se ubace u taj posao, bez obzira što nisu za to ekipirane kao HS, ali se guraju ubrati plod tuđega rada. Od aktivnosti spomenuo je potpisanu konvenciju o Europskom institutu za šumarstvo, zatim Plan gospodarenja medvjedom, sudjelovanje na Svjetskom šumarskom kongresu u Kanadi, Svjetskom forumu u Kongu i na nedavnom svjetskom Forumu o šumama, održanom u UN u Ženevi. Potpisnici smo i Ministarske konvencije o zaštiti šuma, održane prošle godine u Beču. Na kraju izražava optimizam naznakom, da je Vlada RH konačno prepoznala daje šumarstvo i drvna industrija strateški sektor, stoje razvidno iz obraćanja gosp. ministra Čoban ko vica ovome skupu. To svakako zaslužuje podršku i pomoć šumarske struke. V. B o g a t i se u svom obraćanju skupu pita kako je moguće i što se čini da se ne dogodi ono što se prošle godine dogodilo na Korčuli, koja je gotovo sva opožarena i to požarom koji je došao s Hvara stoje začuđujuće? Isto tako, sve što je izgorjelo stoji, što pruža ružnu sliku. On je mišljenja da smo ovdje i o požarima trebali govoriti, no kako je odgovoreno, o tom HSD svake godine raspravlja i upozorava, a o tome problemu održan je i multidisciplinarni Okrugli stol, s kojega su zaključci dostavljeni mjerodavnima. No, nitko ih nije primijenio, a sada ih neki donose kao nove, svoje, iste one koje je HŠD donijelo i uputilo im još 1998. god. Na kraju ovog dijela Skupštine, predsjednik HŠD-a zahvalio se referentima na poticajnim referatima i kolegama koji su se uključili u raspravu. Povjerenstvo za zaključke formiralo je zaključke te naznačilo pitanja za koja se očekivalo da će u referatima i raspravama biti dotaknuta ili označena kao teme budućih stručnih rasprava, a čija rješenja neće biti nametnuta, nego iskazana kao zajednički stav struke. 316 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Zaključci 108. redo 1. Aktualno i nedvojbeno loše stanje u poslovanju Hrvatskih šuma nalaže hitno donošenje interventnih radikalnih mjera u Programu sanacije, čija provedba i kontrola mora biti oslonjena na najstručnije kadrove u Poduzeću, uz pojedinačno preuzimanje ovlasti i odgovornosti za izvršavanje planski programiranih obveza. 2. Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) mora kroz posebno ustrojeno Povjerenstvo, trajno pratiti ostvarenje i stručno angažirano predlagati unaprjeđenje i osuvremenjivanje postojeće Nacionalne šumarske politike i strategije, usvojene od Vlade RH u 2003. god. 3. Pitanje izrade Nacionalne ekološke mreže i Programa Natura 2000., potrebno je žurno raspraviti na tematskoj raspravi HŠD-a, kako bi se na vrijeme uskladili (jer Povjerenstvo pri Zavodu za zaštitu prirode radi na tom programu) s Nacionalnim programom RH za pridruživanje EU - 2004. god., koji propisuje posebnu zaštitu na 15-20 % površine (mi već imamo 18,5 %, a Povjerenstvo predlaže puno više), s naglaskom na prvome mjestu upravo na krški ekološki sustav. 4. Nužno je ubrzati vrlo odgovornu javnu stručnu raspravu prije donošenje novog Zakona o šumama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovu, koji onda moraju omogućiti provedbu svih ciljeva utvrđenih Nacionalnom politikom i strategijom. Isto tako potrebno je o.g. izraditi Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije te ustrojiti Udruženje šumarstva i lovstva u okviru Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva Hrvatske gospodarske komore. 