DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Forum: "EU - proširenje na istok - korištenje biomase" C.A.R.M.E.N., Straubing, 22. ožujka 2004. godine Referat: "KORIŠTENJE ŠUMSKE BIOMASE U REPUBLICI HRVATSKOJ" U referatu se upozorava na energetski potencijal biomase, posebno šumske biomase i njezino moguće korištenje. Navode se procjene količine šumske biomase, predviđa značajan rast obnovljivih izvora ener gije (OIE) i bitno značajnija uloga šumske biomase kao energenta (si. 1) u ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj. 1 prostorni metar bjelogorice (suho) = 450 kg ili 2000 kWh 262 kg kamenog ugljena 210 1 lož ulja Slika 1. Odnos obnovljivih i fosilnih izvora energije Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % kopnene površine državnoga teritorija, odnosno oko 2,1 milijuna ha. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu i 19 % u privatnom. Ukupna drvna zaliha od 324 milijuna m3 danas je veća nego ikada. U Republici Hrvatskoj, koja je siromašna rudama i drugim sirovinama, drva ima u izobilju. Hrvatske šume d.o.o. (HS d.o.o.) u razdoblju restrukturiranja od 2002. do 2006. godine trebaju postati dinamično i profitabilno šumarsko društvo. Na traženje kupaca HŠ d.o.o. stekle su 17. listopada 2002. godine prestižni FSC certifikat, kojim se potvrđuje da one gospodare šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima te da su proizvodnja drvne sirovine i energetskog drva u suvremenom šumarstvu RH dobro usklađeni. Cilj hrvatske šumarske politike i strategije je pronaći smisleni način uporabe ne samo drvnih sortimenata, već i nove Sortimente i drvne proizvode (sjecka). Šumarski sektor ima jednu od prioritetnih uloga u smanjenju stakleničkih plinova na osnovi provedbe Koyoto protokola, (si. 2) zbog sve raširenijeg korištenja biomase kao izvora energije koja je rezultat gospodarenja šumama ali i korištenja drvne mase kroz primarnu preradu. Hrvatska zadovoljava samo oko polovicu svojih potreba za energijom (uglavnom nafta i plin) (si. 3). Prema prognozama do 2030. godine u primarnoj proizvodnji i potrošnji energije vidljiv je značajan rast udjela OIE, što uključuje i biomasu i drvo. Isto je u skladu s općenitim trendovima Europske unije (EU) koja u svojoj Bijeloj knjizi smatra da će udio proizvodnje energije iz biomase, u odnosu na ostale OIE, povećati krajem 2010. na 3/4 od ukupnog udjela. Dugoročni cilj hrvatske energetske politike korištenja biomase trebao bi se utrostručiti u odnosu na razinu 2000. godine, tj. udio biomase u ukupnoj OIE iznosit će čak 27,8 %. Prema programu BIOEN proizvodnjom energije iz biomase i otpada (iz šume i drvno prerađivačke industrije) moglo bi se do 2020. osigurati barem 15 % ukupne potrošnje primarne energije, za što Republika Hrvatska ima realne mogućnosti. Bitni dijelovi svakog sustava za poticanje OIE su zakonodavno okruženje, regulirana i poticajna cijena energije iz biomase. U prošlosti takav sustav nije postojao, a korištenje biomase provodilo se uglavnom neorganizirano. No, danas postoje ekonomski instrumenti za poticanje korištenja OIE: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Projekcije emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj 35000 30000 20000 15000 10000 5000 0 1985 Slika 2. Usporedba emisije C02 različitih scenarija PJ 450 150 PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR PT PR 1988. 1989. 1990. 1991. (992. 1993. 1994. 1995. 1996 1997. 1998. 1999. Ugljen ! Ogrjevno drvo I Tekuća goriva I Prirodni plin I Vodne snage I Električna energija Ukupna potrošnja Ukupna proizvodnja Slika 3. Ukupna potrošnja (PT) i proizvodnja (PR) primarne energije u razdoblju 1< 1996. 1. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povlašteni uvjeti dodjele zemljišta i oslobađanje od (stupio na snagu 1. 3. 2004.); procjene mogućih pridijela infrastrukturnih naknada. hoda fonda ukazuju na mogućnost ostvarivanja priIskorištavanje energije šumske biomase, uglavnom hoda od oko 100 milijuna € godišnje. ogrjevnog drva, ima dugu tradiciju. Tako se je još 2. Državne potpore u svrhu očuvanja poduzetničke i 1965. godine iz biomase zadovoljavala gotovo četvrtitržišne slobode, poticanje gospodarskog napretka,... na (1/4) ukupne potrebe za energijom. Iako je Hrvatska 3. Ostali ekonomski instrumenti: uvođenje oslobazemlja sa značajnim potencijalom biomase za prođanja plaćanja, odnosno olakšica pri plaćanju poreizvodnju energije, danas se šumskom biomasom, u prza/ carina za ulaganje u opremu i tehnologiju; trgovom redu zbog pomanjkanja tržišta energije iz biomase vanje dozvolama za emisije stakleničkih plinova; te nedostatka ekološke svijesti o prednosti proizvodnje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 112 <-- 112 --> PDF |
