DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 96 <-- 96 --> PDF |
pomoći, u to nema nikakve sumnje. Ja vas molim, da se ovo ne shvati kao kritika nikakvo nezadovoljstvo. Svatko sa svoje strane treba uprijeti snage, ali vremena, jer dolaze i godišnji odmori, nemamo. Nećemo dizati ruke samo za nove kredite, kako bi se isplatile plaće i osigurala tekuća likvidnost. Mi moramo raditi na drukčiji način, a ovi ljudi to mogu i dobit će našu punu podršku, a vjerujem i sviju vas. I pitanja gosp. predsjednika HŠD-a iznesena danas u izvješću o radu ovoga Šumarskog društva, koja su mi se više nego svidjela, na kraju isto nisu dobila odgovore. Vrijeme je da svi poradimo na njima". Raspravu je nastavio J. Dundo vic, dopredsjednik HŠD-a, složivši se s ocjenom prethodnika u raspravi da je stanje u kojemu se nalaze Hrvatske šume d.o.o. vrlo složeno i teško, te treba poduzeti određene mjere koje bi trebale riješiti neke stvari kratkoročno, već za šest mjeseci, a zatim ići na mjere za dugoročno rješenje. No, tu se postavlja pitanje "koliko ovo naše današnje rukovodstvo ima podrške u nama i koliko mu mi kao kolege na terenu aktivno želimo pomoći, uz najbolju vjeru i bez držanja fige u džepu? Danas ima sigurno 300 kolega koji imaju privatne tvrtke iz šumarske djelatnosti i van nje a rade u Hrvatskim šumama d.o.o. Oni bi trebali jedanput odlučiti, ili sam zaposlenik Hrvatskih šuma d.o.o., ili idem u poduzetnike gdje bi dobio npr. petogodišnji ugovor, a ne da i dalje ostaju u poduzeću, zauzimajući radno mjesto onima kojima bi to bilo jedino zaposlenje i još stvaraju troškove poduzeća u korist svojih privatnih poduzeća, stoje sukob interesa". U daljnjoj raspravi J. Dundović ukazuje na nekorektnosti nekih kolega s Fakulteta i Instituta, koji pored ugovorenog ZIR-a s Hrvatskim šumama, prema petogodišnjem programu, traže zaradu u dodatnim zadacima. Tu je posebno spomenuo zadatak na invertarizaciji šuma, gdje se pokušalo zaobići Hrvatske šume d.o.o., koje su najpozvanije to raditi i čiji bi se podaci kao i obično koristili bez naknade i bez navođenja izvora podataka, te se još i naplaćuju kao svoj rad (kao stoje to slučaj kod izrade prijedloga licenciranja radova u šumarstvu). Što se tiče Nature 2000, austrijski šumari, koji su nam bili u posjeti kažu: "Hrvatska ima Naturu 2005". Bogata država kao Austrija imat će svega 10 %, možda 12 % zaštićenih šumskih površina, a znamo da oni imaju 50 % smrekovih kultura, koje planiraju u sljedećih 20-30 godina polako vraćati natrag na prirodne sastojinc. Glede restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o., koje su postale trgovačko društvo, on predlaže da današnjih 10 uprava, koje posluju pozitivno budu d.o.o., a preostalih 6 koje posluju negativno, podružnice. Kaže da se ne bi bojao decentralizacije, jer svaki upravitelj uprave nakon utvrđivanja plana i programa rada, samostalno bi organizirao i odgovarao za izvršenje plana, dok je "danas lijepo biti bilo koji rukovoditelj u HŠ, jer kada npr. pomanjkaju sredstva za plaće, zoveš Direkciju, koja ako nema sredstava, zadužiti će se. Zapravo se svi skupa zadužujemo". Što se tiče deregulacije cijena drvnih sortimenata, J. Dundović navodi da su sve dosadašnje Vlade "možda imale dobre namjere neodobravanjem viših cijena pomoći drvnoj industriji i razvoju finalne proizvodnje, no ta niska cijena nije ništa pomogla, jer se u 95 % privatiziranoj drvnoj industriji nije ulagalo u razvoj, nego se trpalo u privatne džepove. Od prodaje drvnih sortimenata 1994. god., 60 % po ugovoru, 33 % javnim nadmetanjem (licitacijom) na domaćem i 3 % u izvozu te ostalo na blagajni šumarije (i to ponajprije trupaca koje nije željela proizvodnja), 2003. god. došlo se na 93 % prodaje putem ugovora i svega 3 % putem nadmetanja. Stoga pozdravljamo najavu gosp. ministra Cobankov i ć a o tržišnom određivanju cijena drvne sirovine". Time bi se doskočilo i onima koji drvnu sirovinu kupuju po ugovoru i preprodaju je u inozemstvo, konkurirajući povoljnijom cijenom, koju sami nisu platili. O rokovima plaćanja i neplaćanju da i ne govorimo. Vezano uz Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju, prioritetnim smatra izradu novog Zakona o šumama i Zakona o šumarskoj komori. Na kraju zaključuje da mi imamo stručne snage i da možemo riješiti sve probleme, samo bi valjalo odgovornije i odlučnije krenuti. I. Tik vic je svojoj raspravi replicirao J. Dundoviću, kako Šumarski fakultet nije potpisivao sporazum kojim bi se iz rada na invetarizaciji šuma isključivale Hrvatske šume d.o.o. Radi se o inicijativi nekih pojedinaca, no niti J. Dundović nije apostrofirao Fakultet kao instituciju, nego neke ljude s Fakulteta. I. Tikvić ističe kako je nacionalna inventura šuma velika nepoznanica i smatra da bi Hrvatsko šumarsko društvo trebalo organizirati nekoliko radionica na tu temu, kako bi se otklonile nedoumice glede Hrvatskih šuma. Prema saznanjima, nacionalne inventure šuma u svijetu upravo provode neovisne institucije, i drugo, danas se u Europi radi o 314 |