5. Hrvatsko šumarsko društvo osporava i ne prihvaća pojavu sukoba interesa, koji su prisutni kod izrade i usvajanja Studija utjecaja na okoliš i drugih dokumenata kojima se regulira zaštita okoliša, kao i kod zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. koji imaju privatne tvrtke. 6. Hrvatsko šumarsko društvo stajališta je da ne postoje stručnjaci za zaštitu prirode već specijalisti za pojedina područja zaštite, prirodoslovnih i društvenih znanosti, koji znanjem, iskustvom, ali i poštenjem, zajednički mogu pridonijeti učinkovitoj zaštiti okoliša i prirodne baštine. 7. Neovisno od formalnog utvrđivanja i objave početka provedbe Programa restrukturiranja, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb u vrlo odgovornoj suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva moraju inzistirati na: otvaranju tržišta drvnih sortimenata kao jedinom objektivnom regulatoru očuvanja šumskih ekosustava u uvjetima njihove značajne ugroženosti, ali i otvaranje mogućnosti razvoja šumarstva radi dugoročno osiguranog uravnoteženja odnosa između site skupštine HŠD-a rovinskih mogućnosti i razvoja kapaciteta prerade drveta, dosljednoj provedbi analitike troškova proizvodnje, stimulaciji smanjenja troškova i posebno kvaliteti radova, značajnom proširenju ekosocijalno dopustivog korištenja sporednih proizvoda i usluga šume, programiranog u svim novim osnovama gospodrenja gospodarskim jedinicama, te na programima korišćenja šumske biomase za energiju (Kyoto protokol), hitnom utvrđivanju motivirajućeg sustava plaća, baziranog na ostvarenju povećanja prihoda i smanjenja troškova proizvodnje, općih troškova, troškova prijevoza, naknada za rad na terenu i dr., do razine najmanje obračunske jedinice (revira), čvrstom opredjeljenju struke, kako uz nužno restrukturiranje i racionalizaciju, biološka komponenta mora dominirati nad profitom, licenciranju vanjskih izvođača radova u šumarstvu i značajnom pokretu prema jasnim okvirima u privatizaciji jednog dijela djelatnosti u šumarstvu, ustroju stručno kompetentne i teritorijalno obuhvatne unutarnje kontrole poštivanja planiranog investicijskog ulaganja svih šumskogospodarskih radova, posebno uzgojnih, kako bi sustav kolaudacija, ocjene kvalitete i priznavanja troškova, pospješio kvalitetu i smanjenje ukupnih troškova. 8. Hrvatsko šumarsko društvo se kategorično i dalje protivi uvođenju pravno pogrešnog izabranog instituta služnosti kod podizanja dugogodišnjih nasada na šumskom zemljištu (maslinici i vinogradi). Vlada RH jest zakonski predstavnik vlasnika šuma i šumskog zemljišta, pa ipak i za Vladu vrijedi, kako Ustav RH, tako i Zakon o šumama i svi drugi prozitivni propisi. 9. Posebno značajnim HŠD ocjenjuje nužnost trajno aktivne suradnje između Hrvatskih šuma d.o.o. i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Aktivna i stručno kompetentna suradnja na brojnim problemima (slivna vodna naknada, Zakon o javnim cestama, Pravilnik o uređivanju šuma, odnosi šumarstva i zaštite prirode, štete od divljači, protupožarna preventiva, čuvanje šuma i si.) može u ovoj situaciji olakšati proces sanacije stanja u Hrvatskim šumama d.o.o. i poboljšati značajno narušen ugled šumarstva. 10.Hrvatsko šumarsko društvo treba ozbiljno aktivirati Sud časti HŠD-a radi sankcioniranja nečasnog ponašanja pojedinaca, sa ciljem očuvanja ugleda i dostojanstva našeg Društva. 11. Hrvatsko šumarsko društvo ocjenjuje kako brzina provedbe svih ovih mjera nužno mora otvoriti mogućnost dugoročno stabilnih uvjeta za zapošljavanje mladih šumarskih stručnjaka. 317 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 100 <-- 100 --> PDF |