OIE pokriva samo mali dio potreba za energijom -godine povećava proizvodnja uglavnom ogrjevnog jedna dvanaestina (4,3 %). Time znatan udio prirodnog drva od 1,2 milijuna m3 godišnje (iz prethodnog prihobogatstva koje posjedujemo ostaje neiskorišteno (si. 4. da) procjena količine šumske biomase kao energenta i 5.)- U Republici Hrvatskoj se za grijanje koristi danas samo će u HŠ d.o.o. iznositi preko 2,6 milijuna m3. Od oko 1,0 milijuna m3 ogrjevnog drva iz državnih šuma, toga 60 % možemo i dalje koristiti kao ogrjevno drvo oko 0,15 milijuna m3 iz privatnih šuma i oko 0,4 milimetarsko i višemetarsko, te kratko rezano i cijepano juna m3 drvnog ostatka iz drvne industrije, ili sveukupdrvo kao novi proizvod, a 40 % ili 1,0 milijun m3 prono 1,55 milijuna m3. Dodamo li ovome i otpad koji osizvodnje sječke za energetsko iskorištavanje. Time taje u šumi, možemo govoriti o 2,1 milijuna m3 drvne će do 2010. godine biti formirano novo tržište šumske biomase godišnje koja danas može poslužiti za proizbiomase (sjecka). vodnju toplinske i/ili električne energije. Budući da Radi bolje mogućnosti korištenja ogrjevnog drva i zadnjih nekoliko godina oscilira tražnja ogrjevnog sječke HS d.o.o. izgradile su još 1995. godine u Oguli drva od 100 000 do 200 000 m3 godišnje i da se dugo nu prvi kotao na biomasu od 1 MW, uz stručnu pomoć ročnim programom gospodarenja od 2006. do 2015. Šumarskog fakulteta Zagreb i tvrtke KOLBACH, Aus- Udio ogrjevnog drva u ukupnoj sječi i izradi (odabrane zemlje), stanje 1992. ZEMLJA % Kenija 97 Brazil 70 Kina 69 Francuska 23 Tanko tehničko drvo SAD 19 7% Švicarska 19 Austrija 18 SORTIMENTI Mil. m3 % Njemačka 12 Otpad 0,69 14,0 Finska 8 Trupci 1,77 36,0 Švedska 8 Tanko tehničko drvo 0,35 7,0 Nerazvijene zemlje 80 Za preradu 0,59 12,0 Hrvatska 30 Za ogrijev 1,53 31,0 Industrijske zemlje 17 UKUPNO 4,93 100,0 Svijet 52 Slika 4. Godišnji propisani bruto etat prema ŠGOP 1996. -2005. 4 ono ooo E 3.000.000 2.000.000 - 1 000.000 0 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1993 1999 2000 2001 2002 Godina Slika 5. Izvršene sječe u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. od 1986. do 2002. godine |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 113 <-- 113 --> PDF |
trija. Tijekom 2002. godine H Š d.o.o. donijele su odluku pa će slične središnje toplinske sustave graditi uz sve nove upravne zgrade ili gdje se ukaže potreba. Nastavljaju se aktivnosti s pilot projektima "energija iz biomase" pod motom "16 UŠP = 16 KOTLOVA NA BIOMASU OD 1 MW" i to uz stručnu međunarodnu suradnju: 1. Hrvatske i Bavarske C.A.R.M.E.N., Straubing i Bavarskog državnog ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kao i 2. s Austrijskim državnim šumama d.d. i Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva. Rezultati međunarodne suradnje su: 1. dovršetak 2004. godine i drugog kotla na šumsku biomasu od 1 MW u Gospiću, kojim će se tijekom 2005. godine grijati nova upravna zgrada Uprave šuma Podružnice Gospić - Gimnazije - Osnovne škole (umjesto na lož ulje); 2. izrada studije izvodljivosti zajedničkog pilot projekta HS d.o.o. i Belišće d.d. za proizvodnju pare u parnom kotlu na biomasu snage 35 MW; 3. izrada studije izvodljivosti pilot projekta, snage 1 MW u cilju transparentnosti i prepoznatljivosti za međunarodne organizacije i financijske institucije, kao i za upravljačke strukture na svim razinama (ministarstva, lokalne zajednice i dr.) dat je opis i temeljne značajke pilot projekta u Upravama šuma podružnicama: Našice, Požega, Delnice i Koprivnica (lokacija Đurđevac); 4. kotao na biomasu za proizvodnju toplinske energije snage 1 MW u Delnicama kojim bi se tijekom 2005/2006. grijale osim upravne zgrade UŠP Delnice, osnovna škola, dječji vrtić, sportska dvorana, zatvoreni bazen, dom zdravlja i još neke društvene zgrade u Delnicama, 5. u suradnji sa OKIT Consulting Zagreb i Hrvatska elektroprivreda toplinarstvo Zagreb, tijekom 2003/2004. izrađena je studija predizvodljivosti pilotprojekta postrojenja na biomasu za proizvodnju vrele vode, snage 50 MW, čija bi realizacija mogla biti u 2005. godini. Hrvatska uvozi oko 50 % (si. 3) fosilnih energenata (nafte, mazuta i plina) pa se šume i šumska biomasa u zadnje vrijeme promatraju kao značajan energent, posebno zato što spadaju u grupu OIE (si. 6). Mnoge studije i znanstveni radovi na tu temu, od kojih je najznačajniji projekt BlOEN, zagovaraju izgradnju postrojenja na biomasu. Reformom energetskog sektora i aktivnom politikom države stvaraju se uvjeti za povećanje energetske učinkovitosti i veće korištenje OIE. Decentralizacija proizvodnje energije ima i druge neposredne koristi: u jačanju privatne inicijative, poticanju poduzetništva i tehnološkom razvoju. Razvojem tehnologija korištenja biomase kao energenta ili industrijske sirovine, mogu se u budućnosti ostvariti i vrlo značajne sveopće koristi (u smislu održi vog razvoja): 1. poboljšanje učinkovitosti korištenja energije, 2. povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje uvoza, 100 kg fosilni C0 2 Ekstralako Prirodni plin Drvo loživo ulje Slika 6. CO, emisija obiteljske kuće za 20 000 kWh godišnje |