DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Od ukupne površine šuma 95 % prirodne su šume nastale prirodnom obnovom, a 5 % su šumske kulture ili umjetno podignute šume. Državne šume zauzima ju 82 %, a privatne 18 % površine. S državnim šumama gospodari jedno poduzeće i to Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Privatne šume usitnjene su s prosječnom površinom po vlasniku od 0,7 ha i male drvne mase po hektaru od 70 m3. Cilj i način gospodarenja odabire se ovisno o tome koja je funkcija šume u pojedinoj sastojim posebno naglašena ili je zbog nekih opravdanih razloga treba naglasiti. S obzirom na postavljeni cilj, sastojine se razvrstavaju u ove skupine: gospodarske, zaštitne i posebne namjene. Gospodarske šume zauzimaju površinu od 1,965.541 ha, a glavna im je namjena u optimalnoj proizvodnji drva i sporednih šumskih proizvoda. Zaštitne šume zauzimaju površinu od 88.839 ha, a osnivaju se ponajprije zbog zaštite tla, vodotoka, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata. One su ozakonjene na temelju Gospodarske osnove područja, koje predlažu i izrađuju šumarske organizacije. Šume posebne namjene zauzimaju površinu od 23.909 ha, a to su najčešće sjemenske sastojine, šume za znanstvena istraživanja, za obranu zemlje, za odmor i rekreaciju i dr. Unutar gospodarskih šuma nalazi se 683,5 ha prašuma koje se isključuju iz redovitog gospodarenja, zaštićene su na prijedlog šumarskih organizacija, a uključuju se u one šume kojima je uz ostalo vrlo značajna općekorisna (ekološka i zaštitna) a ne gospodarska funkcija. Osim zaštitnih šuma, šuma s posebnom namjenom i prašuma, kojima šumarstvo posvećuje posebnu pozornost, najviše zbog ekoloških i zaštitnih, tj. općekorisnih funkcija, hrvatsko šumarstvo opterećeno je s još 329.946 ha šuma koje se nalaze u različitim degradacijskim stadijima (šikare, makije, šibljaci, garizi). Te šume, koje se možda i neopravdano svrstavaju u gospodarske šume, pretežito se nalaze na području mediterana i submediterana. U njih hrvatsko šumarstvo ulaže velik rad i financijska sredstva glede njihove zaštite, očuvanja i unapređenja, a one ne daju gospodarska već samo općekorisna dobra koja svi koriste, najviše turizam. Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno opredijelilo za gospodarenje zaštitnim šumama, šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim šumama, čija je ukupna površina 443.378 ha, značajna isključivo zbog općekorisnih a ne gospodarskih, materijalnih razloga. Ta površina kojom se gospodari s ciljem povećanja općekorisnih funkcija, predstavlja 18 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. Na temelju Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja imaju površinu od 586.651,05 ha, od koje su preko 80 % šume. Od navedene površine na 447.672 ha, od čega se na parkove prirode odnosi 429.132 ha, u kojima je prema odredbama Zakona o zaštiti prirode dozvoljena gospodarska aktivnost. Na temeljem Zakona o zaštiti prirode pod poglavljem 4. u člancima od 51. do 56. stoji daje nužno je osnovati nacionalnu ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio sveukupne europske mreže i mreže NATURA 2000, što je obveza u svezi s potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske u Europsku uniju. Prvi dio toga projekta sastoji se u izradi Preliminarne ekološke mreže. Po Preliminarnoj ekološkoj mreži, stoje razvidno iz karte i tablica površina, većina od 32 % površine kopna Hrvatske obuhvaćene ekološkom mrežom, odnosi se na šume. Uz do sada zaštićena područja, što čini jezgru mreže, dodatna područja, visinska područja i nagibi terena čine površinu od 772 220 ha, koridori koji to povezuju zauzimaju daljnjih 817 650 ha te zaštitne zone od 217 870 ha, što ukupno iznosi zaštićenu površinu od 1 809 750 ha. Pitamo seje li to prijedlog ukidanja šumarstva kao struke, koja je jedina kvalificirana da upravlja i gospodari šumama. Stanje naših šuma danas je to potvrdilo. S obzirom da su predlagači u Ekološku mrežu uključili sve najkvalitetnije sastojine nije čudo što su predložili 32 % površine Hrvatske ali je začuđujuće da su uzeli površinu čak 3 puta veću od one koju traži EU, koja kaže da je najmanje 10 % površine dovoljno za ekološku mrežu. Još više čudi što predlagači u Ekološku mrežu nisu uključili velik dio šuma mediterana i submediterana koje se nalaze na čak 42 % površine Hrvatske. U članku 54 navedenoga Zakona doslovno piše, da su ekološki značajna područja uz ostale i "područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj i državnoj razini", što znači da ne postoji razlog njihovog neuključivanja. Upravo te šume traže rekonstrukciju ili obnovu ekosustava, što su neke europske države i napravile (Češka), predlažući površinu Ekološke mreže od 27,8 %, u kojoj dominiraju šume koje treba rekonstruirati (šumske kulture). Prema usmenim informacijama kolega iz Austrije, oni će uzeti samo 10 % površine, upravo onoliko koliko traži EU. Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno opredijelilo da gospodari s zaštitnim šumama, šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim šumama čija je ukupna površina 443.378 ha. isključivo zbog općekorisnih, a ne gospodarskih materijalnih razloga. Ta površina kojom se gospodari s ciljem povećanja općekorisnih funkcija predstavlja 18 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. To je vrijedna površina uz napomenu da su hrvatske šume takve očuvane prirodne strukture da su sve u funkciji zaštite okoliša odnosno općekorisnih i gospodarskih funkcija. Ovakvim, ponajprije sa stanovišta racionalnog i potra- 312 |