III dio Skupštine započeo je svečanom dodjelom priznanja književnici dr. se. Katici Čorkalo-Jemr i ć , znanstvenoj savjetnici HAZU Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, koju je Upravni odbor HSDa na prijedlog voditelja odnosnog centra HAZU, akademika Dušana Klepca, predložio za počasnog člana HŠD-a. Obrazlažući ovaj prijedlog predsjednik HŠD-a S. M a t i ć pročitao je dopis akademika Klepca, u kojemu su naznačene zasluge dr. se. Katice Čorkalo- Jemrić na promicanju šumarstva i očuvanju šuma, kako je to ispisano na uručenom joj Priznanju - Povelji (o odluci Upravnog odbora uz obrazloženje detaljnije je sve zapisano u Zapisniku 6. sjednice U.O., objavljenom u Šumarskom listu 3-4/2004., Ad 3a, str. 210). Uz pismeno priznanje kao počasnom članu, uručen joj je i srebrnjak Kralj Tomislav te zlatnik s gravurom Sveučilišta u Zagrebu za znanstveni doprinos na području šumarstva. Nakon primitka ovih priznanja iz ruku predsjednika HSD-a akademika Matica i burnog pljeska, dr. se. Katica Čorkalo-Jemrić zahvalila je na priznanju, kako kaže "osjećajući se počašćenom što je izabrana za počasnog člana HŠD-a, jedne tako ugledne institucije koja gotovo 160 godina radi na promicanju šumarske struke, baštineći časno nasljeđe, koje u sebi sadrži povijest šumarstva i povijest svojih članova, a dijelom i povijest naše domovine". Pokazujući skromnost znanstvenika kaže "ono što sam učinila za hrvatsko šumarstvo uglavnom je bio moj zadatak i radna obveza, a to je samo kapljica u moru onoga što su do sada učinili mnogi šumarnici. Ipak, nije se uvijek radilo samo o poslu, posebno je prevagnulo nadahnuće i primamilo me područje koje u Hrvatskoj ima veliku težinu i značenje, jer uz zemlju i pitke vode, šume su naše najveće blago, živi kapital RH". Sticajem okolnosti, njezin se "životopis, pa i sudbina susrela sa šumarstvom i šumom, posebice s hrasticima koje svi volimo i želimo sačuvati budućim naraštajima, a svi vi ovdje nazočni i šumari diljem domovine, jamstvo ste da će tako i biti, te će se naši divovi hrastovi, gordi i visoki i dalje uzdizati, raskririlivši svoje ogromne granate krošnje, a naše se šume zeleniti zdrave i njegovane, sačuvane potomstvu". Stoga se još jednom zahvaljuje za priznanje i čast iskazanu činom primitka u počasno članstvo HŠD-a, uz napomenu, da prema potrebi i dalje šumarska struka na nju može računati. U nastavku ovoga dijela Skupštine, glavni urednik Šumarskoga lista prof. B. Prpić, rekao nekoliki riječi o Zborniku radova, posebnom izdanju - suplementu 127. godištu Šumarskoga lista, koji sadrži referate sa Savjetovanja održanoga u Senju 27. i 28. studenoga 2003. god. u povodu 125. obljetnice Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica u Senju (1878 - 2003). O obilježavanju te obljetnice izvijestili smo u Šumarskom listu br. 11-12/2003. str. 626-627. "Golemi problem hrvatskoga jadranskog primorja su današnje krške kamenjare, zaprvo kraške pustinje u davnim vremenima obrasle sredozemnom šumskom vegetacijom, uz more hrastom crnikom, a višim predjelima hrastom meduncem. Razvojem šumarstva u Hrvatskoj u gospodarsku granu u 18. stoljeću te pojavom šumarskoga školstva i znanosti u 19. stoljeću, rađaju se i ideje o pošumljavnaju kraških kamenjara i to posebno u podvelebitkskom prostoru oko grada Senja, opterećenog velikim ekološkim teškoćama". Nadzorništvo - Inspektorat počelo je s radom 1878. god., dakle godinu dana nakon tiskanja prvoga broja Šumarskoga lista i djelovao 65 godina (do 1942. god.) "Poslije uspješnog pošumljavanja Senjske drage, koja je 1878. god. bila krška pustinja, danas je to prostor zapažene ljepote krajobraza, pokriven šumom, s više izvora pitke vode zaustavljene erozije i bujica, ublaženim klimatskim ekstremima te bogatim životinjskim i biljnim svijetom. Djelovanje šumarstva u prostoru koje obuhvaća Nadzorništvo - Inspektorat od Povila kod Novog Vinodolskog do Sv. Magdalene u dužini od 160 km, bez 318 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 101 <-- 101 --> PDF |
dvoumljenja je ostvarenje jednog od najuspješnijih projekata u Mediteranu. Poticaj pošumljavanju dali su hrvatski šumari djelatni u krajiškim pukovnijama, medu kojima se isticao Franjo Kadić, obavivši prva pošumljavanja 1876. god". U vezi ove godišnjice, Predsjedništvo Akademije šumarskih znanosti predložilo je da se u suizdavaštvu s Hrvatskim šumama d.o.o., pripremi i tiska znanstvena monografija "Šume i šumarstvo priobalnog krša Hrvatske". To bi bila peta znanstvena monografija jer kao što znamo, nakon hrasta lužnjaka, obične jele i obične bukve, sada se priprema za tisak znanstvena monografija "Poplavne šume u Hrvatskoj". Sam Zbornik radova s navedenog Savjetovanja predstavio je dr. se. Vice Ivančević, no mi ćemo ovdje samo kratko predstaviti radove autora, naznačivši naslove i zaključke, a zainteresirani će detalje potražiti u Zborniku. Dr. se. Vice Ivančević 125. obljetnica osnutka "Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" u Senju, naše najstarije šumarske krške organizacije, 1878 - 2003. godine Radovima na pošumljavanju krša, osnutkom Nadzorništva - Inspektorata udareni su temelji našeg suvremenog šumarstva na kršu, koji su odigrali važnu ulogu u razvoju šumarstva cijele zemlje. Ova senjska šumarska organizacija, je poslije tršćanske druga na jadranskoj obali. Radovi su obavljani na dugačkom (oko 160 km) i uskom (prosječno 8 km) pojasu od Povila (kraj Novog Vinodolskog) do Svete Magdalene (kraj Stari grada). Na sveukupnoj površini od 51.777 ha, osnovano je 95 kultura-branjevina na 10.097 ha. Tu je obavljeno pošumljavanje na 1.738 ha s 10,466.389 sadnica (četinjače 85 % i listače 15 %) i popunjavanje na 1.441 ha s 4,458.382 sadnica (četinjače 78 % i listače 22 %). Utrošeno je oko 15 mil. sadnica, proizvedenih u vlastitim rasadnicima i 3.600 kg sjemena. Prosječni rezultat (uspjeh) pošumljavanja bio jel7 %. Prvi rasadnik u našoj zemlji osnovan je u Sv. Mihovilu (1879. god.) te prva trušnica na širem području (1895. god.). U rasadnicima površine 2,54 ha i 1,49 ha, proizvedeno je ukupno 82.724.968 sadnica ili prosječno godišnje 1,334.264 komada (četinjače 93 % i listače 7 %), a upotrjebljeno je 14.344 kg sjemena (četinjače 70 % i listače 30 %). Vrste sadnica: crni bor 81 %, razne vrste 14 % (četinjače 17 i listače 61) i crnijasen 5 %. Ostali uzgojni radovi: prirodno pomlađivanje (7.435 ha), resurekcija (851 ha), prorede (144 ha) i čišćenje (53 ha). Tehnički radovi: izgradnja suhozida u dužini 260 km, te saniranje bujica izgradnjom 166 poprečnih i 92 uzdužne kamene ili betonske pregrade u izvedbi posebnih službi. Obujam radova u financijskom pogledu: uzgojni radovi 31,0 %, tehnički radovi 12,2 %, bujice 8,6 % i plaće 48,2 %. Dosadašnja istraživanja predstavljaju novi prilog našem krškom šumarstvu u praktičnom, znanstvenom i povijesnom pogledu. Grad Senj s pravom smatramo središtem našeg modernog krškog šumarstva, ali i šumarstva visokih šuma (Šumarija Krasno 1765. god.). Doc. dr. se. Nikola Pernar, mr. se. Darko Bakšić, mr. se. Andrija Vranković Značajke tla na eruptivu Senjske drage Istraživanje je provedeno na središnjem dijelu Senjske drage, litološkoj anizotropnoj enklavi paleovulkanskog andezita, na oko 300 ha, pokrivenoj specifičnim šumskim zajednicama hrasta kitnjaka. Tlo je dominantni eutrični kambisol s više tipova srodnih tala - eutrični ranker, distrično smeđi, molično smeđi i skeletoidno eutrični koluvij. Glavne fiziografske značajke dominantnog tla su: pjeskovita ilovača ili ilovača, srednje duboko do duboko tlo, kisela do srednje kisela reakcija, visoki sadržaj humusa, niski sadržaj dušika te osrednja do vrlo dobra plodnost. Doc. dr. se. Ivica Tik v i ć, prof. dr. se. Zvonko Seletković Utjecaj pošumljavanja krša na hidrološku funkciju šuma Šumski krški ekosustavi posjeduju naglašene općekorisne funkcije (ponajprije hidrološku i protuerozijsku). Hidrološki procesi (intercepcija, infiltracija, evaporacija i transpiracija) ovise ponajviše o stanju vegetacije. Pošumljavanjem krša poboljšavaju se hidrološke prilike. Oborine, pogotovo obilne uzrokuju pojavu erozije. Važan je utjecaj kišnih kapi na tlo, koje posjeduju 319 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 102 <-- 102 --> PDF |
energiju gibanja (E = mv2), a brzina gibanja krupnijih kapi (promjera 5 mm) veća je do 800 puta od brzine gibanja sitnih kapi. Doc. dr. se. Milan Oršanić Pošumljavanje, sadašnje stanje i perspektive u globalnom razvoju Općenito je zamijećen negativni globalni trend osnivanja šumskih kultura u odnosu na nestanak šuma. Najveće površine šumskih kultura podignute su u Aziji. Cilj je namjensko podizanje šumskih kultura kao sirovinske baze. Kod osnivanja šumskih kultura potrebno je definirati ophodnju i cilj proizvodnje. Kod nas se malo pošumljava, uzmu li se u obzir opožarene površine. Izuzetno kvalitetna tla vriština i bujadnica se ne pošumljavaju. U stihijskom razvoju šumskih kultura izostaje njega šuma, a intervencija (i to zakašnjela) slijedi tek kod komercijalnog iskorištavanja. Ne postoji program na državnoj razini što će biti s napuštenim poljoprivrednim zemljištem, kao i s drugim zemljištem prepuštenim prirodnoj sukcesiji. Doc. dr. se. Igor A n i ć Promjena sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na primjeru šumske kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi Članak donosi rezultate istraživanja objavljenih u sklopu istraživačkog projekta "Obnova šuma mediteranskog područja, s posebnim osvrtom na listopadne vrste drveća". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta drveća u crnogoričnim šumama mediteranskog područja. Obavljena je analiza prirodnog pomlatka s prijedlogom metode pomlađivanja u 100-godišnjim kulturama crnog bora Senjske drage te mogućnost promjene sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem. Postojeće kulture crnog bora su prijelazne šume dvoslojnog rasporeda stabala i vertikalnog sklopa. Proredama se formira sastojinski vertikalni sklop, a meliorativni učinak kultura je potpun. U prirodnom obilnom i raznovrsnom pomlatku najčešće dolaze elementi klimazonalnih šuma. Važan je utjecaj sklopa na pomlađivanje pionirskih, prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. Hrast medunac se pomlađuje u prorjeđenom sklopu. Kulture crnoga bora treba prevesti u klimazonalne mješovite sastojine hrasta medunca, crnog graba i crnog jasena, oplodnom sječom u krugovima na malim površinama, uz prethodno šumsko-uzgojno planiranje Dr. se. Vlado Topić Šumska vegetacija na kršu kao značajan čimbenik zaštite tla od erozije Prikazani su rezultati višegodišnjega mjerenje površinskog otjecanja oborina i gubitka tla od erozije u slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama u starim sastojinama crnoga bora te u slivu bujice Rupotine kod Solina u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja, koje u starim progaljenim sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, iznose 15,87 mm/m2 (158,7 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova 28,51 mm/m2 (285,1 mVha), s koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 0,0229 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog sklopa, površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2 (68,8 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj površini 37,81 mm/m2 (378,1 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Gubici tla u sastojinama alepskoga bora nakon požara veći su za 463 puta. Podaci mogu poslužiti za pouzdano određivanje erozije tla vodom na cijelom mediteranskom krškom području naše zemlje, u bujičnim slivovima i na opožarenim šumskim površinama, jednakih ili sličnih ekoloških uvjeta. Dr. se. Tibor P e n t e k, doc. dr. se. Dragutin P i č m a n Uloga šumskih prometnica pri gospodarenju šumama na kršu s posebnim osvrtom na Senjsku dragu Krško područje se prostire na 52 % površine naše šuma, s 10 % ukupne drvne zalihe. Na krškom podruzemlje, a krške šume zauzimaju 44 % površine naših čju živi oko 2 mil. stanovnika, gdje se ostvaruje 86 % 320 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 103 <-- 103 --> PDF |
ukupnog turističkog prihoda. Primarna zadaća šuma na kršu je ispunjenje općekorisnih funkcija šume (OKFŠ). Šumske protupožarne ceste (SPC) posebna su kategorija šumskih cesta (ŠC), koje traže specifično planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje. S gledišta drvne zalihe, one iskazuju neekonomičnost, ali one su u funkciji valorizacije OKFŠ-a. One su pretpostavka uspješnih preventivnih i represivnih mjera zaštite šuma od požara. U razdoblju od 1994. do listopada 2003. god. na području Uprave šuma podružnice Senj bilo je 55 požara na 880 ha (16 ha po požaru). Od toga 651 ha (74 %) odnosi se na državne, a 229 ha (26 %) na privatne šume. Godine 1998., 2000. i 2003. bile su sušne sa 63 % svih požara, od kojih je šumarija Crikvenica imala najviše opožarenih površina, 571,50 ha (65 %). Najviše požara evidentirano je po dojavi građana (74 %), zatim zaposlenika HŠ (16 %) i policije (10 %). U gašenju požara sudjelovalo je 2.299 osoba, od toga članova DVD 1.440 (63 %), zaposlenika HŠ 383, profesionalnih vatrogasaca 357 i građana 119. Ovisno o upraviteljima Kraljevskog Nadzorništva - Inspektorata, u početku je prikazan njihov rad u Šumarskom listu na zadovoljavajući način, što se ne bi moglo reći i za razdoblje nakon završetka I. svjetskog rata pa do prestanka njegova rada. Nakon tiskanja u nastavcima čitave Wessely-eve knjige o hrvatskome Nephodan je znanstveno-stručni pristup otvaranju šuma (izrada studija otvaranja u funkciji uštede), uspostavljanje GlS-a, izrada optimalne trase računskim modelom, kao podloga za kvalitetno planiranje i projektiranje (razriješenje). Nužno je definirati sastavnice sadržaja glavnog, odnosno izvedbenog projekta -jednoobraznost i ujednačavanje kvalitete izrađenih projekata te ustrojiti stručno i kvalificirano povjerenstvo za reviziju projekata u svrhu osiguranja vjerodostojnosti i kvalitete tehničke dokumentacije. Početak gašenja požara bio je prosječno nakon 48 minuta, lokalizirani su prosječno za 4,2 sata, a ugašeni prosječno za 10 sati. Ukupno je utrošeno 17.030 sati (309 sati po požaru), a korišteno je 380 vozila (7 po jednom požaru). Šteta je 4,843.049 kn godišnje ili 880.554 kn po požaru. Situacija je zadovoljavajuća na području istraživanja u odnosu na ostala područja našeg krša, no u budućnosti treba više pozornost obratiti na preventivne mjere (edukacija stanovništva, brzi dolazak, dobra otvorenost ŠPC i biološko saniranje). Briga o požarima je zadaća svima, a posebno nama šumarima. kršu, slijede napisi Eduarda Malbohana, Josipa Kozarca, Josipa Balena, Alfonsa Kaudersa i Vice Ivančevića. Prirodno i umjetno pošumljavanje ostvareno je na 20 % ukupne površine Kr. Nadzorništva - Inspektorata u razdoblju od 1878-1942. godine. Prof. dr. se. Milan G1 a v a š Šumski požari i protupožarna zaštita na području Uprave šuma Podružnice Senj od 1994 - 2003. Doc. dr. se. Željko Španj ol, mr. se. Damir Barci Zaštićeni dijelovi Brdski masiv Velebita proteže se u dužinu od oko 145 km, dok mu širina varira od 30 km u sjevernom do najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Na cijeloj površini nalazi se razasut splet bezbrojnih krševitih grebena i vrtača, kukova, gorskih hrptova, dolina i planinskih vrhova. Zbog želje da se ta iskonska priroda očuva, značajan dio Velebita je zaštićen. Velebit je međunarodni rezervat biosfere (1978). Nacionalni parkovi na Velebitu su: Paklenica (1949), površine 9.600 ha i Sjeverni Velebit (1999), površine 10.900 ha, a Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi (1969), 1.220 ha, Premužićeva staza (1933) i Lukina jama (dubine 1.335 m, deveta u svijetu). Park prirode Velebit (1981) ima površinu od 183.628 ha, od čega je obraslo šumom 114.676 ha ć, Roman R o s a v e c, dipl. ing. šum. prirode na Velebitu (62,4 %), dok gospodarske šume zauzimaju 81.017 ha (44,1 %). Posebni rezervati: šumske vegetacije je Štirovača, a botanički su Zavižan, Balinovac - Zavižanska kosa, 118 ha (od čega je 50 ha Velebitski botanički vrt kao spomenik prirode) i Visibaba, 80 ha. Uz već zaštićene dijelove, predlaže se za zaštitu daljnjih 1.556 ha, uglavnom posebnih rezervata šumske vegetacije. Zaštita prirode treba biti u službi razvoja turizma, rekreacije, znanosti, odgoja i obrazovanja. Povelja Velebita "Dar Zemlji" 2001. godine, priznanje j eo njegovu uvrštenju medu deset područja važnih za zaštitu biološke raznolikosti šuma u Sredozemlju. 2003. god. započeo je projekt "Očuvanje krških ekosustava" (KEC), u koji je uključen i Velebit. Prof. dr. se. Branimir Prpić, Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum. Nadzorništvo - Inspektorat u Senju na stranicama "Šumarskoga lista´ 321 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Pošumljavanjc krša u organizaciji Kr. Nadzorništva - Inspektorata jedan je od najuspješnijih šumarskih projekata u pošumljavanju sredozemnih prostora, koji je rezultirao velikim značajnim pozitivnim ekološkim učincima na okoliš (smanjen utjecaj bure, sanirane bujice, sprječene erozije, ponovo su se pojavili izvori vode i dr.). Prof. dr. se. Slavko M a t i ć v Šumarstvo u društvenom Sume su vrlo značajan prirodni ekosustav i šumarstvo, struka koja se bavi šumom kao prirodnim i privrednim objektom, doživljava u Europi svoju punu potvrdu u vremenu nastanka pravnih država.Važni datumi u našem šumarstvu od sredine 15. stoljeća do danas su: 1464. god. kada je utemeljena šumarska služba u Dalmaciji; 1532. god. u Istri je osnovana šumarska inspekcija, a 1584. god. formira se prvi katastar u svijetu; Sredina 18. stoljeća smatra se početkom našeg organiziranog šumarstva: 1765. god. osnovane su šumarije Krasno, Oštarije i Petrova gora; 1769. god. prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku za vladavine MarijeTerezije; 1846. god. osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo; 1852. god. donesen je Zakon o šumama; 1860. god. osnovano Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima; ozračju danas i 1878. god. 1877. god. izlazi prvi broj Šumarskog lista; 1878. god. osnovano je Kraljevsko nadzorništvo u Senju; 1894. god. usvojeni su važni zakoni za šumarstvo; 1898. god. osnovana je Šumarska akademija u Zagrebu. Od 1918 do 1990. god. sijedi udar vlasti, ali su naše šume i dalje ostale najkvalitetnije i najprirodnije u Europi, dok nažalost od 1991. do danas, hrvatsko šumarstvo trpi najgrublje napade tajkunizacije uz podršku politike i vlasti, suprotno Ustavu i Zakonu o šumama. Navodi se nekoliko problema, koji stvaraju negativno ozračje i opterećuju hrvatsko šumarstvo danas. No temeljni problem je u nepostojanju pravne države i nepoštivanju Ustava i Zakona o šumama, miješanje politike u stručne poslove upravljanja šumama te loša kadrovska politika. Sve to stvara loše ozračje, koje demotivira sve one koji su još uvijek zadržali pošten odnos i ljubav prema šumi i šumarstvu. Tomislav S t a r č e v i ć , dipl. ing. šum. Gdje nam je slobodna misao i riječ? Ponosni smo na šumarsku prošlost i tradiciju, ali nismo zadovoljni s današnjim stanjem u šumarskoj struci. Brine nas to današnje stanje duha - šutnja, podaništvo, poremećeni sustav vrijednosti, koruptivni mentalitet i snalaženje. Borimo se i prigovaramo centralizmu, izdvajanju u proračun i netržišnim odnosima, no nikako da se maknemo s mrtve točke. Nezadovoljni smo s radom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, stoje rezultat nedovoljne stručnosti. Katastrofalni požari nam gutaju šume (17.000 ha šuma godišnje), šumarstvo u zaštitu od požara ulaže velika financijska sredstva, raspravljamo, poduzimamo i predlažemo mjere zaštite (primjerice multidisciplinarni Okrugli stol održan još 1998. god. na temu protupožarne preventive), no mjerodavni ne reagiraju. Sada se predlažu neke mjere, koje su prije šest godina predlagane u deset zaključaka odnosnoga skupa. Da ne spominjemo restrukturiranje "Hrvatskih šuma" od strane irske konzultantske tvrtke, Zakon o lovu 1994. god. s dodjelom koncesija, slivnu naknadu, služnost za maslinike i vinograde bez obračuna za šumsko zemljište, oslobađanje od OKFŠ-a, proglašenje novih nacionalnih parkova i si. 125. obljetnica Kraljevskog nadzorništva, prava je prilika za odavanje počasti našoj šumarskoj struci, ali i za buđenje savjesti naših šumara. Naša struka mora se suprotstaviti mnogobrojnim devijacijama koje se nameću šumarstvu sa strane. Zbog toga šumarski stručnjaci moraju prekinuti s dosadašnjom praksom šutnje i obamrlosti, braneći odlučno i u svakoj prilici osnovne postulate svoje struke. Svako drugo ponašanje vodi u propast bez povratka. Zapisnik sastavio: tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. v.r. Predsjednik HŠD-a Akademik Slavko Matić, v.r. Ovjerovitelji Zapisnika: Mr. se. Josip Dundović, v.r. Dr. se. Miroslav Harapin, v.r. 322 |